Brodograđevna baština
Sveučilišni izborni kolegij Brodograđevna baština
Kontakt: neven.hadzic@remove-this.fsb.unizg.hr i smiljko.rudan@remove-this.fsb.unizg.hr
Kolegij Brodograđevna baština studentima pruža interdisciplinarni uvid u razvoj brodogradnje kroz povijest, njezin utjecaj na razvoj civilizacija te suvremene metode istraživanja i dokumentiranja pomorske i brodograđevne baštine. Kroz povezivanje tehničkih znanosti, povijesti, pomorstva i digitalnih tehnologija studenti upoznaju razvoj brodskih konstrukcija od antike do suvremenog doba. Poseban naglasak stavljen je na razumijevanje konstrukcije broda, hidrostatike i stabiliteta broda, kao i na primjenu modernih računalnih alata poput fotogrametrije i digitalnog modeliranja u istraživanju i očuvanju povijesnih brodova i brodograđevnih tehnika.
O kolegiju
Naziv kolegija: Brodograđevna baština
Nositelj kolegija: Sveučilište u Zagrebu Fakultet strojarstva i brodogradnje
Izvoditelji: prof. dr. sc. Smiljko Rudan, prof. dr. sc. Neven Hadžić
Razina studija: prijediplomski, diplomski i integrirani studiji
Semestar izvođenja: zimski semestar
Jezik izvođenja: hrvatski
ECTS bodovi: 3 ECTS
Oblik nastave: predavanja i vježbe
Satnica: 30 sati predavanja + 15 sati vježbi
Cilj kolegija
- upoznati studente s:
- razvojem brodogradnje kroz različita povijesna razdoblja,
- ulogom brodogradnje u razvoju pomorstva, trgovine i civilizacija,
- osnovnim tehničkim karakteristikama brodova,
- razvojem ratnih i trgovačkih povijesnih brodova,
- suvremenim metodama istraživanja brodograđevne baštine,
- digitalnim tehnikama dokumentiranja i modeliranja povijesnih brodova i njihovih konstrukcijskih detalja.
Studenti će razviti sposobnost analize i interpretacije povijesnih izvora te razumijevanje važnosti očuvanja pomorske i brodograđevne baštine u suvremenom društvu.
Tematske cjeline
- razvoj brodogradnje u svijetu i Hrvatskoj od antike do danas,
- povijesni razvoj ratnih i trgovačkih brodova,
- osnove hidrostatike i stabiliteta broda,
- konstrukcijski elementi povijesnih i suvremenih brodova,
- tradicionalni i suvremeni postupci gradnje brodova,
- fotogrametrijska obrada povijesnih brodova,
- digitalno modeliranje konstrukcije broda,
- primjena digitalnih rekonstrukcija u istraživanju i prezentaciji baštine.
Ishodi učenja
- razumjeti razvoj brodogradnje kroz povijest,
- analizirati povijesne izvore povezane s pomorskom i brodograđevnom baštinom,
- prepoznati osnovne konstrukcijske elemente broda,
- razumjeti temeljne principe hidrostatike i stabiliteta broda,
- primijeniti osnovne metode fotogrametrije,
- izraditi jednostavan digitalni model povijesnog broda ili nekog njegovog dijela,
- procijeniti važnost očuvanja brodograđevne baštine.
Način rada
Nastava se izvodi kroz kombinaciju predavanja i praktičnih vježbi. Studenti tijekom kolegija rade na analizi povijesnih izvora, obradi fotografskih podataka, izradi jednostavnih 3D modela te interpretaciji konstrukcijskih značajki povijesnih brodova. Kolegij uključuje samostalne zadatke i projektne aktivnosti kojima studenti stječu praktična iskustva u dokumentiranju i digitalnoj rekonstrukciji brodograđevne baštine.
Vrednovanje
Konačna ocjena formira se na temelju programskog zadatka (50 %) i pismenog ispita (50 %)
Literatura
Hadžić, N.; Grubišić, R.: Putovanje kroz povijest hrvatske brodogradnje, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb, 2025.
Steffy, J. Richard: Wooden Ship Building and the Interpretation of Shipwrecks, Texas A&M University Press, 1994.
Zašto upisati kolegij?
Kolegij je namijenjen studentima zainteresiranima za povezivanje tehničkih znanja s kulturnom i pomorskom baštinom. Posebno je zanimljiv studentima tehničkih, humanističkih i interdisciplinarnih područja koji žele steći uvid u suvremene metode istraživanja i očuvanja povijesnih brodova i pomorske tradicije. Kroz spoj povijesti, tehnologije i digitalnih alata studenti razvijaju kompetencije koje se mogu primijeniti u područjima brodogradnje, pomorstva, muzeologije, kulturne baštine i digitalnog dokumentiranja.
