18.08.2026

Svečano otvoren 54. hrvatski seminar za strane slaviste Zagrebačke slavističke škole

U velikoj dvorani Ivana Supeka Poslijediplomskoga središta Dubrovnik Sveučilišta u Zagrebu 17. kolovoza 2026. svečano je otvoren 54. hrvatski seminar za strane slaviste Zagrebačke slavističke škole.

Polaznicima se najprije obratio Ninoslav Radaković, programski tajnik Škole, pozdravivši strane i domaće stručnjake te prevoditelje u području slavistike, ali i sve one koji će to tek postati. Predstavio je središnju temu ovogodišnjega Seminara – Središta hrvatskoga jezika, književnosti i kulture. Istaknuo je i bogati jezikoslovni, književnoznanstveni i kulturni program koji očekuje polaznike iz cijeloga svijeta. Podsjetio je da je prvi seminar Zagrebačke slavističke škole održan upravo u Dubrovniku u zgradi PDS-a 1972. Škola je tada osnovana s namjerom poticanja promicanja poznavanja hrvatskoga jezika, književnosti i kulture među inozemnim studentima slavistike te među znanstvenicima i nastavnicima na stranim sveučilištima i institutima te prevoditeljima. U više od 50 godina neprekinuta rada u programima Zagrebačke slavističke škole sudjelovalo je više od triju tisuća polaznika iz šezdesetak država. Tu će brojku u svakome slučaju ojačati i ovogodišnji program – na 54. hrvatskom seminaru sudjelovat će 40-ak studenata kroatistike i slavistike te 15-ak profesora, znanstvenika i prevoditelja iz 20 zemalja.

Prije nego što Seminar započne s radom te se još jednom potvrdi kao mjesto razmjene znanja, iskustva, kontakata i dokaže kao mjesto susreta u Gradu poznatomu po ljepoti, tradiciji i kulturi, u skladu je s tradicijom Škole da se sudionicima na svečanome otvorenju obrate predstavnici institucija bez čije pomoći složena organizacija Seminara ne bi bila moguća.

Pri organizaciji je Seminara stalna, posvećena i susretljiva potpora Ured Poslijediplomskoga središta Dubrovnik Sveučilišta u Zagrebu, stoga se uime Ureda obratio i voditelj Središta Frano Hartman. Posebno je istaknuo velik broj stranih i domaćih slavista i ove godine okupljenih u Dubrovniku, koji vjerno prati temu ovogodišnjega Seminara kao grad čiji je kamen prožet jezikom, književnošću i kulturom.

Uime Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih polaznike je pozdravila viša stručna savjetnica Ivana Fakac, podsjetivši ih da su svi oni kulturni veloposlanici koji strašću za jezikom, književnošću i kulturom povezuju Hrvatsku i međunarodnu znanstvenu zajednicu.

Budući da je Zagrebačka slavistička škola posebna djelatnost Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a ujedno i većina profesora angažiranih u radu Škole dolazi upravo sa zagrebačkoga Filozofskoga fakulteta, okupljenima se obratio dekan Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Domagoj Tončinić. Istaknuo je da je Zagrebačka slavistička škola najprepoznatljivija suradnja između Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Grada Dubrovnika koja odolijeva vremenu i svim izazovima s kojima se suočava.

Uime Odsjeka za kroatistiku, jednoga od najvećih odsjeka zagrebačkoga Filozofskoga fakulteta koji postoji više od 150 godina, sudionicama se obratila pročelnica Odsjeka Tanja Kuštović. Podcrtala je da je ovogodišnja tema višeznačna i slojevita, ali nesumnjivo usmjerava na otkrivanje onoga što je ljudskomu oku skriveno. Nakraju je poželjela svim polaznicima da sinergija Dubrovnika i akademskoga, jezičnoga te književno-kulturnoga okruženja budu poticaj za daljnje razgovore koji će omogućiti proučavanje središta i periferije slavističkih tema.

Studentima i profesorima obratio se i voditelj Zagrebačke slavističke škole Igor Marko Gligorić. Zahvalio je svima uključenim u organizaciju i provedbu znanstvenoga, stručnoga i kulturnoga dijela Programa 54. seminara – ostvaren je uz pokroviteljstvo Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, Ministarstva kulture i medija, Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te uz potporu Grada Dubrovnika i gradskih ustanova te Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Vrijedne su kulturne sadržaje omogućili Društvo prijatelja dubrovačke starine, Muzeji i galerije Konavala, Umjetnička galerija Dubrovnik, Muzej Domovinskoga rata Dubrovnik, franjevački samostan Male braće, samostan Sv. Dominika, Državni arhiv i Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku te Arboretum Trsteno, a dragocjenu su pomoć pružili i djelatnici Poslijediplomskoga središta Dubrovnik. Naposljetku je poželio svim sudionicima ugodan dvotjedni boravak ispunjen produbljivanjem već poznatoga i otvaranju novih vidika koje će moći odaslati u matičnim zemljama.

Izvor: Zagrebačka slavistička škola