13.04.2016

Praizvedba Händelove opere 'Agrippina' – zajednički projekt studenata Sveučilišta u Zagrebu i zagrebačkoga HNK-a

Opera Agrippina Georga Friedricha Händela, koja će biti praizvedena 16. travnja, zajednički je projekt Muzičke akademije, Akademije dramske umjetnosti, Akademije likovnih umjetnosti, Tekstilno-tehnološkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskoga narodnoga kazališta.

Već sedmu godinu zaredom više od 100 studenata predstavlja svoje umjetničko stvaralaštvo, koje je prethodnih godina rezultiralo uspješnim izvedbama kanonskih glazbeno-scenskih djela: Donizettijev Ljubavni napitak , Mozartova Čarobna frula, Bizetova Carmen, Prokofjevljev Ivan Grozni, Stravinskijev Slavuj, Gluckov Orfej i Euridika te praizvedba Papandopulove fantastične opere Madame Buffault, za koju je redateljica Dora Ruždjak osvojila Nagradu hrvatskoga glumišta za najbolje redateljsko ostvarenje u 2015.

Dirigent je Tomislav Fačini, redateljica Dora Ruždjak, a scenograf Zlatko Kauzlarić – Atač. Kostimografi su studenti TTF-a pod mentorskim vodstvom Barbare Bourek, a oblikovatelj svjetla Marko Mijatović (ADU) pod mentorskim vodstvom Borisa Popovića.

Opera seria u tri čina koju je Händel skladao na libreto Vincenza Grimanija prati priču o Agrippini, Neronovoj majci, koja spletkama pokušava s trona skinuti svojega muža, rimskoga cara Klaudija, i postaviti sina za cara. Grimanijev libreto smatra se antiherojskom satiričnom komedijom punom političkih aluzija. Händel je ovu operu skladao na kraju trogodišnjega boravka u Italiji. Praizvedena je u Veneciji 26. prosinca 1709. i odmah je postigla izvanredan uspjeh. Praizvedbu je slijedilo za to doba neviđenih 27 uzastopnih izvedbā i odlične kritike. Hvalila se kvaliteta glazbe koja je, u skladu s tadašnjim običajima, djelomice posuđena iz drugih autorovih djela, a djelomice i od drugih skladatelja. Unatoč javnomu priznanju i entuzijazmu publike, Händel nije promicao daljnje izvedbe, a kako je i sam kao skladatelj izašao iz mode sredinom 18. stoljeća, Agrippina je pomalo zaboravljena. U 20. stoljeću započela je  obnova Händelova repertoara. čime se njegove opere vraćaju na njemačke, britanske i američke pozornice. Moderni kritičari Agrippinu smatraju prvim Händelovim remek-djelom, punim svježine i glazbene invencije, što ju čini jednom od njegovih najpopularnijih opera. Za razliku od kasnijih opera, ova proizlazi iz talijanske tradicije, što ju čini atipičnom i jedinstvenom.