Održan 7. Sveučilišni dan kvalitete
Sedmi po redu Sveučilišni dan kvalitete na temu Umreživanjem do kvalitete: Sinergija za izvrsnost Sveučilišta u Zagrebu održan je u novim prostorima Sveučilišta u Zagrebu, zgrada Regionalnog centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe SEECEL.
Cilj Sveučilišnoga dana kvalitete bio je potaknuti razgovor o inovacijama u sustavu osiguravanja kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti, razmijeniti znanja i iskustva o novim tendencijama cjeloživotnoga obrazovanja te promišljati o zajedničkim rješenjima za iste ili slične izazove svih dionika sustava visokoga obrazovanja.
Rektor Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Stjepan Lakušić otvorio je skup, naglasio važnost umreživanja svih dionika sustava, te istaknuo važnost suradnje s Ministarstvom znanosti i obrazovanja i Agencijom za znanost i visoko obrazovanje kao ključnim partnerima u osiguravanju visokih standarda kvalitete. Važno je napomenuti da nije uvijek potrebno istaknuti da smo najbolji. Umjesto toga, trebamo biti sposobni prepoznati nedostatke i aktivno raditi na njihovom otklanjanju s ciljem postizanja boljeg visokog obrazovanja za sve nas – zaključio je Rektor.
Važnost povezivanja svih članova akademske zajednice: sastavnica s Rektoratom, Sveučilišta u Zagrebu s Ministarstvom, kako bi svi zajedno doprinijeli izgradnji kvalitete i osigurali sinergiju koja će dovesti do izvrsnosti djelovanja Sveučilišta i sustava visokog obrazovanja, naglasila je i mr. sc. Loredana Maravić, načelnica Sektora za razvoj visokog obrazovanja u Ministarstvu znanosti i obrazovanja. Sveučilište u Zagrebu prepoznalo je osiguravanje kvalitete kao bitan segment svih aspekata sveučilišne misije, uvodno je istaknula dr. sc. Irena Petrušić, zamjenica ravnateljice Agencije za znanost i visoko obrazovanje, čestitala Sveučilištu na tradicionalnom održavanju dana kvalitete i pozvala sve dionike sustava da nastave predano raditi u promicanju kulture kvalitete i akademskih vrijednosti.
Program Sveučilišnog dana kvalitete sastojao se od dva dijela.
U prvom dijelu Kvaliteta u fokusu: izazovi i prilike na Sveučilištu u Zagrebu govorilo se o izazovima i prilikama u sustavu osiguranja kvalitete na razini Sveučilišta u Zagrebu. Inovacije u sustavu osiguravanja kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti, ulogu Agencije u provođenju postupaka inicijalne akreditacije studija za sva visoka učilišta u Republici Hrvatskoj – javna i privatna – te standarde kvalitete u postupku u postupku reakreditacije visokih učilišta predstavila je dr. sc. Irena Petrušić. Agenciji je uloga donositelja konačnih odluka u tim postupcima dodijeljena s ciljem jačanja transparentnosti sustava i njegove racionalizacije novim Zakonom o osiguravanju kvalitete. Zaključno je naglasila da je u tijeku javno savjetovanje o standardima za provođenje postupka inicijalne akreditacije online studija te najavila reviziju Smjernica i standarda za osiguravanje kvalitete na Europskom prostoru visokog obrazovanja (ESG).
O tendecijama Cjeloživotnog obrazovanja iz perspektive visokog obrazovanja govorila je mr. sc. Loredana Maravić, istaknuvši da se novi pristup u programima Cjeloživotnog obrazovanja odnosi na mikrokvalifikacije i izradu smjernica i alata s ciljem prepoznatljivosti, prenosivosti, relevantnosti te primjene u praksi. U svome izlaganju predstavila je Europske politike vezane mikrokvalifikacije i Preporuke o Europskom pristupu mikrokvalifikacijama za cjeloživotno učenje i zapošljivost, izdvojivši Preporuke i smjernice o mikrokvalifikacijama u visokom obrazovanju za visoka učilišta. Maravić je također istaknula pristupe izradi mikrokvalifikacija prihvaćenih u svim državama te mogućnosti financiranja programa Cjeloživotnog obrazovanja u okviru EU fondova (Vaučeri MROSP-a u okviru NPOO-a).
