Vijest
10.07.2023

Održan sastanak predstavnika Sveučilišta u Zagrebu i OECD-a

U novim prostorima Sveučilišta u Zagrebu, u zgradi Regionalnoga centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe – SEECEL, 4. srpnja 2023. održan je koordinacijski sastanak predstavnika Sveučilišta u Zagrebu i evaluacijskih tijela Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

U ime Sveučilišta u Zagrebu sastanku su nazočili rektor prof. dr. sc. Stjepan Lakušić i prorektori prof. dr. sc. Dubravko Majetić, prof. dr. sc. Tomislav Josip Mlinarić i prof. dr. sc. Tomislav Bolanča, a u ime OECD-a izaslanstvo u sastavu: Mario Cervantes, zadužen za politike u području znanosti i tehnologije, i Fernando Galindo-Rueda, zadužen za pokazatelje znanosti, tehnologije i inovacija (tzv. Science, Technology and Innovation (STI) indikatore), intelektualno vlasništvo te za porezne olakšice vezane uz istraživanje i razvoj. Također, sastanku je nazočio i ravnatelj Uprave za znanost i tehnologiju u Ministarstvu znanosti i obrazovanja dr. sc. Hrvoje Meštrić sa suradnicima.

Republika Hrvatska dobila je pozivnicu za otvaranje pregovora za pristupanje OECD-u 25. siječnja 2023., a na završnom sastanku Vijeća OECD-a na ministarskoj razini, održanom 10. lipnja 2023., države članice OECD-a prihvatile su Plan pristupanja OECD-a za Hrvatsku. U sklopu realizacije toga plana, akademska zajednica, pa tako i Sveučilište u Zagrebu, imat će važnu ulogu. Stoga su tijekom sastanka dva izaslanstva razgovarala o ulozi i poziciji Sveučilišta u Zagrebu u sustavu visokoga obrazovanja i znanosti na nacionalnoj i europskoj razini, otvorenoj znanosti (Open Science) i znanstvenoj izvrsnosti, inovacijama, razvoju novih tehnologija, suradnji s gospodarstvom i transferu tehnologije, digitalnoj transformaciji i zelenom gospodarstvu, kao i o ulozi alumni zajednice u visokom obrazovanju.

Na sastanku je istaknuta snažna povezanost Sveučilišta u Zagrebu s renomiranim europskim i svjetskim sveučilištima, kao i njegova snažna usmjerenost prema daljnjem osnaživanju aktivnosti u području internacionalizacije, i to ponajprije u području inicijalne akreditacije studijskih programa na engleskom jeziku. Također, istaknuto je da Sveučilište u Zagrebu snažno podupire koncept otvorene znanosti, što je vidljivo i u njegovoj aktivnoj ulozi u izradi radnoga strateškoga dokumenta koji je upućen Ministarstvu znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske. Nakon što bude prihvaćen i javno objavljen, izradit će se i strategija Sveučilišta u Zagrebu vezana uz to područje, a temeljne infrastrukturne pretpostavke već osigurava Sveučilišni računski centar (SRCE).

Na sastanku je istaknuto da je Sveučilište u Zagrebu predvodnik digitalne transformacije u Republici Hrvatskoj, razvoja i implementacije industrije 4.0, upotrebe umjetne inteligencije u brojnim područjima, aktivnostima vezanima uz područje zaštite okoliša, kao i da ima važnu ulogu u povezivanju javnih institucija i gospodarstva. Također, Sveučilište vlastitim unutarnjim preustrojem implementira moderne digitalne tehnologije u tzv. pametno sveučilište, što uključuje sve segmente rada sveučilišta, od pametnoga kampusa, otvorene znanosti, transfera znanja i tehnologija, do poslovanja. Pritom je Sveučilište posebno usmjereno na kontinuirano unaprjeđenje svoje kvalitete, posebice u području studiranja, što je preduvjet za lakši ulazak studenata na tržište rada, njihovu zapošljivost i brzu realizaciju poslovnih ambicija.

Kako je istaknuto na sastanku, u tom procesu iznimno važnu ulogu ima alumni zajednica Sveučilišta u Zagrebu, osobito imajuću u vidu da se na Sveučilište u Zagrebu upisuje 52 posto svih studenata u Republici Hrvatskoj te da je posredno, upravo radom svojih alumna, odgovorno i za stvaranje gotovo 80 posto BDP-a. U skladu s tim, Sveučilište je poglavito usmjereno na osnaživanje suradnje s alumnima te na poticanje zajedničkih projekata i inicijativa.

Sudionici sastanka dotaknuli su se i pitanja percepcije Sveučilišta u Zagrebu, ne samo unutar EU-a i međunarodne zajednice nego i na nacionalnoj razini. Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić predstavio je stoga predstavnicima OECD-a plan aktualne Uprave Sveučilišta, posebice zacrtane razvojne aktivnosti, što obuhvaća i suradnju s OECD-om.

Istaknuvši kako će ostvareni rezultati svakako pridonijeti boljoj percepciji Sveučilišta, rektor Lakušić na sastanku je rekao da su „sastavnice Sveučilišta u Zagrebu imale aktivnu ulogu tijekom pandemije COVID-19, te posebno nakon potresa u Zagrebu i u Sisačko-moslavačkoj županiji. Cjelovita obnova infrastrukture sastavnica i samoga Sveučilišta pravi je iskorak prema energetskoj učinkovitosti i zelenoj ekonomiji samoga Sveučilišta, a onda i društva u cjelini“.



Top