05.11.2025
U povodu Dana Sveučilišta u Zagrebu održana svečana sjednica Senata
U povodu obilježavanja Dana Sveučilišta u Zagrebu danas je u svečanoj dvorani Regionalnoga centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe – SEECEL održana svečana sjednica Senata.
Nakon pozdravnoga obraćanja rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepana Lakušića, svečanost je započela pozdravnim govorima visokih uzvanika.
Prvi se skupu obratio predsjednik Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu Gordan Kragić koji je istaknuo da se današnja generacija studenata suočava s izazovima na lokalnoj, regionalnoj i globalnoj razini, zbog čega studenti kao budući akademski građani osjećaju obvezu već tijekom studentskih dana graditi konstruktivnu akademsku zajednicu koju će činiti hrabri, dostojanstveni, obrazovani pojedinci iz svih znanstvenih i umjetničkih područja.
U svome je govoru izrazio nadu studenata da će se u sljedećem razdoblju uložiti dodatni napori kako bi se dodatno unaprijedio studentski život na Sveučilištu, posebice povećanjem iznosa studentskih stipendija, proširenjem smještajnih kapaciteta kroz izgradnju novih studentskih domova u Zagrebu, te uvođenjem besplatnih doktorskih studija. Na kraju je rekao: „Ponosan sam na činjenicu da sam student Sveučilišta u Zagrebu i obećavam da će studentski predstavnici biti još ustrajniji u svojim nastojanjima da rastu zajedno sa svojim Sveučilištem. Ova velika obljetnica govori o važnosti koje Sveučilište u Zagrebu nosi te o kvaliteti koju predstavlja.“
Na sjednici je uslijedilo obraćanje predsjednika Rektorskoga zbora Republike Hrvatske prof. dr. sc. Josipa Faričića, rektora Sveučilišta u Zadru, koji je čestitao Sveučilištu u Zagrebu 357. obljetnicu rekavši da je upravo ono Alma Mater svih hrvatskih sveučilišta. U svome govoru rektor Faričić usporedio je Sveučilište u Zagrebu s maslinom s dubokim korijenjem koja predstavlja tradiciju i sjećanje, a kojoj je potrebna pažljiva njega kako bi cvjetala i donosila obilne plodove. Naglasivši ključnu ulogu Sveučilišta u Zagrebu u razvoju znanosti i obrazovanja u Republici Hrvatskoj, posebice kao institucije koja je generator ideja, inovacija i temelj društvene i ekonomske budućnosti naše zemlje, izrazio je nadu da će cijela akademska zajednica i dalje biti odgovorni graditelji društva. „Budimo ne samo vrijedni i čestiti graditelji nacionalnoga društva, nego i Europe i svijeta, te ponosni čuvari našega identiteta. Vjerujem kako će Sveučilište u Zagrebu nastaviti napredovati kao simbol civilizacije i života.“
U ime Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na svečanosti se obratio akademik Davor Miličić, podpredsjednik HAZU. U svome se govoru prisjetio bogate povijesti Sveučilišta u Zagrebu te se posebice osvrnuo na njezinu isprepletenost s poviješću i djelovanjem Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, naglasivši njihovu zajedničku misiju da budu savjest hrvatskoga društva i intelektualna avangarda. Istaknuvši važnost znanja, kreativnosti i etike kao temelja društvenog napretka, osvrnuo se na aktualne izazove s kojima se suočavaju moderna društva. „U vremenu brzih promjena akademske institucije ostaju svjetionici kritičkoga mišljenja, intelektualne hrabrosti i kulturne odgovornosti. Sveučilište nije samo mjesto prijenosa znanja već mjesto njegova stvaranja, preispitivanja i trajne nadgradnje. Znanje je ono što nas vodi, ali vrijednosti nas oblikuju. Stoga neka nas i dalje povezuje ono najvrijednije, težnja prema istini, slobodi mišljenja i stvaranju koje oplemenjuje čovjeka.“, poručio je akademik Miličić.
