20.12.2024

U članstvo ugledne "Academiae Europaeae" primljeno dvoje profesora sa Sveučilišta u Zagrebu

Na svečanoj ceremoniji održanoj u Wrocławu u Poljskoj krajem studenoga ove godine u članstvo ugledne Academiae Europaeae a na poziv europskih znanstvenika primljeno je dvoje sveučilišnih profesora iz Hrvatske, oboje sa Sveučilišta u Zagrebu, prorektor prof. dr. sc. Boris Brkljačić s Medicinskoga fakulteta i prof. dr. sc. Tatjana Jukić Gregurić s Filozofskog fakulteta. Veliko je to priznanje zagrebačkomu Sveučilištu i izniman prilog njegovoj vidljivosti i prepoznatljivosti na znanstveno-istraživačkoj karti Europe, ujedno poticaj ostalim institucijama da ugledne hrvatske znanstvenike aktivno uključe u raspravu o razvojnim smjernicama društva u cijelosti.

Prorektor Brkljačić u samome je vrhu europske, ali jednako i svjetske radiologije, bivši predsjednik European Society of Radiology i uskoro potpredsjednik International Society of Radiology. Profesorica Jukić Gregurić istaknuta je filologinja čiji su istraživački interesi i mreže, premda najuže spregnuti s Europom, naglašeno internacionalni. Ostaje zaključiti da članstvo u AE prorektora Brkljačića i profesorice Jukić Gregurić nije samo priznanje njihovoj dosadašnjoj sveučilišnoj karijeri nego i svjedočenje njihovoga velikog doprinosa razvoju i budućnosti zagrebačkoga Sveučilišta. 

Academia Europaea na vroclavskoj je konferenciji sjajno potvrdila svoj status krovne europske institucije čiji je cilj identificirati najznačajnija znanstvena postignuća u Europi i šire, te uključiti znanstvenike u dijalog s ostalim ključnim europskim institucijama. Tako je u Wrocławu ove godine u Akademiju primljena i Emmanuelle Charpentier, dobitnica Nobelove nagrade za kemiju 2020., te – poslije Marije Skłodowske-Curie 1903. i 1911. i Irène Joliot-Curie 1935. – treća Francuskinja koja je nagrađena Nobelom za to područje. Charpentier je Nobela dobila, zajedno s Amerikankom Jennifer Anne Doudna, za otkriće revolucionarnoga molekularnog alata u genetici, takozvanih genetskih škara, o čemu je ovom prilikom održala predavanje. Veliku pažnju izazvala su i predavanja koja su održali danski evolucijski genetičar Eske Willerslev i njemački astrofizičar Heino Falcke, oba laureati ugledne nagrade Balzan za 2023. godinu. Bio je to doista jedinstven forum za razmjenu mišljenja na najvišoj razini, kakva dovodi do transformacije pojedinačnih disciplina i repozicionira znanost kao takvu.

Academia Europaea osnovana je 1988. na poticaj tadašnjih europskih ministara znanosti, a u ovome mandatu njome predsjedava finska kemičarka Marja Makarow. Djelovanje AE usko je spregnuto i s inicijativom SAPEA, mehanizmom znanstvenoga savjetovanja Europske komisije, a njezinu aktivnost prati časopis European Review, u izdanju Cambridge University Press-a. U sastavu Akademije ukupno su 23 sekcije: povijest i arheologija; klasične i orijentalne studije; lingvistika; znanost o književnosti i teatrologija; muzikologija i povijest umjetnosti; filozofija, teologija i religijske studije; film, mediji i studije vizualnosti; ekonomija; javna uprava; ljudska mobilnost, okoliš i prostor; pravo; društvena promjena i društvena misao; ljudski um; matematika; informatika; fizika i inženjerstvo; kemija; znanost o zemlji i kozmosu; biokemija i molekularna biologija; biologija stanice; fiziologija i neuroznanost; ekologija i evolucija; kliničke znanosti i veterina. Trenutno broji 5615 članova iz Europe i svijeta; od toga ih je iz Hrvatske nažalost svega 18.