16.07.2024
Sveučilište u Zagrebu ugostilo studente doktorskoga studija menadžmenta u visokom obrazovanju sa Sveučilišta u Pennsylvaniji
Studenti izvršnoga doktorskoga studija menadžmenta u visokom obrazovanju na Sveučilištu u Pennsylvaniji (University of Pennsylvania, SAD) u sklopu svoga opsežnoga edukacijskoga programa u petak 12. srpnja 2024. posjetili su Sveučilište u Zagrebu. Ovaj dvogodišnji studij okuplja grupe viših rukovoditelja iz visokoga obrazovanja, vlade, neprofitnih organizacija i privatnoga sektora, koji će, paralelno uz svoj posao, usavršiti vještine učinkovitoga vođenja dinamičnih institucija visokoga obrazovanja. Polaznike studija posebno je zanimalo djelovanje i organizacijsko funkcioniranje velikoga i sveobuhvatnoga sveučilišta kao što je zagrebačko, zatim misija i vizija, izazovi i prilike, posebnosti, ciljevi u budućnosti te mnoge druge teme.
U plenarnom dijelu programa studente su ugostili prorektori Sveučilišta u Zagrebu: prof. dr. sc. Jurica Pavičić, prof. dr. sc. Dubravko Majetić i prof. dr. sc. Tomislav Josip Mlinarić, zatim pravna stručnjakinja i zamjenica voditelja UNIC projekta prof. dr. sc. Goranka Lalić Novak, a podršku su organizacijski i u dijelu rasprave dale voditeljica Središnjega ureda za međunarodnu suradnju dr. phil. Branka Roščić i voditeljica Ureda za odnose s javnošću Sandra Kramar.
U plenarnom dijelu programa prorektor Pavičić je u rektorovo ime zahvalio gostima na dolasku, naglasio važnost razmjene ideja i neprekidno pomicanje granica onoga što znamo te održao prezentaciju o zagrebačkom Sveučilištu. U svojemu je predstavljanju naglasio tradiciju i velik broj studijskih programa u gotovo svim područjima koje Sveučilište u Zagrebu nudi, usporedno navodeći i demografski problem s kojim se Hrvatska suočava. Neke od glavnih tema koje Sveučilište smatra bitnim, a prorektor je naglasio su: uključivost i raznolikost, digitalna transformacija, zaštita okoliša i klime, participativna demokracija. Također, u raspravu su se uključili i ostali sudionici sa zanimljivim pitanjima koja su se ticala rangiranja Sveučilišta i cjelokupne strategije kvalitete i izvrsnosti, kompleksnosti upravljanja velikim neintegriranim sustavom, suradnje s gospodarstvom, pripadnost i poistovjećivanje studenata sa Sveučilištem pored jakih matičnih fakulteta i dr.
Profesorica Lalić Novak govorila je o Europskom sveučilištu postindustrijskih gradova (UNIC), udruženju pod europskom „kapom“, a sastoji se od deset sveučilišta u različitim zemljama diljem Europe i predstavlja deset različitih postindustrijskih gradova u okruženju koje se mijenja. Sveučilište u Zagrebu član je ovoga udruženja od 2020. godine. U svom je govoru profesorica Lalić Novak spomenula suradnju Sveučilišta u Zagrebu s renomiranim europskim sveučilištima, nevladinim udrugama i gospodarskim sektorom. Kao izdvojenu temu, nakon katastrofalnog potresa u Zagrebu u doba svjetske pandemije, profesorica je naglasila „otpornost grada“ u doba krize, njegove alate, kapacitete, jakosti i slabosti, o čemu Sveučilište u Zagrebu itekako može iskustveno svjedočiti.
Nakon plenarnoga dijela održane su tri paralelne grupne sesije u kojima se raspravljalo o usklađenosti Sveučilišne strategije s nacionalnom strategijom, o iskustvima studenata u sustavu i o upravljačkoj strukturi Sveučilišta.
Prva grupa studenata razgovarala je prorektorom za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Juricom Pavičićem i prorektorom za inovacije, transfer tehnologije i suradnju s gospodarstvom prof. dr. sc. Tomislavom Josipom Mlinarićem o usklađenosti sveučilišne strategije s nacionalnim interesima iz pozicije javnoga sveučilišta.
S obzirom na činjenicu da je Sveučilište u Zagrebu veliko i sveobuhvatno sveučilište u okviru kojega djeluju 34 sastavnice s pravnom osobnošću, studente je zanimao proces kreiranja i odobravanja novih studijskih programa na različitim razinama, od fakultetske i sveučilišne do razine Agencije za visoko obrazovanje i resornoga Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih. Govoreći o različitim fazama tih procesa, posebno se razgovaralo i usklađenosti upisnih kvota s potrebama tržišta rada, posebice u odnosu na javno financiranje redovitih studenata koji studiraju uz potporu Ministarstva. Također, pitanja studenata odnosila su se i na postojanje stručne prakse kao integralnoga dijela studijskih programa te mogućnost uključivanja stručnjaka izvan sveučilišne zajednice u rad sa studentima (npr. komentorstva, suradnja na stručnim projektima, i sl.).