Izaslanik gradonačelnika Grada Zagreba Luka Juroš, pročelnik Gradskoga ureda za obrazovanje, sport i mlade istaknuo je dobru suradnju između Grada Zagreba i Sveučilišta u Zagrebu, rekavši kako „snaga Sveučilišta jača i snagu Grada i Republike Hrvatske“. Osvrnuvši se na mnoge zajedničke projekte koji se uspješno provode tijekom posljednjih godina, između ostaloga, obnovu zgrada nakon potresa, suradnju vezanu uz razvoj kampusa Borongaj i djelovanje Savjetovališta za studente Sveučilišta u Zagrebu, rekao je kako je Grad Zagreb nedavno povećao iznos stipendija za studente s lošijim socioekonomskim statusom, te istaknuo ulaganja u studentski sport, kao i uvođenje mogućnosti da dio studenata bude smješten u učeničkim domovima u Zagrebu.
U ime predsjednika Hrvatskoga sabora skupu se obratila saborska zastupnica i predsjednica Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu prof. dr. sc. Vesna Bedeković. Istaknuvši kako Sveučilište u Zagrebu predstavlja više od polovine hrvatske akademske zajednice, posebno je naglasila njegovu obvezu stvaranja intelektualnoga kapitala Republike Hrvatske. „Sveučilište u Zagrebu tijekom svojega djelovanja bilo je pokretač brojnih gospodarskih, kulturnih i društvenih promjena i svakako je tijekom povijesti imalo, a i danas ima, važnu zadaću, ali istovremeno i obvezu stvaranja intelektualnoga kapitala kao osnove razvoja hrvatskoga društva. Znanje, znanost i obrazovanje te kultura važni su čimbenici pozicioniranja Hrvatske u europskoj obitelji ali i u globalnom kompetitivnom svijetu u kojem se susrećemo sa čitavim nizom neizvjesnosti.“
Skupu se potom u ime predsjednika Vlade Republike Hrvatske obratio ministar znanosti, obrazovanja i mladih prof. dr. sc. Radovan Fuchs. Izrazivši čestitke u povodu Dana Sveučilišta i obljetnice našega najstarijega i najvećega sveučilišta u Republici Hrvatskoj, istaknuo je zadovoljstvo što će danas tijekom svečane sjednice biti potpisan programski ugovor između Sveučilišta u Zagrebu i Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih.
Rekavši kako je za financiranje javnih sveučilišta u RH kroz programske ugovore osigurano tri milijarde eura, naglasio je kako će se tim sredstvima posebno unaprijediti kvaliteta i dostupnost visokoga obrazovanja te dodatno potaknuti istraživački rad. Izrazivši uvjerenje kako će se novim modelom financiranja javnih sveučilišta dodatno unaprijediti njihove djelovanje, ministar Fuchs je poručio: „Akademske institucije moraju ostati čuvari akademske slobode i temeljnih vrijednosti, poput slobode istraživanja i mišljenja, uz održavanje visokih etičkih standarda i strogih kriterija u upravljanju i financijskom poslovanju. Nastavnicima, zaposlenicima, a posebno studentima, čestitam Dan Sveučilišta u Zagrebu.“
Svečana sjednica Senata nastavljena je izlaganjem rektora prof. dr. sc. Stjepana Lakušića koji je govorio o perspektivama razvoja te aktualnim i budućim aktivnostima i inicijativama Sveučilišta u Zagrebu na početku 357. akademske godine.
Između ostaloga, rektor se posebno osvrnuo na obnovu zgrada i infrastrukture nakon potresa te je rekao kako je jučer svečano potpisan Ugovor za izvođenje radova cjelovite obnove u potresu oštećene zgrade Sveučilišta u Zagrebu i Pravnoga fakulteta na adresi Trg Republike Hrvatske 14 u Zagrebu, koja je pojedinačni spomenik kulture. U skladu s Ugovorom, vrijednost radova je 27.861.742,55 eura bez PDV-a, a rok za izvođenje 18 mjeseci.
Govoreći o svim aspektima djelovanja Uprave Sveučilišta u proteklih godinu dana – od područja studija i studijskih programa, znanosti, inovacija i transfera tehnologije, međunarodne suradnje i internacionalizacije, sustava za upravljanje kvalitetom i suradnje s gospodarstvom, rektor je predstavio i glavne aktivnosti koje su provedene u području infrastrukturnoga razvoja i razvoja ljudskih potencijala na Sveučilištu, području digitalizacije, kao i projektima i inicijativama u umjetničkom području te sportske uspjehe studenata.