Brza prilagodba i odgovor na potrebe tržišta rada i/ili obrazovanja, fleksibilnost u razvoju programa, jačanje konkurentnosti visokog učilišta i polaznika te doprinos vidljivosti visokog učilišta - prednosti su koje je Maravić zaključno izdvojila, naglasivši da su programi cjeloživotnog obrazovanja nova „niša“ djelatnosti kojima se visoka učilišta mogu baviti te pozvala Sveučilište u Zagrebu na predlaganje ovih programa na visokoškolskoj razini.
O Ključnim naglascima godišnjega izvješća o sustavu osiguravanja kvalitete za ak. god. 2021./2022. na Sveučilištu u Zagrebu izlagala je predsjednica Odbora za upravljanje kvalitetom, prof. dr. sc. Ivana Franić. Iz analize izvješća izrađenog na temelju ESG standarda i pripadajućih indikatora, Profesorica je izdvojila rezultate vezane za nastavu, studente i procese učenja, nastavno osoblje te znanostvenoistraživačku, umjetničkoistraživačku i stručnu djelatnost.
Zaključno je predstavila SWOT analizu sustava za osiguravanje kvalitete Sveučilišta u Zagrebu koju je na temelju izvješća izradio Odbor za upravljanje kvalitetom. Franić je najavila daljnju razradu i unapređenje indikatora s ciljem sistematiziranog i preciznog prikupljanja odgovarajućih podataka koji će i sastavnicama i Sveučilištu omogućiti usporedbu i praćenje kroz dulje vremensko razdoblje. Prorektorica za upravljanje kvalitetom i etiku izv. prof. dr. sc. Anamarija Musa posebno je apelirala na primjere dobre prakse na sastavnicama. Naglasila je važnost kontinuiranog poticanja i prepoznavanje dobrih, te nagrađivanja najboljih primjera naših sastavnica.
U okviru prvoga dijela programa predstavljena su tri primjera dobre prakse u području osiguravanja kvalitete na Sveučilištu u Zagrebu.
Iskustvo međunarodne akreditacije Ekonomskog fakulteta predstavila je prodekanica za strateška partnerstva i projekte, izv. prof. dr. sc. Kosjenka Dumančić. Ekonomski fakultet nositelj je triju prestižnih međunarodnih akreditacija (EQUIS, AACSB, EFMD programme accredited) koje su Fakultetu i njegovim studijskim programima osigurale međunarodnu vidljivost i prepoznatljivost po najvišim globalnim standardima kvalitete u nastavnom i izvannastavnom djelovanju.
EQUIS je najprestižnija svjetska akreditacija u području ekonomije i poslovne ekonomije, a provodi je EFMD (European Foundation for Management Development), Europska zaklada za razvoj menadžmenta. Ekonomski fakultet njezin je nositelj od 2022. i jedina je institucija u Hrvatskoj i jedna od rijetkih u ovom dijelu svijeta.
Poslovnom akreditacijom AACSB (Association to Advance Collegiate Schools of Business) Ekonomski fakultet se pozicionirao među 5 % najboljih visokoobrazovnih institucija iz područja ekonomije i poslovne ekonomije na globalnoj razini. Postupak ove akreditacije u prosjeku traje između četiri i pet godina, a na Ekonomskom fakulteta provedena je u razdoblju od tri i pol godine.
