Horizontalna mobilnost – što je i zašto je važna?
Horizontalna mobilnost podrazumijeva mogućnost studenata da tijekom svog matičnog studija upisuju pojedine kolegije drugih studija (studijskih programa) unutar Sveučilišta, koji se ne izvode na matičnom studiju, uz priznavanje položenih ispita i ostvarenih bodova prema ECTS-u. Ovaj oblik mobilnosti omogućava studentima da obogate svoje obrazovanje i prilagode ga vlastitim interesima i profesionalnim ciljevima. Horizontalna mobilnost predstavlja važan element modernog sveučilišnog obrazovanja, omogućujući studentima da prošire svoja znanja i vještine te se bolje pripreme za izazove profesionalnog života. Pravilno implementiran sustav horizontalne mobilnosti potiče interdisciplinarnost, specijalizaciju, inovativnost i fleksibilnost u obrazovanju, potiče stjecanje znanja iz različitih područja što povećava konkurentnost na tržištu rada te pridonosi kvaliteti i atraktivnosti sveučilišnih programa.
Mogućnost upisa kolegija na stranom jeziku
Horizontalna mobilnost tradicionalno se odnosi na mogućnost studenata da upisuju kolegije na drugim studijskim programima unutar istog sveučilišta, a da pritom ostanu upisani na svom matičnom studiju. Međunarodna mobilnost, s druge strane, podrazumijeva upisivanje kolegija na drugim, često stranim sveučilištima, najčešće kroz programe poput Erasmusa. Međutim, u ovome kontekstu, horizontalna mobilnost može imati i međunarodnu komponentu ako neki kolegiji na drugim sastavnicama sveučilišta (unutar same institucije) budu dostupni i međunarodnim studentima. Drugim riječima, domaći student bi mogao upisati kolegij koji se nudi na stranom jeziku unutar vlastitog sveučilišta, ali koji je namijenjen i međunarodnim studentima na razmjeni. U tom smislu, horizontalna mobilnost unutar sveučilišta može se preklapati s međunarodnom mobilnošću kada su ti kolegiji povezani s međunarodnim programima ili namijenjeni studentima na razmjeni. Dakle, horizontalna mobilnost odnosi se na upis kolegija unutar matičnog sveučilišta, Sveučilišta u Zagrebu, uključujući i kolegije koji se izvode na stranom jeziku i koji su eventualno dio međunarodne mobilnosti.
Razina studija
Za horizontalnu mobilnost mjerodavna je razina (prijediplomska, diplomska, poslijediplomska), a ne vrsta studija (sveučilišni, stručni). Navedeno je u skladu s odredbom članka 67. stavka 3. Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti kojim je propisano da se kriteriji i uvjeti priznavanja i prijenosa bodova prema ECTS-u između različitih studija utvrđuju općim aktom visokog učilišta te odredbom članka 7. stavka 6. Zakona o hrvatskom kvalifikacijskom okviru koji određuje da djelomične kvalifikacije na razinama 6 i 7 omogućavaju horizontalnu mobilnost između dviju vrsta studija unutar iste razine, uz ispunjavanje uvjeta propisanih utvrđenim aktima visokog učilišta.
Procedura priznavanja
Pravilnik o studiranju Sveučilišta u Zagrebu u članku 32. uređuje proceduru, uvjete i način priznavanja bodova prema ECTS-u.
a) Proces i uvjeti upisa
Student može u skladu sa studijskim programom upisivati pojedine kolegije drugih studija (studijskih programa) Sveučilišta koji se ne izvode na matičnom studiju. Sastavnica može općim aktom detaljnije propisati postupak provedbe horizontalne mobilnosti.
Upis kolegija odobrava nadležno tijelo nositelja studijskog programa (dakle, nadležno tijelo na matičnom studijskom programu), uz suglasnost ECTS koordinatora sastavnice na kojoj se izvodi odabrani kolegij i nositelja odabranoga kolegija.
- O davanju odobrenja izdaje se posebna potvrda u kojoj se navodi naziv kolegija i utvrđuje bodovna vrijednost kolegija (broj bodova prema ECTS-u).
- Broj studenata koji mogu upisati pojedini kolegij ograničen je kapacitetom sastavnice, o čemu odlučuje nadležno tijelo sastavnice na prijedlog nositelja kolegija.
b) Evidencija i priznavanje bodova
Kolegij koji student pohađa na drugoj sastavnici upisuje se u informacijski sustav.
Nositelj kolegija potvrđuje ispunjenje studijskih obveza upisom bodova prema ECTS-u i ocjene u informacijski sustav.
Bodovi prema ECTS-u stečeni na drugom studijskom programu dokazuju se podnošenjem na uvid ovjerena prijepisa ocjene (bodova prema ECTS-u) ili na drugi prikladan način.
Ostvareni bodovi prema ECTS-u mogu se priznati kao da su ostvareni u okviru matičnog studija (studijskog programa) i unose se u dopunsku ispravu o studiju, a bodovna vrijednost kolegija odgovara onoj koju taj kolegij ima na studiju odnosno programu u okviru kojeg se izvodi:
- Bodovi prema ECTS-u mogu se priznati kao da su ostvareni u okviru matičnog studijskog programa i uračunavaju se u ukupni zbroj bodova potrebnih za stjecanje akademskog/stručnog naziva ako ishodi učenja odabranoga kolegija odgovaraju ishodima učenja matičnoga studijskog programa.
- Bodovi prema ECTS-u mogu se priznati kao dodatni bodovi i ne uračunavaju se u ukupni zbroj bodova potrebnih za stjecanje akademskog/stručnog naziva.
HORIZONTALNA MOBILNOST NA SASTAVNICAMA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
Kako bi se olakšao pristup informacijama o horizontalnoj mobilnosti, u nastavku su objedinjene sve relevantne informacije s pojedinačnih sastavnica Sveučilišta. Cilj je osigurati da studenti mogu jednostavno pronaći i koristiti informacije o mogućnostima horizontalne mobilnosti unutar Sveučilišta. Na taj način želi se doprinijeti povećanju transparentnosti i učinkovitosti informiranja studenata što će posljedično olakšati njihovu mobilnost i unaprijediti kvalitetu obrazovnog iskustva na Sveučilištu. Detaljnije informacije dostupne su u Smjernicama.
Za pristup sekciji horizontalne mobilnosti pojedine sastavnice, kliknite na njezin naziv.
