Često postavljana pitanja

1) Koja razina studija je potrebna za upis na doktorski studij?

Prema članku 7. Pravilnika o doktorskim studijima, na doktorski studij se može upisati osoba koja je prethodno završila odgovarajuću razinu studija te tako stekla ukupno 300 ECTS bodova na sveučilišnim studijima (prijediplomskom, diplomskom ili specijalističkom) ili osoba koja je završila minimalno četiri godine dodiplomskoga studija, ako je studij završen prije uvođenja bolonjskoga sustava.

2) Može li doktorski studij upisati osoba koja je završila studij u drugom znanstvenom ili umjetničkom području od onoga u kojem se predmetni doktorski studij izvodi?

Ako kandidat želi upisati doktorski studij u drugom području od onog u kojem je završio prethodno formalno obrazovanje, i koje nije eksplicitno navedeno u natječaju za upis na studij, sastavnica ima diskrecijsko pravo procijeniti je li područje prethodnog studija kandidata prikladno za upis na doktorski studij.

3) Koji je krajnji rok za završetak doktorskog studija?

Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (članak 62. stavak 3. i članak 77. stavak 6.) te Pravilnik o doktorskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu (članak 7. stavak 3.) propisuju da doktorand treba završiti studij u roku od najviše 6 godina, što je dvostruko dulji period od inicijalnih 3 godine koliko traje doktorski studij.

Za određene životne situacije predviđena je mogućost stavljanja studija u mirovanje, period koji ne ulazi u vrijeme trajanja studija.

Također, u skladu s člankom 18. Pravilnika o doktorskim studijima, u vrijeme trajanja studija ne uračunava se period odobren za odgodu javne obrane doktorskog rada u svrhu zaštite prava intelektualnoga vlasništva.

4) U kojim slučajevima i kako se može ostvariti pravo na mirovanje studija?

Prava i obveze doktoranda miruju u vrijeme trudnoće, rodiljskog, roditeljskog i posvojiteljskog dopusta, duže bolesti, ili u ostalim opravdanim i obrazloženim slučajevima, u skladu s odredbama Statuta Sveučilišta u Zagrebu i Pravilnika o doktorskim studijima (članak 7. stavak 3.).

Pravo na mirovanje prava i obveza doktorand stječe rješenjem sastavnice na temelju podnesene pisane molbe s obrazloženjem te pripadajućom dokumentacijom. Molba se podnosi u roku koji propisuje sastavnica. Doktorandu se u skladu s općim aktom sastavnice može odobriti mirovanje od jednog semestra ili jedne akademske godine. Rješenje o mirovanju prava i obveza izdaje se za razdoblje prema općem aktu sastavnice, a najranije od početka semestra u kojem je pisani zahtjev podnesen. Tijekom mirovanja prava i obveza doktorand može pristupati ispitima i drugim oblicima provjere znanja (kolokvij i sl.) ako je za to ranije ispunio uvjete, ali ne može pohađati nastavu i stjecati uvjete za pristupanje ispitu iz pojedinoga kolegija.

Prema članku 10. stavku 3. Pravilnika o doktorskim studijima, doktorand kojemu je odobreno mirovanje dužan je regulirati svoj status svake akademske godine. Status regulira upisom mirovanja studija i to na temelju prethodno odobrenog zahtjeva.

Vrijeme mirovanja ne uračunava se u vrijeme trajanja studija.

5) Može li doktorski rad po skandinavskom modelu u sebi sadržavati članak objavljen u zatvorenom pristupu?

Imajući na umu odredbu Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (članak 62. stavak 7.) i odredbe Pravilnika o doktorskim studijima (članak 14. stavak 1. točka 2.), predajom doktorskoga rada na ocjenu doktorand pristaje da se doktorski rad u cijelosti učini dostupnim javnosti objavom na mrežnim stranicama u rokovima određenima spomenutim Zakonom i Pravilnikom.

6) Može li znanstveni rad, koji je uvjet za završetak studija, biti objavljen u zatvorenom pristupu?

Izvorni znanstveni rad objavljen ili prihvaćen za objavljivanje, a koji je uvjet za pristupanje obrani doktorskoga rada, može biti objavljen ili prihvaćen za objavljivanje u zatvorenom pristupu. U tom slučaju, potrebno je navesti naslov rada te njegov DOI (Digital Object Identifier), kao i potvrdu nakladnika da se radi o radu koji je objavljen u časopisu sa zatvorenim pristupom. 

7) Tko može biti mentor?

