Drugi Sveučilišni dan cjeloživotnog obrazovanja
Zajedno prema kvaliteti: iskustva i perspektive cjeloživotnog obrazovanja na Sveučilištu u Zagrebu
Ciljana skupina: prodekani i predstavnici povjerenstava/odbora za programe CŽO, voditelji programa CŽO, voditelji i zaposlenici jedinica za CŽO, nastavnici i ostali zainteresirani dionici.
Broj sudionika: 69
Vrijeme: četvrtak, 7. svibnja 2026. / 9.30 – 15:30
Mjesto: Sveučilište u Zagrebu – Radoslava Cimermana 88 / Dvorana A1
Program i opis događanja:
Cjeloživotno obrazovanje (CŽO) jedan je od strateških stupova suvremene sveučilišne misije. U kontekstu ubrzanih promjena na tržištu rada, tehnoloških transformacija i sve izraženije potrebe za kontinuiranim usavršavanjem ili čak promjenom zanimanja, sveučilišta preuzimaju novu ulogu: postaju partneri pojedincu u stjecanju novih znanja i vještina kroz cijeli životni vijek.
S ciljem promišljanja daljnjeg razvoja sustava na Sveučilištu, razmjene dosadašnjih iskustava i pregleda postignutih rezultata organizirali smo 2. Sveučilišni dan cjeloživotnog obrazovanja.
Na svečanom otvorenju sudionike skupa su pozdravili:
- prof. dr. sc. Dubravko Majetić, prorektor za znanost, istraživanje i poslijediplomske studije Sveučilišta u Zagrebu
- dr. sc. Mario Vučić, Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, pomoćnik ravnatelja za razvoj obrazovanja odraslih
- mr. sc. Katarina Milković, Agencija za odgoj i obrazovanje, ravnateljica
- dr. sc. Irena Petrušić, Agencija za znanost i visoko obrazovanje, zamjenica ravnateljice
- prof. dr. sc. Nikola Mrvac, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, državni tajnik
Nakon pozdravnih govora prorektor Majetić uručio je zahvalnicu Grafičkom fakultetu za izradu vizualnog identiteta sustava cjeloživotnog obrazovanja.
Program ovogodišnji skupa obuhvatio je 3 ključne cjeline: (inter)nacionalni i sveučilišni okvir te održiv i kvalitetan sustav cjeloživotnog obrazovanja.
Panel 1- (Inter)nacionalni okvir
Programi cjeloživotnog obrazovanja dio su reakreditacijiskih postupaka i time ključni za osiguravanje kvalitete rada visokoškolskih ustanova. Predstavnici nadležnih nacionalnih tijela predstavit će europske perspektive daljnjeg razvoja sveučilišnog CŽO-a, prvenstveno razvoj mikrokvalifikacija, te budućnost financijskih instrumenata za podršku razvoju programa CŽO, poput dosadašnjih vaučera za obrazovanje.
Izlaganja:
- Značaj cjeloživotnog obrazovanja u reakreditacijskim postupcima, dr. sc. Irena Petrušić, AZVO, zamjenica ravnateljice - prezentacija
- Europski i nacionalni strateški okvir za razvoj mikrokvalifikacija na razini visokog obrazovanja, mr. sc. Loredana Maravić, MZOM, načelnica Sektora za razvoj visokog obrazovanja - prezentacija
- Koraci prema održivom modelu financiranja CŽO-a usklađenog s potrebama tržišta rada i pojedinca, Ivana Drobac Kern, MRMSOSP, voditeljica službe za usklađivanje obrazovanja i tržišta rada - prezentacija
Panel 2 – Sveučilišni okvir i pregled stanja cjeloživotnog obrazovanja
U proteklom periodu donesena je Politika cjeloživotnog obrazovanja koja uz Pravilnik o cjeloživotnom obrazovanju na Sveučilištu u Zagrebu predstavlja orijentir za sve programe CŽO-a u zadovoljavanju očekivanih standarda kvalitete i relevantnosti. Dosadašnji rezultati konkretni su pokazatelji razvoja sustava i objedinjavanja ponude programa CŽO-a: broj programa, broj polaznika, raznolikost područja i sastavnica koje su aktivno uključene te sustavna i kontinuirana podrška koju Sveučilište pruža jedinicama CŽO na sastavnicama putem konzultacija, radionica i pripremljenog Priručnika za izradu i vrednovanje programa CŽO.
