04.10.2024

Stanfordska lista – među najutjecajnijim hrvatskim znanstvenicima gotovo polovica sa Sveučilišta u Zagrebu

Sveučilište u Zagrebu ponovno je dokazalo da je vodeće hrvatsko sveučilište po znanstvenoj kompetitivnosti i izvrsnosti. Naime, i ove je godine objavljena lista 2 % najutjecajnijih svjetskih znanstvenika, poznatija pod nazivom Stanfordska lista, koju tradicionalno objavljuje Sveučilište Stanford u Sjedinjenim Američkim Državama, odnosno istraživački tim predvođen profesorom Johnom P. A. Ioannidisom.

Formiranje liste provodi se na temelju najveće svjetske baze znanstvenih publikacija Scopus te obuhvaća više od 200 tisuća najutjecajnijih svjetskih znanstvenika u 22 znanstvena polja te čak 176 znanstvenih grana. Šest standardiziranih pokazatelja znanstvene produktivnosti formiraju model složenoga pokazatelja, tzv. C-rezultat (C-score), a ti pokazatelji su:

1. Ukupan broj citata (NC)
2. Hirschov h-indeks (H)
3. Schreiberov Hm-indeks, revidiran od koautora (Hm)
4. Ukupan broj citata radova u kojima je znanstvenik jedini autor (NS)
5. Ukupan broj citata radova u kojima je znanstvenik jedini ili prvi autor (NSF)
6. Ukupan broj citata radova u kojima je znanstvenik jedini, prvi ili posljednji autor (NSFL).

Fokus je konačnoga C-rezultata na utjecaju znanstvenih publikacija, odnosno na citatima, a ne na produktivnosti, tj. na broju publikacija, te uključuje informacije o koautorstvu i pozicijama autora (jedini, prvi ili zadnji autor). Svaki rezultat pokazatelja NC, H, Hm, NS, NSF i NSFL normaliziran je na vrijednosti između 0 i 1, koje se zbrajaju. Dakle, C-rezultat ima raspon od 0 do 6.

I ove su godine objavljene dvije liste: lista najutjecajnijih svjetskih znanstvenika u 2023. godini te lista najutjecajnijih svjetskih znanstvenika u cjeloživotnoj znanstvenoj karijeri.

Na listi 2 % najutjecajnijih znanstvenika u 2023. godini nalazi se 116 znanstvenika iz Republike Hrvatske, odnosno šest znanstvenika više nego u 2022. godini. Od tih 116 hrvatskih znanstvenika, na listi je čak 56 znanstvenika koji trenutačno djeluju ili su djelovali na Sveučilištu u Zagrebu na 16 njegovih sastavnica. S obzirom na to da je pretprošle godine na listi bilo 48 znanstvenika sa Sveučilišta u Zagrebu, riječ je o povećanju od osam znanstvenika odnosno čak 16,67 % znanstvenika više nego u 2022. godini.

Što se tiče najutjecajnijih znanstvenika s drugih hrvatskih sveučilišta, njih je 14 sa Sveučilišta u Splitu, pet sa Sveučilišta u Rijeci, četiri sa Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, tri sa Sveučilišta Sjever, dva s Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta te po jedan znanstvenik sa Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, Sveučilišta u Zadru i Sveučilišta u Dubrovniku.

U ukupnom udjelu 2 % najutjecajnijih hrvatskih znanstvenika u 2023. godini, njih je čak 48,28 % sa Sveučilišta u Zagrebu u odnosu na 43,63 % u 2022. godini. Ovaj podatak najbolje svjedoči o činjenici da Sveučilište u Zagrebu čini gotovo 50 % ukupne znanstvene produkcije Republike Hrvatske.

Najutjecajniji znanstvenici sa Sveučilišta u Zagrebu u 2023. godini su:

Biomedicinsko područje

Medicinski fakultet – Željko Reiner, Ivica Kostović, Iva Hojsak, Goran Šimić, Maja Čikeš, Miro Jakovljević, Goran Augustin, Sanja Kolaček, Nives Pećina-Šlaus, Mario Habek, Jan Homolak, Željko Krznarić, Asim Kurjak, Nikolina Bašić-Jukić, Bojan Jelaković, Marko Lucijanić, Vladimir Trkulja, Bruno Baršić, Ivica Grgurević i Predrag Sikirić
Farmaceutsko-biokemijski fakultet – Gordan Lauc, Ana Maria Šimundić, Ivan Kosalec, Mario Jug, Nora Nikolac Gabaj i Anita Hafner
Veterinarski fakultet – Ivana Tlak Gajger i Marko Samardžija
Stomatološki fakultet – Liborija Lugović-Mihić

