18.04.2024

Na Sveučilištu u Zagrebu započeo drugi dan konferencije Srce DEI 2024

Sedmo izdanje konferencije Dani e-infrastrukture - Srce DEI 2024 svečano je otvoreno u četvrtak 18. travnja 2024. na Sveučilištu u Zagrebu, u zgradi SEECEL-a na Kajzerici, čime je započeo drugi dan programa konferencije. Prvi dan Konferencije, u utorak 16. travnja, protekao je u održavanju brojnih radionica u Srcu na adresi J. Marohnića 5.

Pozdravnim govorom Konferenciju je otvorio ravnatelj Srca Ivan Marić spomenuvši neraskidivu vezu Srca i zajednice te je u kratkoj prezentaciji predstavio projekte koji se tiču Hrvatskoga centra kompetencija, Informacijskoga sustava znanosti RH (CroRIS) i sustava evidencija u visokom obrazovanju (ISeVO), te je napravljen prikaz podatkovne infrastrukture i usluga i virtualnih podatkovnih centara. Također, ravnatelj Srca iskazao je veliku podršku primjeni otvorene znanosti i digitalnom obrazovanju te ponosno naglasivši da je prošlo godinu dana od puštanja u rad novoga hrvatskoga akademskog oblaka. Provedbom projekta Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak (HR-ZOO) uspostavljena je jedinstvena nacionalna zajednička e-infrastruktura koja je potrebna za daljnji razvoj istraživačkih, inovacijskih i poslovnih kapaciteta znanosti i visokoga obrazovanja u Republici Hrvatskoj.

Uvodni je govor održao prorektor za poslovanje i digitalizaciju prof. dr. sc. Tomislav Bolanča u ime suorganizatora Sveučilišta u Zagrebu rekavši da je Srce jedno od glavnih institucionalnih dijelova Sveučilišta u Zagrebu, bitno za sva sveučilišta i za državu. U kontekstu budućnosti spomenuo je zeleno gospodarstvo i digitalnu tehnologiju te tri glavna izazova pred nama: manjak kadrova jer samo financiranje nije dostatno, stvoriti dobru znanost te kako s ljudima i dobrom znanošću doći do napretka, odnosno kreirati intelektualno vlasništvo i surađivati s gospodarstvom.

Ravnatelj Uprave za znanost i tehnologiju u Ministarstvu znanosti i obrazovanja dr. sc. Hrvoje Meštrić nabrajao je projekte financirane od Europske unije te naglasio važnost jačanja suradnje znanosti i inovacija s gospodarstvom te također spomenuo strateški koncept otvorene znanosti koji treba ohrabrivati.

Potom je predsjednik programskog odbora dr. sc. Slaven Mihaljević detaljno predstavio PROGRAM KONFERENCIJE.

Uslijedilo je pozvano predavanje u kojem glavni ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda dr. sc. Ivan Güttler koji je pojasnio neraskidivu vezu između računarstva visokih performansi i postizanja što je moguće veće preciznosti u modeliranju atmosfere, voda i kvalitete zraka. Također, okupljenima je pokazana i kakvu su revoluciju u hidrometeorologiji izazvale pojava radarskih snimki i satelitskih mjerenja te upotreba superračunala koja omogućavaju brzu i učinkovitu obradu enormnih količina podataka.

Nakon pozvanog predavanja održan je panel "Istraživački podaci – kako iskoristiti njihov puni potencijal?" tijekom kojega su panelisti raspravljali o iskorištavanju punoga potencijala istraživačkih podataka, načinima na koje javno financirane istraživačke infrastrukture i podaci koje te infrastrukture generiraju mogu podržati nove prilike i koristi za društvo. Panelisti su bili: dr. sc. Damir Aumiler, voditelj Centra za napredne laserske tehnike CALT na Institutu za fiziku, akademik Sven Lončarić, suvoditelj Znanstvenog centra izvrsnosti za znanost o podacima i kooperativne sustave i voditelj Istraživačke jedinice za znanost o podatcima na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, Ivan Marić, ravnatelj Sveučilišnog računskog centra Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Hrvoje Meštrić, ravnatelj Uprave za znanost i tehnologiju u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, prof. dr. sc. Tomislav Josip Mlinarić, prorektor za inovacije, transfer tehnologije i suradnju s gospodarstvom na Sveučilištu u Zagrebu, Igor Ljubi, načelnik Sektora za razvoj digitalnog društva u Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva, dr. sc. Vanja Škurić, Senior Solution Architect u Compingu i dr. sc. Kruno Vukušić, član istraživačke grupe Ive Tolić s Instituta Ruđer Bošković. Panel je moderirala dr. sc. Inga Patarčić, menadžer znanstvenih podataka, s Max Delbrück Centra u Berlinu.

U poslijepodnevnom dijelu programa istovremeno se odvijaju četiri tematska bloka. Resursi za napredno računanje u Srcu i iskustva znanstvenika i nastavnika s korištenjem tih resursa istraživačkim projektima i provedbi nastave bit će predstavljeni u bloku "Superračunala u istraživanju i nastavi: Kako vam Srce može pomoći?". U bloku "Europska sveučilišta – Alijansa UNIC" saznat ćemo više o aktivnostima u izgradnji virtualnog kampusa koji je temeljna informacijska infrastruktura za podršku mobilnosti studenata, a koju razvija Srce. Tematski blok "Znanstveno izdavaštvo i dobre uređivačke prakse" bavit će se mogućnostima koje veliki jezični modeli i umjetna inteligencija otvaraju u području znanstvenog izdavaštva, ali i etičkim pitanjima koja dolaze s njima. O važnosti, razvoju i primjeni kvantne kriptografije i kvantne distribucije ključeva te kako se njima štiti komunikacija u okruženjima kao što su kritična infrastruktura (industrija, transport, zdravstvo, itd.) i druga sigurnosno osjetljiva okruženja u Hrvatskoj, Europi i svijetu razgovarat ćemo tijekom tematskog bloka "Vrli novi svijet - jesmo li spremni za nove vrste kibernetičkih prijetnji i napada?". Također, saznat ćemo i što radi Hrvatska po pitanju zaštite komunikacije i kibernetičke sigurnosti u kvantnoj eri te kako napreduje projekt CroQCI.

Nakon tematskih blokova održat će se pet radionica tijekom kojih će prijavljeni sudionici imati priliku saznati kako suzbiti napredne napade, kako funkcionira DCIM sustav, upoznati se s načinima omogućavanja dvostupanjske autentikacije u svojim aplikacijama, unaprijediti korištenje portala CroRIS i izvještajnog sustava CroRIS, dok će uredništva znanstvenih i stručnih časopisa koji koriste OJS za objavljivanje svog časopisa imati priliku unaprijediti svoje vještine u korištenju OJS.

Konferencija Dani e-infrastrukture Srce DEI 2024 održava se 16., 18. i 19. travnja 2024. u organizaciji Sveučilišnog računskog centra Sveučilišta u Zagreb i Sveučilišta u Zagrebu. Pokrovitelji ovogodišnje konferencije su Ministarstvo znanosti i obrazovanja, rektorski zbor Hrvatske i Grad Zagreb. AKD, Comping i Del Technologies te Storm Grupa su zlatni sponzori, Axians Hrvatska, Elsevier i MEP su srebrni, a Hewlett Packard Enterprise operated by Selectium i Odašiljači i veze su sponzori ovogodišnjeg izdanja konferencije.