Sveučilište u Zagrebu, utemeljeno 1669. godine, najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima u Europi.

Sa svojih dvadeset devet fakulteta, trima umjetničkim akademijama i jednim sveučilišnim centrom, Sveučilište u Zagrebu ujedno je i najveće i vodeće sveučilište u regiji.

Sastavnice Sveučilišta u Zagrebu nude sveobuhvatno visokoškolsko obrazovanje i stjecanje akademskih stupnjeva, od prvostupnika, magistra do doktora znanosti u biomedicinskom, biotehničkom, društveno- humanističkom, prirodoslovnom, tehničkom i umjetničkom  području.

Hrvatska je 2001. potpisala Bolonjsku deklaraciju te je uveden ECTS (European Credit Transfer System) bodovni sustav, čime se Hrvatska pridružila zajedničkom procesu stvaranja europskog visokoobrazovnog prostora.

Od akademske godine 2005./2006. na svim je sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu započeo studij prema ustrojstvu s europskim standardima i ciljevima. Studijski su programi usporedivi s programima mnogih europskih uglednih sveučilišta, što omogućuje povećanje studentske mobilnosti i veći izbor zanimanja.

Promjene koje su uslijedile uključile su i uspostavu sustava osiguranja kvalitete visokog obrazovanja, u kojem i studenti imaju posebno odgovornu ulogu. Tim sustavom studenti i nastavnici uključuju se u postupke vrednovanja studija, što je preduvjet za uspješno upravljanje sveučilištem i stalno poboljšanje pokazatelja njegovih djelatnosti, među kojima središnje mjesto ima uspješnost studenata i tijekom studija i u trenutku ulaska u svijet rada.  

Na Sveučilištu u Zagrebu kontinuirano se prate i evaluiraju procesi te se donose planovi za unapređenje kvalitete i promicanje kulture kvalitete.

Na Sveučilištu u Zagrebu studira više od 70.000 studenata, što je 48,5 % svih studenata u Republici Hrvatskoj.

U ak. god. 2017./2018. na Sveučilištu u Zagrebu izvodi se:

114  preddiplomskih studijskih programa 
168 diplomskih studijskih programa
33 integrirana studijska programa
64 doktorska studijska programa
191 poslijeplomski specijalistički studij
16 studijskih programa na engleskom


Misija Sveučilišta u području studija i studiranja:

- Sveučilište će se razvijati sveobuhvatno sa širokim spektrom istraživačkih, umjetničkih i studijskih programa;
- Sveučilište će zadržati sadašnju vodeću akademsku i istraživačku ulogu u nacionalnim okvirima i razvit će se u međunarodno prepoznatljivo i jedno od vodećih  regionalnih središta
- Sveučilište će se angažirati u javnom djelovanju kao pokretač tehnološkoga, gospodarskoga, kulturnoga i društvenoga razvitka sukladno potrebama Republike Hrvatske;
- Sveučilište će razvijati i pružati različite oblike cjeloživotnoga obrazovanja;
- Sveučilište će osiguravati poticajno, kreativno i motivirajuće okruženje za učenje i poučavanje. U obrazovnom procesu u središtu su motiviran student i motiviran nastavnik;
- Studenti će stjecati kompetencije u skladu s ishodima učenja studijskoga programa koji su prepoznati i primjenjivi u društvu u cjelini te pridonose osobnom razvoju studenata.


Strategija studija i studiranja na Sveučilištu u Zagrebu (2014.-2025.)


Participacija studenata u troškovima studija

Vlada Republike Hrvatske je na 238. sjednici 23. srpnja 2015. godine donijela Odluku o punoj subvenciji participacije redovitih studenata u troškovima studija i sufinanciranju materijalnih troškova javnim visokim učilištima u Republici Hrvatskoj u akademskim godinama 2015./2016., 2016./2017. i 2017./2018.

Odluka Vlade (.pdf)


Na temelju Odluke Vlade RH, Sveučilište u Zagrebu i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH, 26. studenoga 2015. sklopili su Ugovor o sufinanciranju troškova studiranja redovitih studenata i materijalnih troškova Sveučilišta u Zagrebu u akademskim godinama 2015./2016., 2016./2017. i 2017./2018.

Ugovor SuZ-MZOS (.pdf)


Odlukom Senata od 9. prosinca 2015. (Odluka o doznačavanju i trošenju sredstava subvencija participacija školarina i sufinanciranju materijalnih troškova u ak. god. 2015./2016., 2016./2017. i 2017./2018.) definirano je da od redovitih studenata preddiplomskih, diplomskih i integriranih studija koji nemaju pravo na subvenciju participacije školarina iz državnog proračuna, sastavnica naplaćuje participaciju školarina prema modelu koji je donijelo fakultetsko/akademijsko vijeće.

Maksimalna participacija školarina, istom je odlukom definirana na sljedeći način:

Prag za naplatu punog iznosa školarina može biti maksimalno 30 ECTS bodova.
Cijena ECTS boda računa se tako da se cijena maksimalne participacije podijeli sa 60.