U kontekstu javnoga financiranja Sveučilišta kao vrlo složenoga procesa, studenti su prorektorima postavili niz pitanja vezano uz uvođenje programskoga financiranja, proces pregovaranja o trogodišnjim programskim ugovorima, projekcijama Sveučilišta o budućim strateškim ciljevima te evaluaciji postignutih rezultata. Također, prorektori su gostujuće studente upoznali s inicijativama Sveučilišta vezanima uz jačanje suradnje s gospodarstvom, kao i na aktivnostima koje se provode u svrhu razvijanja podrške studentima u pronalasku budućega zaposlenja u struci.
U okviru razgovora o usklađenosti sveučilišne strategije s nacionalnim interesima studenti su se dotakli i pitanja daljnjega razvoja politike internacionalizacije s aspekta dolaznih stranih studenata koji bi na Sveučilištu u Zagrebu završili cijeli studij. Tijekom razgovora istaknuto je da Sveučilište aktivno radi na pripremi i akreditaciji studijskih programa na engleskom jeziku, u svrhu provlačenja stranih studenata.
Druga grupa studenata i profesora sudjelovala je u diskusiji o iskustvima studenata, na kojoj su domaćini bili prof. dr. sc. Dubravko Majetić, prorektor za znanost, istraživanje i poslijediplomske studije i prof. dr. sc. Jasenka Ostojić, prorektorica za umjetnost, kulturu i međusveučilišnu suradnju.
Sudionike rasprave zanimalo je kako Sveučilište u Zagrebu svoje studente priprema za karijeru nakon završetka studija, koje su mogućnosti praktičnoga rada tijekom studija te na koji su način studenti uključeni u upravljačke procese na fakultetima i akademijama.
Prorektor Majetić je istaknuo da studenti od početka studija sudjeluju u istraživanjima kroz koja razvijaju specifična znanja i vještine koje će im trebati na tržištu rada u budućnosti. Studenti su uključeni u upravljačke procese na Sveučilištu putem predstavnika u Studentskom zboru Sveučilišta u Zagrebu i studentskim zborovima sastavnica, kao i sudjelovanjem studenata u radu Senata Sveučilišta.
Odgovarajući na pitanje o sportskim aktivnostima i mentalnom zdravlju studenata, prorektorica Ostojić najavila je osnivanje Savjetovališta za studente koje bi s radom trebao započeti ove jeseni u zgradi SEECEL-a na Kajzerici, privremenom sjedištu Rektorata. Prorektorica Ostojić je naglasila da je veliki broj studenata uključen u neki oblik besplatnih tjelesnih aktivnosti na fakultetima ili se profesionalno bave sportom te da je Sveučilište u Zagrebu dvije godine za redom proglašeno za najbolje i najaktivnije sportsko sveučilište u Europi.
Treća se grupa pak bavila temom upravljanja Sveučilištem te se fokusirala na upravu koju čini rektor s prorektorima, dekani i prodekani na fakultetima, kao i na njihovo zajedničko funkcioniranje. Posebno su ih zanimali načini na koje se donose odluke, proces izbora rektora, način na koji se biraju prorektori, kako funkcioniraju nadzorna tijela, te odnos između profesora i uprave institucije. Prof. dr. sc. Anamarija Musa, prorektorica za upravljanje kvalitetom i etiku na Sveučilištu u Zagrebu i redovita profesorica Pravnoga fakulteta odgovarala je na pitanja koja se tiču pravnih procedura, transparentnosti, pravilnika, statuta, ali i „mekših“ tema poput svakodnevnih međuljudskih odnosa.
Razgovaralo se i o sustavu financiranja javnih sveučilišta u Republici Hrvatskoj, povlačenju sredstava iz europskih fondova, ponajprije kroz istraživačke projekt, te raznim partnerstvima, ponajprije s gospodarskim subjektima. Prorektor za poslovanje i digitalizaciju prof. dr. sc. Tomislav Bolanča naglasio je da su među partnerima posebno međunarodno prepoznata samoodrživost Sveučilišta, te stabilnost i povjerenje prema Sveučilištu u Zagrebu kao krovnoj hrvatskoj obrazovnoj i znanstvenoj instituciji.
U okviru posjeta Hrvatskoj, studenti ovoga studija posjetili su i druga hrvatska javna sveučilišta i obrazovne te druge institucije.