Između ostaloga, rektor je govorio o poduzetim aktivnostima vezanima uz realizaciju strateškoga projekta Znanstveno-učilišnoga kampusa Borongaj, sudjelovanju Sveučilišta u alijansi europskih sveučilišta UNIC te aktivnostima u području širenja partnerstva s međunarodnim visokoobrazovnim i istraživačkim institucijama. Uz to, osvrnuo se na protekli rad na izradi sveučilišnih dokumenata i strategija, djelovanje Gospodarskoga savjeta i aktivnosti vezane uz osnaživanje suradnje Sveučilišta s gospodarstvom, djelovanje Savjetovališta za studente, stipendiranje studenata te mnoge druge provedene aktivnosti. Također, najavio je održavanje jubilarne, 30. Smotre Sveučilišta u Zagrebu od 13. do 15. studenoga u Kongresnom centru Zagrebačkoga velesajma, te organizaciju 1. Gospodarskoga foruma Sveučilišta u Zagrebu pod nazivom Konkurentna i otporna Hrvatska 11. studenoga u SEECEL-u, kao i ostala događanja u okviru manifestacije Tjedan Sveučilišta u Zagrebu.
„Danas se često propituje svrha, vrijednost i 'isplativost' djelovanja sveučilišta. No u tom je procesu važno biti svjestan društvene važnosti i vrijednosti sveučilišta, kao i izravnih koristi koje njihova suradnja s gospodarstvom donosi društvu u cjelini. Sveučilišta stvaraju nova znanja, unaprjeđuju vještine budući stručnjaka, djeluju društveno odgovorno, te pronalaze rješenja za mnoge aktualne globalne izazove. Obrazovanje je ključan akter današnjice i pridonosi jačanju prosperiteta i konkurentnosti zemlje u kojoj djeluje.“, poručio je rektor Lakušić.
Također, osvrnuo se na proteklo razdoblje u kojem je tijekom godine dana pripreman programski ugovor. Istaknuvši kako je danas potpisanim programskim ugovorom između Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih i Sveučilišta u Zagrebu osiguran iznos od 1.815.520.810,26 eura za četverogodišnje razdoblje, citirao je Nikolu Teslu i poručio: „Od svih sila trenja koje usporavaju razvoj, najveće je neznanje.“
Na svečanoj sjednici Senata uslijedila je svečana dodjela priznanja studentima.
Toni Brajko, student treće godine prijediplomskoga studija, smjer Računarstvo, na Fakultetu elektrotehnike i računarstva dobio je priznanje za postignuti uspjeh od međunarodnoga značaja te ostvarene iznimne rezultate na međunarodnim studentskim natjecanjima iz programiranja ICPC na europskoj i svjetskoj razini, kao i za njegov mentorski rad i vođenje srednjoškolske ekipe na Međunarodnoj informatičkoj olimpijadi.
Franu Matiji Krasniću, studentu treće godine integriranoga prijediplomskoga i diplomskoga studija, smjer Poslovna ekonomija na Ekonomskom fakultetu dodijeljeno je priznanje za izniman akademski uspjeh i doprinos inkluzivnom obrazovanju, za akademsku izvrsnost, kao i za rad na pokretanju aplikacije SIADUS – digitalne platforme namijenjene razvoju inkluzivnoga visokoga obrazovanja i podrške studentima s invaliditetom.
Dorijan Lendvaj, student prve godine diplomskoga sveučilišnoga studija, smjer Računarstvo i matematika na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu dobio je priznanje za postignuti uspjeh od međunarodnog značaja na ICPC-u (International Collegiate Programming Contest), najprestižnijem svjetskom natjecanju u studentskom programiranju, kao i za vođenje tima koji je u sastavu s Krešimirom Nežmahom i Patrickom Pavićem osvojio titulu europskoga prvaka, srebrnu medalju te sedmo mjesto u ukupnom poretku među 140 sveučilišnih timova iz cijeloga svijeta, održanom u Bakuu, u Azerbajdžanu.
