Vijest
28.10.2023

Sveučilište u Zagrebu i Matica hrvatska partneri u akademskoj zajednici

U maloj dvorani Vatroslava Lisinskog 28. listopada 2023. održana je Glavna skupština Matice hrvatske na kojoj je prisustvovao i rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić. Na Skupštini, koju čini 148 zastupnika s pravom glasa iz svih ogranaka Matice hrvatske, nazočili su ministar znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske prof. dr. sc. Radovan Fuchs, izaslanik zagrebačkoga nadbiskupa Dražena Kutleše i rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željko Tanjić, te zamjenik državnog tajnika Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Dario Magdić.

U svom pozdravnom govoru rektor zagrebačkoga Sveučilišta prof. dr. sc. Stjepan Lakušić iskazao je zadovoljstvo sudjelovanjem na skupštini te između ostaloga naglasio da je najstarije i najveće sveučilište bitan i ključan partner Matici hrvatskoj jer su većina Matičinih članova alumni Sveučilišta. Upravo je Sveučilište u Zagrebu bilo partner Matici hrvatskoj u kreiranju inačice Zakona o hrvatskom jeziku, a veliku podršku tim Matičinim aktivnostima pružio je i Rektorski zbor. Naglasio je ako u društvu treba nešto mijenjati ili uputiti na nužne promjene, to treba činiti akademska zajednica, otvoreno i neovisno, jer se jedino tako štiti i unaprjeđuje društvo u cjelini. Zato i postoje javni sustavi, poput akademskih institucija, zaključio je rektor Lakušić. 

Ministar znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Radovan Fuchs rekao je kako Matica hrvatska od 1842. aktivno promiče nacionalni kulturni identitet što je danas u globalnom svijetu aktualno i posebno važno u domovini i izvan nje. Upravo je okupljanje oko hrvatskog identiteta nit vodilja djelovanja i svih ostalih aktivnosti, pa i ne čudi da je Matica hrvatska u nekoliko navrata pokušala ukazati na činjenicu potrebe reguliranja uporabe hrvatskog jezika zakonskim aktom, a tu je inicijativu Vlada na kraju i prihvatila.

Predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran u svom se govoru osvrnuo na dosadašnji dio mandata na čelu najstarije hrvatske kulturne ustanove istaknuvši najvažnije projekte i aktivnosti pokrenute u protekle dvije godine. Zahvalio je na potpori HAZU, Rektorskom zboru i Vladi Republike Hrvatske. "Zahvalnost dugujemo i ministru Radovanu Fuchsu i ministrici Nini Obuljen Koržinek koji su i osobno stali iza ovoga Zakona te ga sa svojim službama razradili i pripremili za javnu raspravu, a potom i za saborsku proceduru, tako da su sačuvali suštinu Matičina prijedloga. Jedinu primjedbu koju kao predsjednik Matice hrvatske, kao i većina matičara i nadalje imam je da bi za provedbu Zakona bilo dobro da je sjedište Vijeća za hrvatski jezik ili u Matici hrvatskoj, ili u HAZU ili u Leksikografskom zavodu "Miroslav Krleža" da bi se izbjegli neželjeni prijepori koji postoje u jezikoslovnoj zajednici", naglasio je predsjednik Matice hrvatske. 

Uz redovna planska i financijska izvješća o radu Matice Hrvatske koja je iznio gospodarski tajnik Ivica Nuić, naglasio je i bolji unutarnji ustroj, urednije financijsko poslovanje, spomenuo pokrenuti proces digitalne transformacije, kao i plan obnove krova Palače Matice hrvatske u idućoj godini.

U umjetničkom dijelu programa nastupile su umjetnica Zrinka Posavec uz pratnju Ambrozija Puškarića na gitari te kantautorica i glumica Elis Lovrić, a dodijeljena su i odličja i nagrade. Najviše odličje Matice hrvatske "Janko Drašković" dodijeljeno je Josipu Muselimoviću, Nives Opačić i Stjepanu Sučiću dok je nagrada Zaslužnik Matice hrvatske za očuvanje hrvatskoga identiteta dodijeljena članovima Radne skupine za izradu Zakona o hrvatskom jeziku: Stjepanu Damjanoviću, Mariju Grčeviću (voditelj Radne skupine), Augustu Kovačecu, Mislavu Ježiću i Tomislavu Stojanovu.

Na Glavnoj skupštini Matice hrvatske dodijeljeno je sedamnaest zlatnih i dvanaest srebrnih povelja te Nagrada Matice hrvatske "Ivan Kukuljević Sakcinski" za najbolje djelo objavljeno u ograncima. Ove je godine "Kukuljević" pripao Ogranku Matice hrvatske u Petrinji za knjigu Darije Alujević Mila Wod – Prva hrvatska kiparica.

Fotografije: Mirko Cvjetko

 



Top