Naziv projekta: Farmakokinetika intravenski i intramuskularno primijenjenog antivenoma u velikom animalnom modelu (PKSheep)
Provedbeno tijelo: Hrvatska zaklada za znanost
Web lokacija: www.hrzz.hr
Voditelj: Dr. sc. Tihana Kurtović
Trajanje: 03/2021-03/2026
Istraživački tim:
Dr. sc. Tihana Kurtović
Dr. sc. Maja Lang Balija
Mr. sc. Sanja Mateljak Lukačević
doktorand
poslijedoktorand
Ukupno financiranje: 1.990.000,00 HRK
Kratak opis:
Parenteralna primjena antivenoma je okosnica terapije otrovanja izazvanih zmijskih ugrizom. Utjecaj puta primjene na njihovu djelotvornost nije sistematično istražen. Donedavno, farmakokinetika antivenoma je bila praćena samo u sistemskoj cirkulaciji, uglavnom animalnih modela. Uočeno je da kod i.m. primjene pristizanje antivenoma nije ni vremenski, ni količinski prilagođeno brzini kojom venom dospijeva u krv. I.v. administracijom kompletna količina lijeka odmah dospijeva u krvožilni opticaj te je usklađenija s pojavnošću venoma. S vremenom je zaživjela hipoteza o i.v. primjeni kao boljem terapijskom pristupu. Naša recentna istraživanja na žrtvama ugriza također su uočila razlike u farmakokinetici antivenoma danog i.v. ili i.m., praćene u krvi, no one nisu utjecale na uspješnost liječenja. Nedavno je pokazano da bi neutralizacija venoma u limfnom sustavu mogla biti ključna za klinički ishod. Izgledno je da farmakokinetičko podudaranje venoma i antivenoma u krvotoku nije indikator terapijske učinkovitosti. Slaba biodostupnost uslijed i.m. primjene isto bi mogla biti irelevantna.
Cilj našeg istraživanja je razotkrivanje optimalnog puta primjene u liječenju otrovanja s naglaskom na interakcije venoma i antivenoma u limfnom sustavu. Studiju farmakokinetike ćemo provesti na eksperimentalno otrovanim ovcama podvrgnutima uzorkovanju krvi i limfe. Mjerenjem koncentracija u ovisnosti o vremenu ćemo definirati učinak antivenoma na razinu s.c. injektiranog venoma u oba tjelesna odjeljka. Po prvi puta će farmakokinetika antivenoma te njegov neutralizacijski potencijal biti usporedno istraženi u ovisnosti o načinu unosa u organizam. Kako sigurnosni profili i.v. i i.m. antivenoma nisu sustavno ispitani, u uzorcima seruma ćemo pratiti razinu anti-antivenom IgG-a u kao pokazatelja slabije imunogeničnog i terapijski sigurnijeg puta primjene. Konačno, istraživanjem ćemo obuhvatili hematološke parametre kako bi utvrdili učinkovitiji način administracije u suzbijanju kliničkih simptoma.