Vijest
09.03.2022

Javna rasprava o reformi sustava znanosti i visokoga obrazovanja

Ministarstvo znanosti i obrazovanja pokrenulo je niz zakonodavnih aktivnosti u području znanosti i obrazovanja koje bi trebale rezultirati sveobuhvatnom promjenom zakonodavnoga okvira u kojem se odvijaju djelatnosti znanosti i obrazovanja. Prema Planu savjetovanja sa zainteresiranom javnošću MZO-a koji je Ministarstvo donijelo 28. siječnja 2022. (Klasa; 023-01/21-02/00203; Urbroj: 533-01-21-0001) predviđeno je donošenje novih ili revidiranje postojećih 48 zakonskih i podzakonskih akata koji reguliraju područje znanosti i obrazovanja.

Planiranom promjenom zakonodavnoga okvira obuhvaćeno je i područje znanosti i visokog obrazovanja, u sklopu čega je predviđeno donošenje dvaju novih zakona od posebne važnosti za sustav znanosti i visokoga obrazovanja – Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju te Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju. Smatramo da korjenite promjene zakonodavnoga okvira za sustav znanosti i visokoga obrazovanja nije moguće provesti bez temeljite prethodne rasprave u akademskoj zajednici, na sveučilištima i javnim znanstvenim institutima.

Za takvu raspravu o Nacrtu zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koji je prezentiran na sjednici Rektorskoga zbora 25. veljače 2022. u Rijeci, Ministarstvo je odredilo rok od tri tjedna, do 18. ožujka 2022. što, s obzirom na dalekosežne implikacije i posljedice za sustav koje donosi ova zakonska inicijativa, smatramo prekratkim rokom. Nastojeći se prilagoditi tako zadanome vremenskom okviru, na sjednici Rektorskoga kolegija u užem sastavu 28. veljače 2022. utvrđen je vremenski plan i način provođenja javne rasprave o Nacrtu zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokoga obrazovanja u kontekstu zakonodavne reforme sustava znanosti visokog obrazovanja.

ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI_veljača 2022.

S obzirom na činjenicu da je problematika znanstvene djelatnosti i visokoga obrazovanja, osim u temeljnom Zakonu, regulirana dijelom ili u cijelosti u čak 15 drugih zakona, jasno je da se o Nacrtu zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokoga obrazovanja ne može raspravljati izolirano, ne uzimajući u obzir cjelinu zakonske regulative za to područje, uključujući i sadržaj programskih ugovora. Takav cjeloviti pristup primijenjen je u paralelnoj zakonskoj inicijativi Nacionalnoga vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj.

Nacionalno vijeće imenovalo je 21. prosinca 2020. godine Povjerenstvo za zakonske akte koji uređuju sustav znanosti i visokoga obrazovanja. Povjerenstvo je imenovano u reprezentativnom sastavu u koji su ušli predstavnici svih sveučilišta i više znanstvenih instituta. Nakon devetomjesečnog rada Povjerenstvo je završilo rad te je 14. listopada 2021. Nacionalnom vijeću uputilo Nacrt prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Posebna vrijednost ovog zakonskoga nacrta sastoji se u cjelovitom pristupu  kojim je zakonsko uređenje područja znanosti i visokog obrazovanja sagledano u cjelini i u relaciji prema zakonskim rješenjima u drugim zakonima.

U tom smislu, radi cjelovitoga sagledavanja zakonskih rješenja u javnu raspravu na Sveučilištu u Zagrebu, koja se ne bi trebala odvijati kao rasprava o jednom nacrtu zakona nego kao rasprava o cjelovitoj reformi sustava znanosti i visokog obrazovanja, upućujemo oba zakonska nacrta.

Molimo čelnike sastavnica Sveučilišta da s priloženim materijalima upoznaju sve djelatnike svojih sastavnica, da organiziraju tematske sjednice fakultetskih i akademijskih vijeća te da rezultate provedene javne rasprave dostave na Sveučilište na e-adresu: zakon-analiza@remove-this.unizg.hr, najkasnije do utorka 15. ožujka 2022. kako bi Povjerenstvo za analizu nacrtâ zakonskih prijedloga u sklopu rasprave o  reformi sustava znanosti i visokoga obrazovanja, na temelju rezultata javne rasprave, moglo pripremiti platformu za raspravu na sjednici Senata.

S poštovanjem,
rektor, prof. dr. sc. Damir Boras, v.r.



Top