Izlaganja:
Panel 3 – Održiv i kvalitetan sustav cjeloživotnog obrazovanja
Iako su mnoge sastavnice izradile svoje Pravilnike o CŽO, analiza postojeći pravilnika pokazala je da postoji prostor za unapređenja postupaka. Pravilnik nije administrativna formalnost – on je temeljni dokument koji definira tko što radi, kako i s kojim ciljem. Neke sastavnice uspostavile su jedinice/centre za cjeloživotno obrazovanje integrirajući okvire i praktične mogućnosti. Razvile su funkcionalne modele koji osiguravaju transparentnost u vrednovanju programa, jasne kriterije za angažman predavača, učinkovite načine evidencije polaznika i praćenja njihova zadovoljstva. Upravo ti elementi – prenosivi i prilagodljivi – mogu poslužiti kao inspiracija i konkretan alat onima koje tek grade ili unapređuju vlastiti sustav CŽO-a.
U panel-diskusiji o iskustvima sastavnica u provedbi aktivnosti u okviru CŽO-a govorili su izv. prof. dr. sc. Goran Hajdin s Fakulteta organizacije i informatike, prof. dr. sc. Zoran Kožuh s Fakulteta strojarstva i brodogradnje, izv. prof. dr. sc. Diana Tomić s Filozofskoga fakulteta, izv. prof. dr. sc. Goran Lapat s Učiteljskoga fakulteta i dr. sc. Ivana Sabolek s Veterinarskoga fakulteta. Moderator panel- diskusije bio je prof. dr. sc. Marko Jakovac, član Radne skupine CŽO-a iznosio je i primjere Stomatološkog fakulteta.
Panelisti su govorili o specifičnostima svojih programa cjeloživotnog obrazovanja, kao i o njihovoj financijskoj održivosti obrazovnih te razlikama između tržišno-orijentiranih programa i onih koji su vezani uz profesionalna udruženja i licenciranje stručnjaka (npr. programi u području biomedicine). Sudionici su se osvrnuli i na izazove vezane uz motivaciju nastavnih i nenastavnih zaposlenika za snažnije uključivanje u aktivnosti vezane uz CŽO. Istaknuli su i poteškoće u usklađivanju kvalitete obrazovanja s regulatornim okvirima, kao i izazove u provedbi aktivnosti CŽO-a u kontekstu procesa digitalizacije.
Panelisti su posebno naglasili i kako je za daljnji razvoj programa CŽO-a nužna veća fleksibilnost institucija, olakšavanje administrativnih procesa te bolje usklađivanje s potrebama tržišta rada i gospodarstva. Također, potrebno je osmisliti sustav nagrađivanja nastavnika za rad na programima cjeloživotnog obrazovanja.
Radionica 1.
Nastavničke kompetencije u poučavanju odraslih polaznika, izv. prof. dr. sc. Višnja Rajić, Učiteljski fakultet - prezentacija
Izv. prof. dr. sc. Rajić u interaktivnom izlaganju prikazala teorisjku osnovu obrazoavanja odraslih polzanika, istaknula kompetencije potrebne voditlejima programa cjeloživotnog obrazovanja i objasnila razliku između visokoškolske nastave i nastave u obrazovanju odraslih polaznika.
Sudionici su u parovima i manjim grupama razmjijenili svoja iskustva i impresije o vlastitim kompetencijama i potrebama.
ZAKLJUČAK radionice: potrebno je organizirati niz treninga u području obrazovanja odraslih o temema: dijagnoza potreba odraslih, facilitacija (ne samo predavanje), andragoški ciklus planiranja, vrednovanje usmjereno na primjenu, dizajn za iskustveno učenje, rad s heterogenim grupama. Treninzi bi bili namijenjeni prveenstveno voditeljima programa vjeloživotnog obrazovanja.
Radionica 2.
Vođenje cjeloživotnog učenja u ISVU-u, Hana Miljanić, Srce - prezentacija
Kolegica Miljenić je prikazala trenutne mogućnosti administrativnog vođenja programa cjeloživotnog obrzaovanja u ISVU sustavu. Programi CŽO-a s eu ISVU vode kroz module za studijske programa, odabirom „program CŽO“. Tako uppisu i administriraju polaznici, izvedbeni plan i ostali elementi. Radpored i izdavanje potvrda i svjedožbi je malo fleksibilnije od administriranja studijskih programa.
ZAKLJUČAK radionice: Prikupit će se podaci o potrebama sastavnica za funkcionalnostima u ISVU te uputiti zajednička zamolba za doradom sustava ISVU.
