Vijest
06.05.2020

Dobitnici nagrade HAZU za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u 2019.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti obilježila je 29. travnja svoj dan i 159. godišnjicu osnutka objavom imena dobitnika nagrada HAZU za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj u 2019. Dan HAZU slavi se u spomen na 29. travnja 1861. kada je Hrvatski sabor, na prijedlog biskupa Josipa Jurja Strossmayera, donio odluku o osnutku Akademije, no ove je godine zbog pandemije koronavirusa izostala tradicionalna svečana sjednica s dodjelom Akademijinih nagrada, već je umjesto toga predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt u praznom atriju Akademijine palače, teško oštećene u potresu 22. ožujka, objavio imena dobitnika nagrada HAZU za 2019. i održao prigodni govor.

Velik broj cijenjenih profesora i znanstvenika sa Sveučilišta u Zagrebu i ove je godine nagrađen prestižnom nagradom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Za područje društvenih znanosti Nagradu HAZU dobili su prof. dr. sc. Stjepan Matković i prof. dr. sc. Marko Trogrlić za priređivanje knjige Političke bilješke Ante Trumbića 1930.–1938., dok je za područje matematičkih, fizičkih i kemijskih znanosti nagrađena prof. dr. sc. Vernesa Smolčić s Fizičkoga odsjeka Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, za skup od 6 znanstvenih radova koje je objavila u 2017. u posebnom izdanju časopisa Astronomy and Astrophysics. Radovi se temelje na pregledu neba u radio području usmjerenom prema COSMOS polju, pomoću Karl G. Jansky VLA radio teleskopa u Novom Meksiku u SAD-u.

Za područje medicinskih znanosti Nagradu HAZU dobio je dr. sc. Felix Wensveen, za znanstveno postignuće u području medicinskih znanosti za znanstvene radove u otkriću mehanizama interakcije između imunološkog i endokrinog sustava u debljini i infekciji koji dovode do progresije razvoja šećerne bolesti tipa 2.

Za područje filoloških znanosti nagrada je pripala izv. prof. dr. sc. Ivanu Andrijaniću s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, za knjigu Gramatika sanskrta, dok je za područje književnosti nagrađena izv. prof. dr. sc. Dolores Grmača s Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, za knjigu Nevolje s tijelom. Alegorija putovanja od Bunića do Barakovića.

Nagradu HAZU za područje likovnih umjetnosti nagradu dobio je arhitekt prof. mr. sc. Mario Beusan s Arhitektonskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, za ciklus arhitektonskih muzejskih izložbenih postava od 2015. do 2019., dok je za područje glazbene umjetnosti i muzikologije nagrađen izv. prof. mr. art. Ante Knešaurek s Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu, za djelo Koncert za klavir i orkestar, nastao po narudžbi  40. Osorskih  glazbenih večeri, praizveden na koncertu otvorenja festivala 19. srpnja 2015.

Nagradu HAZU za područje tehničkih znanosti nagradu dobio je prof. dr. sc. Igor Kuzle s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, za znanstvene radove u primjeni različitih koncepata upravljanja naprednim elektroenergetskim mrežama u svrhu povećanja fleksibilnosti elektroenergetskog sustava te omogućavanja masovne integracije obnovljivih izvora energije.

Predsjednik HAZU akademik Neidhardt o Akademiji je kazao kako ona sve do danas pridonosi razvoju hrvatske znanosti, umjetnosti i kulture i njihovom uključenju u svjetske tokove, čime usmjerava razvoj i napredak hrvatskog društva u cjelini u promicanju izvrsnosti i aktivnom sudioništvu, u diseminaciji najviših dosega hrvatske znanosti i umjetnosti u domovini i svijetu. „S osnutkom Akademije Hrvati iz objekta stoljetnih zavojevača, počinju proces prerastanja u  modernu samosvojnu naciju. Nadasve je prepoznata i priznata Akademijina uloga u smislu utjelovljenja savjesti hrvatske nacije. Pogledom u svijet uviđamo prijepore između postignute univerzalnosti i nastupajućeg partikularizma, novih definicija suvereniteta kao i pogubnog nedostatka volje za solidarnost i kretanja temeljena na održivom razvoju“, rekao je akademik Neidhardt.

Spomenuo je da je u 2019. Akademija organizirala 419  znanstvenih skupova, kongresa, simpozija, okruglih stolova i drugih događanja od kojih je istaknuo proslavu 100. obljetnice osnutka Razreda za umjetnost. Podsjetio je i da HAZU skrbi o iznimno velikoj i zahtjevnoj kulturno-povijesnoj baštini s ukupno 36 spomeničkih objekata u 18 gradova diljem Hrvatske, ukupne površine 57.850 četvornih metara.

Nagrade HAZU njenim dobitnicima će biti uručene naknadno.

Dobitnici Nagrade



Top