08.05.2026
Održan drugi Sveučilišni dan cjeloživotnoga obrazovanja
Na Sveučilištu u Zagrebu 7. svibnja 2026. održan je drugi Sveučilišni dan cjeloživotnoga učenja. Skup je ove godine održan na temu Zajedno prema kvaliteti: iskustva i perspektive cjeloživotnoga obrazovanja na Sveučilištu u Zagrebu.
Drugi Sveučilišni dan cjeloživotnoga obrazovanja organiziran je s ciljem razmjene znanja i iskustava u ovom području, koje u kontekstu aktualnih promjena na tržištu rada, brzoga tehnološkoga razvoja i sve izraženije potrebe za kontinuiranim usavršavanjem te potencijalnom nužnošću promjene zanimanja, postaje jedno od strateških područja sveučilišnoga djelovanja.
Program skupa obuhvatio je tri ključne cjeline u okviru kojih su predstavnici različitih institucija govorili o europskom i nacionalnom okviru sustava cjeloživotnoga obrazovanja, predstavili aktualne strategije, dokumente i prakse u ovom području na razini Sveučilišta u Zagrebu i njegovih sastavnica, te raspravljali o daljnjim koracima u izgradnji održivoga i kvalitetnoga sustava CŽO-a. Uz izlaganja i rasprave, u okviru skupa održani su i panel-diskusija pod nazivom Održiv i kvalitetan sustav cjeloživotnoga obrazovanja te dvije radionice.
Uz predstavnike Sveučilišta u Zagrebu te njegovih fakulteta i akademija, na drugom Sveučilišnom danu cjeloživotnoga obrazovanja sudjelovali su predstavnici ministarstava i agencija koje djeluju u području obrazovanja u Republici Hrvatskoj.
U ime rektora Sveučilišta u Zagrebu sudionicima skupa obratio se prorektor za znanost, istraživanje i poslijediplomske studije prof. dr. sc. Dubravko Majetić. Govoreći o cjeloživotnom obrazovanju kao važnom području koje se razvija na razini Sveučilišta u Zagrebu, prorektor je istaknuo kako je Senat usvojio politiku, pravilnik i priručnik za izradu i vrednovanje programa CŽO-a. Time je uspostavljen okvir za razvoj i osiguravanje kvalitete cjeloživotnoga obrazovanja na sveučilišnoj razini. Posebno je zavalio svima koji su radili na pripremi novih dokumenata, te naglasio dobru suradnju koju su u proteklom razdoblju ostvarili članovi Odbora za upravljanje kvalitetom i Radne skupine za cjeloživotno obrazovanje te Ured za upravljanje kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu. „Zajedničkim naporima stvoren je dobar okvir koji omogućava da se cjeloživotno obrazovanje razvija i bude na onoj razini kvalitete koja odgovara Sveučilištu u Zagrebu kao najstarijem i najvećem sveučilištu u Republici Hrvatskoj. Kvaliteta je preduvjet za izvrsnost kojoj svi težimo.“
U ime Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih skupu se obratio pomoćnik ravnatelja dr. sc. Mario Vučić. U svome govoru istaknuo je kako je cjeloživotno obrazovanje tijekom posljednjih 20 godina postalo važan dio hrvatskoga obrazovnoga sustava i društva u cjelini. Naglasio je važnost razvoja kvalitete u obrazovanju odraslih, kao i suradnje između visokoobrazovnih i stručnih institucija te drugih relevantnih dionika. „Zajedničkim razvojem inovativnih modela obrazovanja Hrvatska može povećati uključenost građana u cjeloživotno učenje i približiti se europskom prosjeku.“
Skupu se obratila i ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje mr. sc. Katarina Milković koja je naglasila da učenje traje cijeli život te predstavlja nužnost za osobni razvoj, profesionalni napredak i aktivno sudjelovanje u društvu koje se brzo mijenja. Naglasila je važnu ulogu koju sveučilišta i Agencija za odgoj i obrazovanje imaju u razvoju kvalitetnih programa, stručnom usavršavanju obrazovnih djelatnika i jačanju kompetencija potrebnih za suvremeno društvo i tržište rada. „Današnji skup potvrđuje da sveučilišta više nisu samo mjesta stjecanja diploma, već partneri pojedincima kroz cijeli životni vijek – mjesta na kojima se razvijaju nova znanja, vještine i kompetencije potrebne za suvremeno tržište rada. Vjerujem kako će ovaj skup potaknuti razmjenu iskustava i dodatno osnažiti suradnju i promišljanje o daljnjem razvoju kvalitetnoga, održivoga i dostupnoga sustava cjeloživotnog obrazovanja.”
