Naziv projekta: Stvaranje preduvjeta za uvođenje SARS-CoV-2 seroterapije u Hrvatskoj (CoVIg)

Provedbeno tijelo: Hrvatska zaklada za znanost

Web lokacija: www.hrzz.hr

Voditelj: Dr. sc. Beata Halassy

Trajanje: 15. 7. 2020. - 14. 6. 2022.

Istraživački tim:  

Sveučilište u Zagrebu, Centar za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji

Dr. sc. Dubravko Forčić, dipl. ing. biol.

Mirna Jurković, mag.biol.                

Dr. sc. Tihana Kurtović, dipl. ing. biol.

Dr. sc. Tanja Košutić Gulija, dipl. ing. biol.

Dr. sc. Adela Štimac, mag. chem.

Dr. sc. Maja Lang Balija, dr. vet. med.      

Dr. sc. Sanda Ravlić, dipl. ing. biol.              

Mr. sc. Sanja Mateljak Lukačević, dipl. ing. biol.

Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu

Dr. sc. Irena Jukić, dr. med.

Dr. sc. Ana Hećimović, dr. med.

Dr. sc. Tomislav Vuk, dr. med.

Klinika za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević"

Dr. sc. Oktavija Rode, dr. med.

Imunološki zavod         

Ana Vučenović Mijatović, dr. vet. med.

Dr. sc. Mirna Tominac, dipl. ing. biotech.

Josipa Ćakarun Miletić, mag.chem.

Iva Lugović, mag. biotech.            

Anja Britvec Generalić, mag. biotech.

Klinički bolnički centar Zagreb, Klinika za plućne bolesti

Dina Rnjak, dr. med.

Sveučilišna bolnica Dubrava, Odjel za hematologiju

Dr. sc. Ozren Jakšić, dr. med.

Ena Sorić, dr. med.

Ukupno financiranje: 1.499.925,00 HRK

Kratak opis:

Pasivna imunoterapija jest oblik liječenja oboljelih primjenom antitijela prikupljenih od onih koji su bolest od interesa preboljeli ili su protiv nje cijepljeni. Specifični imunoglobulini humanog (ali i animalnog) porijekla, imaju važnu ulogu u liječenju različitih kliničkih stanja, uključujući i virusne bolesti (hepatitis A i B, bjesnoća, vodene kozice, ospica, infekcije uzrokovane respiratornim sincicijskim virusom, citomegalovirusom). U situacijama iznenadnih infekcija i pandemija, jedan od načina borbe protiv patogena jest liječenje pacijenata plazmom prikupljenom od onih koji su se s bolešću uspješno izborili. Cijeli svijet, pa tako i Hrvatska, suočili su se s COVID-19 pandemijom, koju uzrokuje do sada nepoznati SARS-CoV-2 virus. Iskustva iz ranijih proboja drugih koronavirusa (SARS-CoV-1) govore da su serumi ozdravljenih sadržavali antitijela specifična za relevantni virus, i da je prijenos takvih seruma u oboljele pospješivao njihovo liječenje.^1,2 Stoga se primjena plazme bogate antitijelima i prikupljene od ljudi koji su od bolesti COVID-19 ozdravili razmatra širom svijeta.³ Prerada plazme u pripravke visoko-pročišćenih imunoglobulina je poželjna, jer su u odnosu na plazmu takvi oblici lijekova sigurniji i imaju jaču neutralizacijsku aktivnost.

Ovim projektom ćemo stvoriti preduvjete za razvoj seroterapije za COVID-19 bolest u Hrvatskoj, kroz realizaciju tri temeljna projektna cilja: (1) organizaciju prikupljanja plazme ljudi koji su od COVID-19 bolesti ozdravili, njezino testiranje i adekvatnu pohranu; (2) uspostavu metodologije za pouzdanu procjenu sposobnosti prikupljenih antitijela da neutraliziraju SARS-CoV-2 virus; (3) razvoj učinkovitog i održivog procesa izolacije čistih imunoglobulina iz humane plazme na laboratorijskoj skali, koji bi bio pogodan za hitne i krizne situacije.

Prvi cilj uključuje organizaciju etičkih i infrastrukturnih pretpostavki za uspostavu nacionalne banke plazme specifične za SARS-CoV-2 virus, koja će biti dobro karakterizirana i provjereno bez prisutnosti virusa. Svakom uzorku plazme biti će izmjerena sposobnost neutralizacije virusa.

Drugi cilj uključuje uspostavu uzgoja virusa SARS-CoV-2 u kulturi stanica, razvoj metodologije za određivanje količine infektivnog virusa i za određivanje sposobnosti plazme/antitijela da taj virus neutraliziraju. Uspostavljena metodologija će predstavljati osnovu svih budućih istraživanja djelotvornosti novih lijekova i cjepiva protiv ovog virusa.

Treći cilj uključuje pripravu prototipa za SARS-CoV-2 specifični imunoglobulin koji ispunjava regulatorne zahtjeve kvalitete za ovaj tip lijeka. Namjera je razviti proizvodni proces njegove priprave na laboratorijskoj skali, te uspostaviti i optimirati metode za kontrolu njegove kvalitete, a koje bi zainteresirane kompanije i institucije mogle lako prenijeti u fazu razvoja lijeka za humanu primjenu. 

1. Casadevall A, Pirofski L, J Clin Invest. 2020;130:1545.

2. Cheng A et al. Eur J Clin Microbiol Infect Dis 2005;24:44

3. Nature. News. 24.03.2020. https://www.nature.com/articles/d41586-020-00895-8?utm_source=facebook&utm_medium=social&utm_content=organic&utm_campaign=NGMT_USG_JC01_GL_Nature&fbclid=IwAR2JxzPhHEDV8Sp0XUNokX1wNSS2LuCmNJDX6iYojvWxcdoP8SGO9UdLqEw