15.11.2016

Tribina 'Nove spoznaje o životu i radu Fausta Vrančića' na FSB-u

Tribina 'Nove spoznaje o životu i radu Fausta Vrančića' održana je u srijedu 9. studenoga 2016. na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. U organizaciji tribine sudjelovali su Hrvatsko društvo za sustave CROSS, Akademija tehničkih znanosti Hrvatske i Fakultet strojarstva i brodogradnje.

Tribinu je otvorio pozdravnim govorom dekan Fakulteta strojarstva i brodogradnje prof dr. sc. Zvonimir Guzović, istaknuvši značaj velikana Fausta Vrančića, hrvatskoga Leonarda da Vincija. Nazočne je pozdravio i prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga, prorektor za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije Sveučilišta u Zagrebu, istaknuvši ulogu inovacija u razvoju gospodarstva i države, kao jednoga od posebno važnih zadataka sveučilišta i njenih sastavnica.

Radni dio tribine započeo je s predavanjem 'Značaj Fausta Vrančića za Hrvatsku i svijet', koje održao predsjednik Hrvatske akademije tehničkih znanosti prof. dr. sc. Vladimir Andročec. U svome predavanju profesor Andročec se osvrnuo na  vrijeme u kojem je živio Faust Vrančić te njegov doprinos razvoju tehnike. Dao je kratki pregled najznačajnijih tehničkih izuma, a ukazao je na nedovoljno isticanje Vrančića u Hrvatskoj i potrebu da se to promjeni.

U drugom dijelu tribine govorio je prof. dr. sc. Gojko Nikolić, predstavljajući rezultate svojih sustavnih istraživanja koje je zapisao u knjizi Život i izumi Fausta Vrančića. Naime, profesor Nikolić se dulje vrijeme bavio analiziranjem originalnosti Vrančićevih izuma s namjerom da argumentirano dokaže kako su neka od Vrančićevih tehničkih rješenja bila daleko ispred njegova vremena.

Profesor Nikolić osvrnuo se na tiskanje knjige 'Machine novae', istaknuvši kako ne postoji ime izdavača i godina izdavanja, kvaliteta bakroreza te slikarski kvalitetne i nekvalitene grafike.

Druga je tema predavanja profesora Nikolića bila istraživanje porijekla ideja za pronalaske koje je razrađivao Faust Vrančić. Prikazani su pojedini tehnički detalji konstrukcija koji ukazuju na tehničko znanje Fausta i njegovo ispravno promišljanje.

Nadalje, profesor Nikolić u svome predavanju istaknuo je najznačajniji izum Fausta Vrančića - padobran 'homo volans'. Povijesna je činjenica da je Leonardo da Vinci prvi skicirao padobran, ali Vrančić je padobranu dao bolji, ekonomičniji oblik, uz tehnički opis u kojem je istaknuo odnos težine padobranca i veličine platna. Faust Vrančić je u svim svojim radovima i izumima nastojao olakšati ljudski napor i snagu te je zamijeniti prirodnom snagom.

Na kraju su prikazana današnja rješenja objekata, uređaja ili dijelova koji vuku porijeklo od ideja koje je u knjizi 'Machine novae' razradio i osmislio Faust Vrančić. Njegov je doprinos doista izniman jer je unaprijedio znanost i tehniku, a time i samo društvo. Njegova su djela važna djela znanstvene kulturne baštine ne samo u Hrvatskoj, nego i u svijetu.