U ime Agencije za znanost i obrazovanje skupu se obratila zamjenica ravnateljice dr. sc. Irena Petrušić koja je istaknula da CŽO danas predstavlja sastavni dio sustava visokoga obrazovanja i ključan odgovor na potrebe pojedinaca i društva u vremenu brzih promjena. Također, rekla je da se kvaliteta obrazovnih programa ogleda u jasno definiranim ishodima učenja, relevantnosti sadržaja i njihovom kontinuiranom unapređivanju. „Fleksibilni, ciljani i kraći obrazovni programi omogućuju ne samo veću zapošljivost nego osiguravaju kontinuirani osobni i profesionalni razvoj svakoga pojedinca. Sveučilište u Zagrebu jasno potvrđuje svoju usmjerenost prema povezivanju akademskih znanja s konkretnim potrebama društva i tržišta rada. Na taj se način ostvaruje ne samo obrazovna funkcija već i šira uloga društveno odgovornoga sveučilišta.“
U ime ministra znanosti, obrazovanja i mladih skupu se obratio državni tajnik prof. dr. sc. Nikola Mrvac. U svome obraćanju rekao je kako cjeloživotno obrazovanje ne predstavlja samo stjecanje kvalifikacija i potvrda, nego i proces koji čovjeku pomaže pronaći smisao, razvijati odgovornost i zadržati orijentaciju u složenom svijetu. Također, državni tajnik posebno je istaknuo kako su povjerenje, ljudski odnosi i očuvanje pojedinca u središtu obrazovnoga sustava, te imaju ključnu važnost u vremenu razvoja umjetne inteligencije i novih modela učenja. „Kvaliteta u cjeloživotnom obrazovanju mora biti zajednički cilj i temeljni orijentir u vremenu brzih društvenih i tehnoloških promjena, jer brzina sama po sebi nije vrijednost ako ne vodi u pravom smjeru.”
U okviru prvoga dijela programa, predstavnice Agencije za znanost i visoko obrazovanje, Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih te Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike – dr. sc. Irena Petrušić, mr. sc. Loredana Maravić i Ivana Drobac Kern – predstavile su europske perspektive daljnjega razvoja sustava cjeloživotnoga obrazovanja, prvenstveno osiguravanja kvalitete i razvoja mikrokvalifikacija te financijskih instrumenata za podršku razvoju programa CŽO-a, poput dosadašnjih vaučera za obrazovanje.
U drugom dijelu programa govorilo se o sustavu cjeloživotnoga obrazovanja na razini Sveučilišta u Zagrebu. Dokument Politika cjeloživotnoga obrazovanja Sveučilišta u Zagrebu, donesen na sjednici Senata 28. travnja 2026., predstavila je predsjednica Radne skupine CŽO-a izv. prof. dr. sc. Višnja Rajić, koja je govorila i o aktualnom stanju u ovom području na sveučilišnoj razini. Članica Radne skupine CŽO-a prof. dr. sc. Aleksandra Čižmešija održala je izlaganje u kojem je analizirala pravilnike o cjeloživotnom obrazovanju na sastavnicama, a izv. prof. dr. sc. Anja Mirosavljević predstavila je Priručnik za izradu i vrednovanje programa CŽO-a koji je izradila Radna skupina za cjeloživotno obrazovanje
Na skupu je potom održana panel-diskusija pod nazivom Održiv i kvalitetan sustav cjeloživotnoga obrazovanja u kojem su o iskustvima sastavnica u provedbi aktivnosti u okviru CŽO-a govorili izv. prof. dr. sc. Goran Hajdin s Fakulteta organizacije i informatike, prof. dr. sc. Zoran Kožuh s Fakulteta strojarstva i brodogradnje, izv. prof. dr. sc. Diana Tomić s Filozofskoga fakulteta, izv. prof. dr. sc. Goran Lapat s Učiteljskoga fakulteta i dr. sc. Ivana Sabolek s Veterinarskoga fakulteta. Moderator panel- diskusije bio je prof. dr. sc. Marko Jakovac, član Radne skupine CŽO-a.
Panelisti su govorili o specifičnostima svojih programa cjeloživotnog obrazovanja , kao i o njihovoj financijskoj održivosti obrazovnih te razlikama između tržišno-orijentiranih programa i onih koji su vezani uz profesionalna udruženja i licenciranje stručnjaka (npr. programi u području biomedicine). Sudionici su se osvrnuli i na izazove vezane uz motivaciju nastavnih i nenastavnih zaposlenika za snažnije uključivanje u aktivnosti vezane uz CŽO. Istaknuli su i poteškoće u usklađivanju kvalitete obrazovanja s regulatornim okvirima, kao i izazove u provedbi aktivnosti CŽO-a u kontekstu procesa digitalizacije. Panelisti su posebno naglasili i kako je za daljnji razvoj programa CŽO-a nužna veća fleksibilnost institucija, olakšavanje administrativnih procesa te bolje usklađivanje s potrebama tržišta rada i gospodarstva.
U nastavku programa skupa održane su dvije radionice: Nastavničke kompetencije u poučavanju odraslih polaznika i Korištenje ISVU-a za administraciju programa CŽO-a.