Ivanu Matoševiću, studentu druge godine prijediplomskoga studija, smjer Mehatronika i robotika, na Fakultetu strojarstva i brodogradnje dodijeljeno je priznanje za postignut uspjeh od međunarodnoga značaja na svjetskom natjecanju RoboCup 2025 održanom u Salvadoru, u Brazilu, gdje je kao član tima ZG 24 Robotics sudjelovao u prestižnoj kategoriji Soccer Open, u kojoj roboti djeluju potpuno autonomno. Tim je osvojio prvo mjesto u ukupnom poretku, prvo mjesto u supertimovima te nagradu Exemplary Team Award za izvrsnost u tehničkim rješenjima, inovativnosti i timskom radu.
Marta Petračić, studentica druge godine diplomskoga studija, smjer Arhitektura i urbanizam, na Arhitektonskom fakultetu dobila je priznanje za znanstveni doprinos i postignuti uspjeh od međunarodnoga značaja i pobjedu, ostvarenu zajedno s kolegom Ivom Pejnovićem s Politecnico di Milano, na jednom od najuglednijih svjetskih studentskih arhitektonskih natječaja 120 Hours 2025, s radom The Experience of Losing kojom se istražuje pojam gubitka kroz arhitektonsku formu te redefinira iskustvo prostora i vremena.
Marku Uzelcu, studentu prve godine diplomskoga studija, smjer Naftno i geoenergetsko inženjerstvo i menadžment, na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu priznanje je dodijeljeno za znanstveni doprinos i postignuti uspjeh od međunarodnoga značaja te ostvarenu izvrsnost na studiju, kao i za koautorstvo znanstvenoga rada Manual interpolation of different subsurface structures and application of numerical integration methods in volume calculations, objavljenom u zborniku 5th Croatian Geomathematical Congress. Također, priznanje je dodjeljeno i za sudjelovanje na međunarodnoj inovatorskoj izložbi INOVA 2024 (48th International Invention Show) na kojoj je osvojio srebro svojim interdisciplinarnim radom te sudjelovanje na SPE PetroBowl natjecanju održanom u Parizu, najvećem svjetskom studentskom natjecanju u području naftnoga i geoenergetskoga inženjerstva s timom Fakulteta.
Posebna rektorova priznanja na svečanosti su dodijeljena zaposlenicima Sveučilišta u Zagrebu Tatjani Klarić Beneta, mag. educ. croat. et mag. comm., voditeljici Ureda za administrativne poslove Senata i Igoru Rosanu, mag. iur., voditelju Središnjega ureda za ljudske potencijale Sveučilišta u Zagrebu za višegodišnji predan i odgovoran rad te za izniman doprinos u programskom pregovaranju Sveučilišta u Zagrebu i Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih tijekom ak. god. 2024./2025. radi potpisivanja četverogodišnjega programskoga ugovora Sveučilišta. Također, posebna rektorova priznanja dobili su Krešimir Jurak, prof., voditelj Konfucijeva instituta i dr. sc. Yang Haiyan, kineska voditeljica Konfucijeva instituta Sveučilišta u Zagrebu za višegodišnji predan i odgovoran rad i izniman doprinos u postupku sklapanja Sporazuma o razumijevanju između Sveučilišta u Zagrebu i Kineskoga udruženja za međunarodnu razmjenu u obrazovanju (CEAIE) u ak. god. 2024./2025.
Na svečanosti je uslijedila dodjela godišnjih nagrada Sveučilišta u Zagrebu za ak. god. 2024./2025.
Nagrada Andrija Štampar ove je godine dodijeljena prof. dr. sc. Olgi Gornik Kljajić s Farmaceutsko-biokemijskoga fakulteta, prof. dr. sc. Boži Krušlinu i prof. dr. sc. Jasni Lovrić s Medicinskoga fakulteta, prof. dr. sc. Zrinki Tarle sa Stomatološkoga fakulteta i prof. dr. sc. Tomislavu Dobraniću s Veterinarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Nagrada Praemium biotechnicum dodijeljena je prof. dr. sc. Vlatki Čurbić Čurik s Agronomskoga fakulteta, prof. dr. sc. Hrvoju Turkulinu s Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije i prof. dr. sc. Blaženki Kos s Prehrambeno-biotehnološkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Nagrada Alica Wertheimer Baletić na svečanoj je sjednici Senata dodijeljena prof. dr. sc. Žarki Vujić s Filozofskoga fakulteta i prof. dr. sc. Lajošu Žageru s Ekonomskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Nagradom Viktor Žmegač nagrađeni su doc. dr. sc. Maša Grdešić s Filozofskoga fakulteta i prof. dr. sc. Ivan Koprek s Fakulteta filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.
