O SKUPU PROGRAM SKUPA IZLAGAČI
Crkveno pravo te odnosi Crkve i države u predmetu Opća povijest prva i države kao dio pravnog/pravničkog obrazovanja u socijalizmu i danas
Izlaganje prof. dr. sc. Zrinke Erent-Sunko
Pravna je povijest od samih početaka u temeljima pravnog obrazovanja. Osnivanjem zagrebačke Kraljevske akademije znanosti (Regia Scientiarum Academia Zagrabiensis) Mandatom iz 1776. osnovan je i Pravni fakultet (Facultas iuridica), a donošenjem proširenog dokumenta Ratio educationis totiusque reo literariae per regnum Hungariae et provincias eidem adnexas već slijedeće godine predviđena je kao obvezni predmet Historia provinciarum europearum, Historia universalis et Collegium novorum publicorum. Katedra je s radom počela 1780. kao Historia universalis et historia statutuum. Pravna je povijest od tada do danas prošla dug put i snažno utjecala kako na pravno/pravničko obrazovanje, tako i na pravnu struku. Naziv predmeta se mijenjao, ali Crkva kao značajan čimbenik društvenog života, odnosi Crkve i države te crkveno pravo, ne nužno kao pravo koje se mora živjeti, bili su i ostali većim ili manjim dijelom njegova silaba.
Dr. sc. Milivoj Klement Maurović, jedan od profesora koji su predavali pravnu povijest kao obvezni predmet (prema Sveučilišnom zakonu od 6. listopada 1864.), držeći predavanja o franačkom javnom pravu, odnosno nužnosti njegova poznavanja, naveo je da „svjetsku znamenitost franačkoj državi i njezinom pravu daje to što je s njim bila zapadna Crkva tečajem stoljeća u najtješnjoj vezi, što je znatno utjecalo na razvitak velevažnih naredbi prava rimske Crkve“ (Maurović, Opća pravna povijest, predavanja otisnuta kao rukopis, 1909., str. 11.). Od 1946. i ukidanja Kanonskog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu, kao socijalizmu nepoželjnog i nepotrebnog, do njegova ponovnog vraćanja/uvođenja na studij prava 2019. čekalo se više od pola stoljeća. Međutim, spominjanje utjecaja Crkve, barem u kontekstu širenja pismenosti i učenosti, kao i čimbenici vezani za nadležnost crkvenih sudova te u najosnovnijim crtama navedeni izvori crkvenog prava, ostali su tihim, u tadašnjim uvjetima mogućim, dijelom materije, koju su u okviru predavanja iz Opće pravne povijesti slušali studenti prve godine studija na Pravnom fakultetu u Zagrebu.
Od kraja 1980.-ih, u ozračju pred-demokratskih promjena ta materija mijenja svoje ruho te jasnije, i premda možda nedostatno, ipak opširnije definira čimbenike vezane za razvoj znanosti povijesti prava i države, utjecaja Crkve te izvora crkvenog prava. Ovdje posebno treba naglasiti dijelove koji se tiču uvođenja u poznavanje materijalnih izvora crkvenog prava, među kojima su papinski akti i konkordati kao posebna vrsta međunarodnih ugovora za koje se zamjećuje poseban interes studenata. Studenti također imaju mogućnost odabrati temu diplomskog koja bi znanje vezano za predmetnu materiju produbila, ali i kojom bi priveli kraju svoje pravno/pravničko obrazovanje. Postojanjem materije vezane uz utjecaj Crkve na društvo te izvore crkvenog prava u okviru nastave iz Opće povijesti prava i države popunjena je određena praznina koja i dalje, pa i uz Kanonsko pravo, ostavlja prostora produbljenju znanja nužnog za pravnu struku.
Ključne riječi: kanonsko pravo, crkveno pravo, izvori crkvenog i kanonskog prava, pravna povijest, Katedra za opću povijest prava i države, Pravni fakultet u Zagrebu