Za mentora može biti imenovana osoba:

1. koja je izabrana najmanje na znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno radno mjesto docenta, ili najmanje na znanstveno radno mjesto znanstvenoga suradnika, ili
2. koja ima naslovni izbor ekvivalentan izboru iz točke 1., ili
3. koja ima izbor stečen u inozemstvu ekvivalentan izboru iz točke 1., ili
4. koja ima počasni naslov professor emeritus, ili
5. koja je redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Uz ispunjavanje gore navedenih uvjeta, osoba mora biti i aktivan znanstvenik ili umjetnik u djelokrugu istraživanja u kojemu se radi doktorski rad, uz objavljene znanstvene ili objavljene odnosno izvedene umjetničke radove u posljednjih pet godina.

8) Je li moguće imati više od dva mentora?

Pravilnik o doktorskim studijima (članak 8.) redovito predviđa jednog mentora, a u nekim slučajevima (poput interdisciplinarnosti istraživanja, provođenja istraživanja ili umjetničkog stvaranja u više ustanova, dvojnoga doktorata, kada se određuje jedan mentor na svakoj od dviju partnerskih institucija) omogućuje imenovanje do dva mentora. Više od toga nije moguće imenovati te je stoga potrebno o tome voditi računa prilikom osmišljavanja doktorskog istraživanja.

9) Na što još treba paziti prilikom predlaganja mentora?

Sukladno čl. 22 Etičkog kodeksa Sveučilišta u Zagrebu svi članovi sveučilišne zajednice trebaju izbjegavati sukobe interesa koje mogu uzrokovati, na primjer, obiteljski odnosi i slične situacije. Zbog toga pri imenovanju mentora treba izbjegavati imenovanje mentora koji su u obiteljskim odnosima s pristupnikom.

10) Može li umirovljeni profesor biti mentor?

Umirovljeni profesor ne može biti mentor, osim u slučaju kada se radi o profesoru emeritusu ili u slučaju da je mentorstvo započeto prije odlaska u mirovinu. U takvim  situacijama mentor ima pravo dovesti to mentorstvo do kraja uz suglasnost vijeća doktorskog studija.

11) Mogu li oba mentora biti s iste sastavnice (fakulteta)?

Oba mentora mogu biti s iste sastavnice ako za to postoji opravdan razlog. Na primjer, ako se dva mentora s iste sastavnice odabiru da bi se pokrila dva različita znanstvena područja ili barem dva različita znanstvena polja u kojima se provodi doktorsko istraživanje.

12) Može li mentor biti član povjerenstva za ocjenu ili obranu doktorskog rada doktorandu upisanom na doktorski studij prije stupanja na snagu Pravilnika o doktorskim studijima?

Prema Pravilniku o doktorskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu koji je stupio na snagu 1. listopada 2024., mentor ne može biti član povjerenstva za odobrenje nacrta doktorskoga istraživanja ili povjerenstava za ocjenu ili obranu doktorskog rada. Iznimke se uvažavaju u slučaju da je doktorandu, koji je upisan na studij prije stupanja na snagu Pravilnika o doktorskim studijima 2024. godine, imenovano povjerenstvo prema odredbama Pravilnika koji je bio na snazi prilikom upisa doktoranda na studij.

13) Je li moguć prijelaz s jednog doktorskog studija na drugi?

Ne postoji mogućnost prijelaza s jednog doktorskog studija na drugi. Da bi upisao novi studij, kandidat se mora prijaviti i zadovoljiti kriterije natječaja za upis na taj doktorski studij. Upisom na novi doktorski studij, doktorand se upisuje na prvu godinu studija, a nakon upisa može zatražiti priznavanje ranije položenih ispita na doktorskoj razini na način propisan općim aktom izvoditelja studija (Pravilnik o doktorskim studijima na SuZ, članak 7. stavak 5.). Ostale obveze, kao što su prijava teme istraživanja, objava znanstvenoga rada ili drugi uvjeti za završetak studija, ne mogu se priznati (Pravilnik o doktorskim studijima na SuZ, članak 27. stavak 5.).

14) Koje obrasce koriste doktorandi?

Svi doktorandi popunjavaju iste obrasce – DR.01, 04, 06, 07. Svi obrasci, izuzev obrazaca DR.01, 04, 06 i 07, mogu se preuzeti na mrežnoj stranici Sveučilišta u Zagrebu.

Obrasci 01, 04, 06 i 07 ispunjavaju se izravno u Online bazi doktoranada (OBAD).

15) Na što je dobro pripaziti prilikom prijave teme?

