01.06.2026
Dvodnevni stručni skup "Inkluzija i različitost: osnaživanje akademske zajednice"
Dvodnevni stručni skup „Inkluzija i različitost: osnaživanje akademske zajednice“ na kojem su stručnjaci iz sustava visokog obrazovanja i studentski predstavnici raspravljali o inkluziji, različitosti, mentalnom zdravlju te pristupačnosti i podršci studentima u akademskom okružju održan je 28. svibnja na Sveučilištu u Zagrebu te 29. svibnja na Filozofskom fakultetu.
Događanje u zgradi SEECEL-a otvorio je prof. dr. sc. Boris Brkljačić, prorektor za studente, prijediplomske i diplomske studije Sveučilišta u Zagrebu, koji je u pozdravnom govoru prvog dana skupa naglasio važnost zajedničkog promišljanja razvoja dostupnijeg, uključivijega i podržavajućega visokog obrazovanja.
„Zahvaljujem svima vama koji ste danas ovdje, ne samo zbog interesa za ovu temu, nego i zbog svakodnevnog rada kojim pokazujete da inkluzivnost nije administrativna obveza nego temeljna vrijednost suvremenoga i odgovornoga visokog obrazovanja“, kazao je okupljenima prorektor Brkljačić i istaknuo da „inkluzija ne podrazumijeva samo fizičku pristupačnost. Ona podrazumijeva i uklanjanje nevidljivih prepreka - predrasuda, stereotipa, nerazumijevanja i osjećaja nepripadanja. Upravo zato ovakvi skupovi imaju posebnu vrijednost. Oni nisu samo mjesto razmjene znanja i iskustava, nego i prostor u kojem gradimo zajedničku svijest o tome kakvo sveučilište želimo biti.“
Na prvom predavanju pod nazivom „Intersekcionalnost u visokom obrazovanju: od teorije do prakse“ koje su održale prof. dr. sc. Lelia Kiš-Glavaš i Svea Kučinić s Edukacijsko-rehabilitacijskoga fakulteta, sudionici skupa upoznati su s jednom od ključnih tema suvremenog visokog obrazovanja: razumijevanjem različitosti i stvaranjem inkluzivnog akademskog okružja kroz intersekcionalni pristup. Kroz predavanje i radionicu predavačice su objasnile temeljne postavke i važnost intersekcionalnog pristupa u osiguravanju uključivosti i ravnopravnosti te potaknule okupljene na promišljanje o socijalnoj dimenziji visokoga obrazovanja iz šire perspektive.
U nastavku je održana panel-rasprava „Kako graditi održiv i sustavan model podrške?“ na kojoj su sudjelovali doc. dr. sc. Tanja Jurin, voditeljica Savjetovališta za studente Sveučilišta u Zagrebu, Katja Popović, predstavnica Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu, Darijo Jurišić, pravobranitelj za osobe s invaliditetom, te Ivona Filipović iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih. Raspravu je moderirao prorektor Brkljačić, a panelisti su govorili o konkretnim izazovima, provedivim pristupima i dugoročnoj održivosti sustavnog modela podrške unutar akademske zajednice.
Drugo predavanje pod nazivom „Supervizija kao alat podrške nastavnicima“ održala je prof. dr. sc. Kristina Urbanc s Pravnog fakulteta, koja je objasnila mogućnost korištenja supervizije kao prostora za refleksiju o izazovima u nastavničkoj praksi, razmjenu iskustava te unaprjeđenje nastavničkih kompetencija.
Na završnom izlaganju prvoga dana skupa pod nazivom „Učimo specifično“ koje je održala je prof. dr. sc. Mirjana Lenček s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, okupljeni su saznali kako prepoznati studente s disleksijom i pružiti im učinkovitu podršku, osnažiti njihovo samopouzdanje te im omogućiti ostvarivanje punog akademskog potencijala.
Drugi dan stručnog skupa održavao se na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a u predavanju „Student pred nama“ doc. dr. sc. Tanja Jurin govorila je o tome što nastavnici trebaju znati o psihičkim stanjima svojih studenata, te o značaju savjetovališta na sveučilištima i fakultetima.
Prof. dr. sc. Nataša Jokić-Begić i Marina Šimunec Zović s Filozofskog fakulteta pripremile su izlaganje „Nastavnici na prvoj liniji podrške“ u kojem su predstavile rezultate istraživanja o percepciji vlastite uloge nastavnika u pružanju podrške studentima s teškoćama mentalnog zdravlja, a Helena Gerenčir, Maria-Isabela Pecolaj i Svea Kučinić s Edukacijsko rehabilitacijskog fakulteta održale su prezentaciju „Što vidimo, a ne primjećujemo“ s prikazima osoba s invaliditetom na društvenim mrežama.
U nastavku programa prof. dr. sc. Marjeta Majer s Medicinskog fakulteta održala je predavanje „Izazov prihvaćen – podrška pružena“ u kojem je objasnila kako razumjeti i podupirati studente s kroničnim bolestima te im pružiti razumnu prilagodbu.
U četvrtoj tematskoj cjelini „Otvoriti vrata svijeta: Inkluzivna mobilnost“ nastupili su studenti koji su govorili o svojim iskustvima i uvidima koji mijenjaju praksu. Vita Tomić s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, te Laura Bičanić i Vid Bonča s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu iz prve su ruke svjedočili o tome što podržava, a što koči mobilnost studenata.
Renata Hranjec iz Središnjeg sveučilišnog ureda za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju te Petra Habulin Musladin i Ivana Bijažić iz SALTO centra za uključivanje i raznolikost Agencije za mobilnost i programe Europske unije (AMPEU) okupljenima su govorile o sustavima podrške studentima s invaliditetom u procesu mobilnosti, a na skupu su predstavljene i poster-prezentacije autora s različitih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te drugih visokih učilišta iz Hrvatske i regije.
U završnom dijelu skupa dodijeljeno je posebno priznanje za najbolji poster, o kojem su odlučili sami sudionici putem anonimnog online glasovanja. Priznanje je dodijeljeno studentima Franu Matiji Krasniću i Leonu Benkoviću s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za poster „SIADUS – System of Inclusive Assistance for Disabled University Students“.
Tijekom dva dana, brojni sudionici skupa imali su priliku upoznati primjere dobre prakse, iskustva i inicijative povezane s razvojem inkluzivnih politika, prilagodbama u nastavi, podrškom studentima, međuinstitucijskom suradnjom i stvaranjem poticajnog i uključivog akademskog prostora te pregledati tematske poster-prezentacije o alatima i praksama za osnaživanje akademske zajednice.
Zaključci stručnoga skupa
