Novi trend u poljoprivredi, kao uostalom i u drugim granama, jest također digitalizacija. Zato je Filipa, uz podršku svoje mentorice prof. dr. sc. Klare Barić, profesorice na Zavodu za herbologiju Fakulteta, još prošle godine počela razvijati aplikaciju za prepoznavanje i suzbijanje korova. Da bi aplikacija funkcionirala potrebno je prvo napuniti bazu podataka s fotografijama svih vrsta korova koji se kod nas javljaju i to će iziskivati puno vremena. Nakon toga poljoprivrednik bi kamerom na mobitelu mogao uslikati korov u ranoj fazi razvoja, a sustav ga, na temelju prikupljene baze fotografija i analizom slike, odnosno boje, dužine i širine listova i ostalih morfoloških svojstava biljke, prepoznaje i predlaže kojim ga herbicidom najefikasnije suzbiti i u kojoj količini. Rješenje je to koje stvara ekonomsku i ekološku korist jer bi se u nekim slučajevima mogla koristiti tek polovica trenutačno propisane doze herbicida. Aplikaciju bi poljoprivrednici na svojim telefonima mogli imati do kraja godine.
Osim poljoprivrednika, malih i velikih, korisnici aplikacije mogle bi biti i poljoprivredne udruge, zadruge i organizacije poljoprivrednih proizvođača, poljoprivredne apoteke kao distributeri pesticida. Uz to, koristilo bi i srednjim školama i fakultetima vezanima uz poljoprivredu ili proizvodnju hrane.
Drugoplasirani tim na Natječaju je Urban Oasis, predvođen voditeljem Markom Ratkovićem, studentom Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu osmislio je uređaj za uzgoj biljaka u zatvorenom prostoru. Točnije, to je “pametna vitrina” u kojoj se mogu uzgajati biljke i povrće, a može se smjestiti u dnevni boravak, ured, restoran ili hotel. Urban Oasis je osvojio i nagradu čitatelja Jutarnjeg lista. U prošlotjednom glasanju na portalu čitatelji su većinom glasova odlučili da je njihova ideja najbolja. Tim Urban Oasis, uz Ratkovića, čine studentice Agronomskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Lucija Jelavić i Nikolina Martinec te idejni začetnik Mateo Cahun, student TVZ-a. Urban Oasis je zapravo aeroponski uređaj, što znači da se biljke uzgajaju bez zemlje i samo uz pomoć vodene pare. Visine je oko dva metra i širine pola metra i treba mu samo utičnica za struju. Sa svih je strana omeđen staklom, a unutra je šesterokutni vertikalni cilindar u koji se polažu biljke. U donjem dijelu uređaja nalazi se spremnik za osam litara vode koju ultrasonična parilica pretvara u čestice, vodenu paru, a ventilator ih šalje prema vrhu uređaja. Korijeni biljaka love te čestice i tako ih se zalijeva. Uređaj je opremljen i LED lampicama, koje osiguravaju svjetlost za fotosintezu, te posebnim senzorima koji prate temperaturu, vlagu i tlak. Oni prikupljaju podatke i sami reguliraju atmosferu u uređaju. Sve što korisnik mora napraviti jest uključiti uređaj u struju i svaka dva tjedna, u prosjeku, dolijevati vodu u spremnik jer je uređaj iznimno štedljiv s vodom.
Tim Potential BCI iz Pule, koji je prema odluci stručnog žirija, također, zauzeo drugo mjesto na natječaju za najbolje mlade inovatore izmislio je softver za “čitanje misli”, odnosno bilježi električne impulse mozga i prevodi u jezik računala. BCI tehnologija, odnosno sučelje mozga i računala, funkcionira tako da električni signal mozga hvata EEG uređaj, uz pomoć elektroda bilježi impulse i prenosi ih u softver, s kojim se onda može “komunicirati mislima”. Student Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu Kristijan Lucijetić voditelj je tima. Osim Kristijana, kojeg zanima spoj medicine i strojarstva, član Potentiala BCI je programer i developer Aldo Ferlatti, student informatike na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli i Frano Rajič, student Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, razvojni inženjer i stručnjak za mikrokontrolere.
Izvor fotografije CROPIX