Ako tema nije prihvaćena, uz obavijest o neprihvaćanju teme doktorand će dobiti i obrazloženje. Navodimo nekoliko najčešćih razloga vraćanja teme na doradu:

- Naslov predložene teme – predugačak ili ne odgovara sadržaju, sadrži skraćenice ili dvotočku, neusklađenost hrvatskog i engleskog naslova

- Kompetencije mentora – navedeni radovi stariji od pet godina; ako se naknadno predlaže drugi mentor često nedostaje njegov popis radova

- Često nedostaje obrazloženje dvojnog mentorstva (osobito ako su mentori s iste institucije)

- Neujednačeno navođenje literaturnih izvora

- Metodologija i plan istraživanja – površno opisana metodologija, nema dovoljno informacija o broju ispitivanih skupina, nedostaje statistička obrada, ne navode se programski alati i eksperimentalne tehnike koje će se koristiti u istraživanju za potvrđivanje hipoteza/istraživačkih pitanja…

- Nejasno i nepotpuno napisan znanstveni doprinos

- Nenavođenje troškova istraživanja i izvora financiranja

16) U slučaju pisanja doktorskoga rada na engleskom jeziku, na kojem jeziku se ispunjavaju potrebni obrasci?

Prema Pravilniku o doktorskim studijima (čl. 16. st. 11.) svi doktorandi koji doktorski rad pišu na engleskom ili drugom stranom jeziku predviđenom elaboratom studija, a hrvatski jezik im je materinski, ispunjavaju obrasce Sveučilišta dvojezično (na hrvatskom i engleskom). To se odnosi i na obrasce koje ispunjavaju tijela na sastavnici. U slučaju nepodudaranja između jezičnih inačica, u obzir će se uzimati hrvatska inačica.

Strani studenti upisani na doktorski studij kojima hrvatski jezik nije materinski, ispunjavaju obrasce Sveučilišta samo na engleskom jeziku.

17) Kakav je sastav Povjerenstva za ocjenu nacrta doktorskog rada i predlaganje mentora?

Prema Pravilniku o doktorskim studijima (čl. 2., st. 1., t. 9.), Povjerenstvo za ocjenu nacrta doktorskoga rada i predlaganje mentora (kao i Povjerenstvo za ocjenu doktorskoga rada i Povjerenstvo za obranu doktorskoga rada) ima tri ili pet članova, od kojih najmanje jedan član za tročlano odnosno najmanje dva člana za peteročlano povjerenstvo nisu nastavnici na studiju niti su zaposlenici sastavnice koja je izvoditelj studija, a po mogućnosti su zaposlenici drugoga hrvatskoga ili inozemnoga sveučilišta ili srodne ustanove. Član može biti:

1. osoba koja je zaposlena najmanje na znanstveno-nastavnom ili umjetničko-nastavnom radnom mjestu docenta, ili
2. osoba koja je zaposlena najmanje na znanstvenom radnom mjestu znanstvenoga suradnika, ili
3. osoba koja ima naslovni izbor ili izbor stečen u inozemstvu ekvivalentan izboru iz točaka 1. i 2., ili
4. istaknuti znanstvenik ili umjetnik s akademskim stupnjem doktora znanosti ili doktora umjetnosti. Takav prijedlog mora biti obrazložen u skladu s općim aktom izvoditelja studija.

Mentor ne može biti član ovih povjerenstava.

18) Plaća li se pohađanje kolegija na drugom doktorskom studiju unutar Sveučilišta u Zagrebu?

Prema Odluci Senata od 13. svibnja 2011. godine “sastavnice ne bi trebale doktorandima naplaćivati pohađanje pojedinog kolegija u slučaju da doktorand koji pohađa doktorski studij na jednoj sastavnici želi pohađati kolegij u sklopu doktorskog studija na drugoj sastavnici.”

19) Što sve treba biti napravljeno nakon obrane doktorskoga rada u sklopu međunarodnoga dvojnog doktorata (cotutelle de thèse) tj. za promociju i preuzimanje doktorske diplome Sveučilišta u Zagrebu?

Potrebna dokumentacija za promociju doktora koji su obranili međunarodni dvojni doktorat, bez obzira je li se obrana održala na Sveučilištu u Zagrebu ili na inozemnome sveučilištu je sljedeća:

1. Doktori su dužni dostaviti sastavnici doktorat u roku od 15 dana nakon obrane;
2. Originalni Zapisnik o ocjeni doktorske disertacije;
3. Prijevod Zapisnika o ocjeni na hrvatskom jeziku (ovjereni prijevod);
4. Originalni Zapisnik o obrani disertacije;
5. Prijevod Zapisnika o obrani disertacije na hrvatskom jeziku (ovjereni prijevod);
6. Upisati se u web aplikaciju za promociju (www.unizg.hr/doktorati/) u roku od 15 dana temeljem elektroničkoga identiteta (ovo se odnosi i na one doktore koji ne žele sudjelovati na promociji).