EFMD međunarodna je akreditacija odabranog studijskog programa. Studij Ekonomskog fakulteta Bachelor Degree in Business studij (BDiB) prvi je međunarodno akreditirani studij u Republici Hrvatskoj i jedini je studijski program u Hrvatskoj i šire koji ima EFMD Programme Accreditation na maksimalnih 5 godina, što studij i instituciju svrstava među najbolje na svijetu.
Ističući pozitivni utjecaj međunarodnih akreditacija na društvo u cjelini, prodekanica Dumančić sažela je njihovu prednosti u devet ključnih elemenata: usporedivost s vodećim svjetskim institucijama istog profila, kontinuirani rad na poboljšanju kvalitete, usporedivost i ujednačenost nastavnih programa sa suvremenim međunarodnim trendovima, postignuta znanstvena razina, mobilnost studenata i nastavnika, suradnja (na nacionalnoj i međunarodnoj razini) te suradnja s poslovnim sektorom.
Prodekanica za nastavu, mobilnost, studente i studijske programe izv. prof. dr. sc. Mirela Krešić predstavila je RePIC - prvi združeni studij akreditiran Europskim pristupom. RePIC je dvogodišnji studij koji se izvodi na engleskom jeziku i namijenjen je svima koji žele steći dodatno interdisciplinarno obrazovanje i vještine kreativnog rješavanja izazova postindustrijskih gradova i njihovih stanovnika. Završetkom studija se stječe 120 ECTS bodova i združena diploma osam partnera UNIC sveučilišta: University of Oulu, University College Cork, Erasmus University Rotterdam, University of Liège, University of Deusto, Ruhr-Universität Bochum, Koç University, Istanbul. Studenti mogu birati specijalizaciju u okviru četiri modula uz obveznu fizičku mobilnost na jednom od sveučilišta. Pravni fakultet izvodi modul Upravljanje post-industrijskim gradovima (Governance of Post-Industrial Cities).
Program cjeloživotnog obrazovanja kao rezultat međunarodnog projekta na Agronomskom fakultet predstavila je izv. prof. dr. sc. Jana Šic Žlabur. Na Fakultetu je trenutno u provedbi 20 međunarodnih projekata u koje je uključeno 277 institucija i 100 znanstvenika Agronomskog fakulteta. Profesorica Šic Žlabur izdvojila je tri primjera programa cjeloživotnog obrazovanja: DG-Framer (znanja o svim specifičnim ciljevima Strategije od polja do stola) ZeeWaste4EU (znanja o načinima i mogućnostima prevencije i zbrinjavanja otpada od hrane) i Easy Gardening edukacija za edukatore koji rade s odraslim osobama s intelektualnim teškoćama).
Aktualna transformacija sveučilišnih akata i procedura: Suvremeni odgovor na zakonodavne promjene i europske trendove u visokom obrazovanju bila je tema drugog dijela programa u kojem su predstavljeni sveučilišni akti u pripremi: Pravilnik o sustavu osiguravanja kvalitete, Pravilnik o postupku vrednovanja studijskih programa, Pravilnik o cjeloživotnom obrazovanju, Pravilnik o neformalnom i informalnom učenju te Pravilnik o priznavanju visokoškolskih kvalifikacija.
Realizaciji drugog dijela programa doprinijeli su članovi Radnih skupina za izradu Pravilnika: prof. dr. sc. Ivana Franić, prof. dr. sc. Aleksandra Čižmešija, prof. dr. sc. Davor Petrinović, red. prof. art. Marina Novak i prof. dr. sc. Nikola Đaković.
Elementi završne rasprave bili su usmjereni upravo na umrežavanje kao ključni mehanizam u suvremenim izazovima obrazovnog okružja.
7. Sveučilišni dan kvalitete moderirala je izv. prof. dr. sc. Anamarija Musa, prorektorica za upravljanje kvalitetom i etiku Sveučilišta u Zagrebu. Zaključno je zahvalila svim sudionicima na velikom odazivu, interesu, konstruktivnoj raspravi i dijalogu.
Program i prezentacije.