Nagradu Andrija Mohorovičić dobili su prof. dr. sc. Dražen Balen i prof. dr. sc. Nenad Pavin s Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Nagradom Fran Bošnjaković nagrađeni su prof. dr. sc. Zlatko Karač s Arhitektonskoga fakulteta i prof. dr. sc. Sanja Martinez s Fakulteta kemijskoga inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu
Nagradom Ars summa Universitatis nagrađeni su prof. dr. sc. Snježana Banović s Akademije dramske umjetnosti, red. prof. art. Leo Modrčin s Arhitektonskoga fakulteta i red. prof. art. Đorđe Stanetti s Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu.
Dobitnik Nagrade za inovatora godine je prof. dr. sc. Sandra Bischof s Tekstilno-tehnološkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Nagrada za Sveučilišnu inovaciju godine dodijeljena je prof. dr. sc. Sanji Martinez i asistentici Ivani Šoić, mag. appl. chem. s Fakulteta kemijskoga inženjerstva i tehnologije za inovaciju ReCorr QCQ – uređaj za kvantitativnu analizu stanja zaštitnoga protukorozijskoga premaza mjerenjem impedancije.
Nagrada za najuspješniji transfer tehnologije dodijeljena je prof. dr. sc. Danielu Hofmanu s Fakulteta elektrotehnike i računarstva za metodu za izračun vektora gibanja pri video kodiranju u stvarnom vremenu za daljinski upravljani uređaj koristeći upravljačke signale uređaja i Metodu ugrađivanja slikovne informacije u radiofrekvencijski val.
Program svečane sjednice Senata nastavljen je dodjelom počasnih zvanja professor emeritus.
Počasno zvanje dobilo je 19 profesora Sveučilišta u Zagrebu: prof. dr. sc. Karmela Barišić s Farmaceutsko-biokemijskoga fakulteta, prof. dr. sc. Petar Džaja s Veterinarskoga fakulteta, prof. dr. sc. Marijan Klarica i prof. dr. sc. Adriana Vince s Medicinskoga fakulteta, prof. dr. sc. Duška Ćurić s Prehrambeno-biotehnološkoga fakulteta, prof. dr. sc. Tajana Krička s Agronomskoga fakulteta, prof. dr. sc. Marjeta Mišigoj-Duraković s Kineziološkoga fakulteta, prof. dr. sc. Darko Polšek s Filozofskoga fakulteta, prof. dr. sc. Ivan Prskalo s Učiteljskoga fakulteta, prof. dr. sc. Vjeran Strahonja s Fakulteta organizacije i informatike, prof. dr. sc. Dubravka Matković Čalogović i akademik Mirko Orlić s Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta, prof. dr. sc. Davor Pavelić s Rudarsko-geološko-naftnoga fakulteta, prof. dr. sc. Bojan Baletić s Arhitektonskoga fakulteta, prof. dr. sc. Zvonimir Guzović s Fakulteta strojarstva i brodogradnje, prof. dr. sc. Vedran Mornar s Fakulteta elektrotehnike i računarstva, dr. art. Zrinko Ogresta s Akademije dramske umjetnosti, te art. Duje Jurić i art. Ante Rašić s Akademije likovnih umjetnosti.
Nakon što su ministar znanosti, obrazovanja i mladih prof. dr. sc. Radovan Fuchs i rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić potpisali programski ugovor za četverogodišnje razdoblje, sjednica Senata završila je akademskom himnom Gaudeamus igitur.
Svečanoj Sjednici Senata nazočili su brojni uzvanici, rektori hrvatskih i stranih sveučilišta, prorektori, dekani, profesori te drugi visoki gosti.
Program manifestacije Tjedan Sveučilišta u Zagrebu nastavlja se različitim događanjima sve do 15. studenoga.
