U četvrtak 14. prosinca 2023. izaslanstvo misije OECD-a (Organisation for Economic Cooperation and Development / Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj) boravilo je na Sveučilištu u Zagrebu u cilju provođenja dubinske analize sektora visokoga obrazovanja, a u okviru procesa ostvarenja ulaska Hrvatske u ovu zajednicu koju čini 38 najrazvijenijih država svijeta.
Ostvarivanje Plana pristupanja OECD-a za Hrvatsku, koji su države članice ove organizacije prihvatile u lipnju 2022. na završnom sastanku Vijeća OECD-a na ministarskoj razini, jedan je od ključnih vanjskopolitičkih i gospodarskih ciljeva Vlade Republike Hrvatske. Sveučilište u Zagrebu ima iznimno važnu ulogu u ovom procesu kao hrvatska vodeća znanstvena i visokoobrazovna institucija te je odabrano je kao jedna od pet obrazovnih institucija na svim razinama i vrstama obrazovanja u kojima je dogovoren cjelodnevni evaluacijski posjet i razgovori sa skupinama dionika.
Naime, od 2013. pristupni proces uključuje dubinski pregled i rezultate koje provodi EDPC (Education Policy Committee / Odbor za obrazovnu politiku) i evaluira dva kriterija: volju i mogućnosti pristupne države kandidatkinje da primjeni pravne instrumente u nadležnosti EDPC-a kao što su usvojeni vodiči i deklaracije te uspoređuje državne politike s najboljim politikama i praksama OECD-a u području obrazovanja i savladavanja vještina. Glavni je cilj nakon procjene dati što jasnije i primjenjive smjernice za osiguravanje ključnih politika u području kreiranja kvalitetnih programa i njihovih ishoda, unaprjeđenja uvjeta za ostvarivanje istih mogućnosti i dostupnosti svima te ostvarivanje kvalitetnoga upravljanja sustavom.
U cjelodnevnom posjetu, uz Upravu Sveučilišta u Zagrebu sudjelovalo je 29 predstavnika fakulteta i akademija. Predviđeni sastanci trajali su sat i pol sa svakom razinom sugovornika. S upravom Sveučilišta (rektorom i prorektorima) te upravama fakulteta razgovaralo se, između ostaloga, o ciljevima i izazovima u visokoškolskom obrazovanju, neintegriranom modelu upravljanja Sveučilištem, financiranju i podacima koji se koriste za praćenje napretka u nastavi i istraživanjima, standardima osiguravanja kvalitete, uključenosti u međunarodne znanstvene projekte, usklađenosti s potrebama tržišta rada, osnaživanju stručnih službi te upotrebi digitalnih alata i podataka.
Posebnu važnost imale su dvije sesije razgovora sa skupinama dionika kao fokus grupama koje su činili studenti te nastavno osoblje.
Nastavnici su raspravljali o mogućnostima profesionalnog razvoja, međunarodnoj suradnji, uključenosti u procese odlučivanja i osiguravanja kvalitete, razvoju kompetencija i ishodima učenja, dok se sa studentima razgovaralo o iskustvu studiranja, kvaliteti studija, kompetencijama za tržište rada te drugim elementima studentskog života na Sveučilištu.
Sastanke koji su prethodili ovomu možete vidjeti ovdje:
Održan sastanak predstavnika Sveučilišta u Zagrebu i OECD-a