Vijest
15.09.2020

Obraćanje rektora Damira Borasa na početku akademske godine 2020. / 2021.

Poštovani i dragi dekanice i dekani,

pred nama je početak nove akademske godine, koja će, kao i ova na izmaku, biti vrlo izazovna s obzirom na stanje uzrokovano pandemijom COVID-19 i potresom, koji su utjecali na način izvođenja nastave, ali i na život u akademskoj zajednici općenito. Iako je prilagođen, novi način poučavanja bio uspješan, nastava na daljinu ne može u potpunosti zamijeniti "klasični" način izvođenja nastave, u čemu se podjednako slažu i nastavnici i studenti u anketi o provedbi nastave na daljinu. Stoga moramo nastaviti ulagati dodatne napore kako bi provedba nastave i u nadolazećoj akademskoj godini bila u skladu s postulatima o osiguravanju kvalitete obrazovanja studenata utemeljenih na povezivanju nastave, istraživanja i inovacija te izvođenju što je moguće više nastave u prostorima fakulteta/akademija, poštujući sve epidemiološke mjere, pravila i preporuke.

Sveučilište u Zagrebu sudjelovalo je u donošenju dokumenta pod nazivom: "Preporuke za održavanje nastave na visokim učilištima u razdoblju pandemije bolesti COVID-19 uz primjenu protuepidemijskih mjera". Ovaj dokument objavio je Hrvatski zavod za javno zdravstvo, a na zahtjev Ministarstva znanosti i obrazovanja RH u suradnji sa Sveučilištem u Zagrebu, dana 31. kolovoza 2020. godine, a koji ste svi primili prošli tjedan.

Kao što je navedeno i u tim Preporukama, Sveučilište u Zagrebu preferira "klasični" način izvođenja nastave jer ga smatra optimalnim za sve programe koji su akreditirani kao takvi studijski programi (osim, naravno, u onom dijelu u kojem je eventualno predviđena nastava na daljinu). Isto tako "klasični" način osigurava pretpostavke i za cjelovito formiranje mladih ljudi, studenata, u stalnoj interakciji s nastavnicima i kolegama studentima te u životu u visokoškolskoj ustanovi u kojoj se obrazuju. To je mnogo više od samoga nastavnog procesa i nezamjenjivo je i potrebno je mladom čovjeku u svim oblicima njegove osobnosti. Isto tako, sveučilišni i općenito visokoškolski život važan je dio života gradova i svih društvenih zajednica u kojima se odvija te bi njegovim izostankom u "klasičnom" obliku život bio značajno osiromašen.

Međutim, da bismo na najbolji mogući način uskladili ciljeve prevencije i zaštite zdravlja naših studenata i zaposlenika te održavanje kontinuiteta i kvalitete nastavnog procesa, u nastavku iznosim moguće smjernice i objašnjenja za provedbu nastave u zimskom semestru u novoj akademskoj godini o čemu će svaka sastavnica na prikladan način odlučivati sukladno trenutnoj epidemiološkoj situaciji i mjerama nadležnih državnih tijela.

Za provedbu nastave u akademskoj godini 2020./2021. moguće je primijeniti više načina.

Prije svega treba nastojati održati planirano odvijanje nastave dokle god to prilike i odluke nadležnih državnih tijela budu dopuštale, poštujući sve epidemiološke mjere, pravila i preporuke.

Pri tome posebnu pozornost treba posvetiti studentima brucošima. Njima je potrebno osigurati potporu jer nisu upoznati s načinom studiranja i akademskim okruženjem. Prva je godina ključna svakoj generaciji za sveučilišni studij i upoznavanje koncepta visokog obrazovanja i nastave, posebno nakon prethodne školske godine koja je predstavljala veliki izazov učenicima završnog razreda srednje škole.

Stoga je potrebno detaljno izraditi raspored i organizaciju nastave na predmetima, pri čemu treba izbjegavati okupljanja većih grupa studenata i minimizirati broj dana koje će studenti provesti na fakultetu/akademiji.

Za studente viših godina, ali i za brucoše, ovisno o potrebama predmeta, moguće je da se oblici nastave u kojima se obrađuju sadržaji za koje je važna fizička prisutnost (vježbe, laboratoriji i druge – ovisno o odluci sastavnice) izvode uživo, uz poštovanje epidemioloških mjera, pravila i preporuka.

U slučaju potrebe moguće je imati i nastavu na daljinu u potpunosti.

O primjeni pojedinog modela odlučuje svaka pojedina sastavnica, vodeći se prostornim, kadrovskim i higijenskim uvjetima, sukladno akademskoj slobodi.

Visoka učilišta odgovorna su prema svim dionicima u visokom obrazovanju: studentima koji ulažu napor u svoje obrazovanje, roditeljima koji se trude biti potpora svojoj djeci, kao i potencijalnim poslodavcima. Kvaliteta, iako je nije lako definirati, većinom proizlazi iz interakcije nastavnika, studenata i institucionalnog okruženja za učenje. Osiguravanje kvalitete mora omogućiti takvo okruženje za učenje u kojem sadržaj programa, prilike za učenje i resursi odgovaraju svojoj svrsi. U samoj je srži svih aktivnosti osiguravanja kvalitete dvojaka svrha – odgovornost i poboljšanje – koja, promatrano objedinjeno, stvara povjerenje u rad visokog učilišta, pružajući savjete i preporuke o tome što se može učiniti da bi se taj rad unaprijedio. Važno je naglasiti kako kvaliteta studijskog programa ne ovisi samo o izradi dobrog programa, već i o njegovoj provedbi.

Pri izvođenju nastave moramo prije svega misliti na zdravlje naših studenata i naše, a ujedno im i omogućiti da pokažu svoje znanje i u dodatnim (dekanskim) ispitnim rokovima, olakšati im  uvjetne upise i izaći im u susret u opravdanim okolnostima, kada god je to moguće.

Pokažimo našim studentima da Sveučilište u Zagrebu sukladno svojoj višestoljetnoj tradiciji poštuje europske i općeljudske vrijednosti. Pokažimo im da poštujemo i druge i sebe i usmjerimo ih na putove znanja, istinoljublja, tolerancije i slobode mišljenja i djelovanja, ne ugrožavajući pri tome tuđe mišljenje i djelovanje i prije svega ne ugrožavajući tuđe zdravlje.

 

Uz srdačne pozdrave

Vaš rektor

prof. dr. sc. Damir Boras, v. r.



Top