Tehničko područje

Fakultet elektrotehnike i računarstva – Hrvoje Pandžić, Alan Jović, Sven Lončarić, Damir Žarko i Silvio Hrabar
Fakultet strojarstva i brodogradnje – Neven Duić i Hrvoje Mikulčić
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije – Sanja Martinez i Mirjana Metikoš-Huković
Geodetski fakultet – Bojan Vršnak
Građevinski fakultet – Tomislav Došlić
Fakultet prometnih znanosti – Ivan Cvitić

Prirodoslovno područje

Prirodoslovno-matematički fakultet – Nada Oršolić, Dario Vretenar, Tamara Nikšić i Dražen Adamović

Biotehničko područje

Prehrambeno-biotehnološki fakultet – Anet Režek Jambrak, Danijela Bursać Kovačević, Marina Cvjetko Bubalo i Kristina Radošević
Agronomski fakultet – Gabrijel Ondrašek

Društveno-humanističko područje

Ekonomski fakultet – Marina Dabić, Mirjana Pejić Bach i Ana Tkalac Verčič
Filozofski fakultet – Aleksandar Štulhofer
Kineziološki fakultet – Goran Marković i Maroje Sorić

Graf 1.: Broj znanstvenika sa Sveučilišta u Zagrebu na Stanfordskoj listi 2 % najutjecajnijih svjetskih znanstvenika u 2023. godini

Na listi 2 % najutjecajnijih znanstvenika u cjeloživotnoj znanstvenoj karijeri ukupno su 82 hrvatska znanstvenika, od kojih njih 36 trenutačno djeluje ili je djelovalo na Sveučilištu u Zagrebu na 12 njegovih sastavnica. U odnosu na prošlu godinu, na listi se nalazi sedam znanstvenika više sa Sveučilišta u Zagrebu, odnosno postotno čak 24,14 % više.

U ukupnom udjelu 2 % najutjecajnijih hrvatskih znanstvenika u cjeloživotnoj znanstvenoj karijeri, njih je čak 43,90 % sa Sveučilišta u Zagrebu u odnosu na 38,67 % prošle godine.

Kad je o ostalim hrvatskim sveučilištima riječ, deset ih je sa Sveučilišta u Splitu, šest sa Sveučilišta u Rijeci, tri s Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta, dva sa Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku te jedan znanstvenik sa Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli.

Sa Sveučilišta u Zagrebu najutjecajniji znanstvenici u cjeloživotnoj karijeri su:

Biomedicinsko područje

Medicinski fakultet – Željko Reiner, Ivica Kostović, Asim Kurjak, Miro Jakovljević, Iva Hojsak, Vladimir Trkulja, Bruno Baršić, Adriana Vince, Marko Pećina, Petar Kes, Bojan Jelaković, Božo Krušlin, Josipa Kern, Josip Begovac i Predrag Sikirić
Farmaceutsko-biokemijski fakultet – Gordan Lauc, Ana Maria Šimundić, Ana Marija Domijan i Nora Nikolac Gabaj

Tehničko područje

Fakultet elektrotehnike i računarstva – Sven Lončarić, Hrvoje Pandžić i Silvio Hrabar
Fakultet strojarstva i brodogradnje – Neven Duić, Ivo Senjanović i Hrvoje Kozmar
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije – Mirjana Metikoš-Huković i Sanja Martinez
Geodetski fakultet – Bojan Vršnak
Građevinski fakultet – Tomislav Došlić

Prirodoslovno područje

Prirodoslovno-matematički fakultet – Dario Vretenar, Nada Oršolić i Andrej Dujella

Društveno-humanističko područje

Kineziološki fakultet – Goran Marković
Filozofski fakultet – Aleksandar Štulhofer
Ekonomski fakultet – Mirjana Pejić Bach

Biotehničko područje

Prehrambeno-biotehnološki fakultet – Anet Režek Jambrak

Graf 2.: Broj znanstvenika sa Sveučilišta u Zagrebu na Stanfordskoj listi 2 % najutjecajnijih svjetskih znanstvenika u cjeloživotnoj karijeri

Izvor: https://top2percentscientists.com/stanford-elsevier-top-scientists-list-2024/