O SKUPU          PROGRAM SKUPA          IZLAGAČI

Djelatnost znamenitih Hrvata u Makedoniji i njihov doprinos razvoju Sveučilišta svetih Ćirila i Metoda u Skopju

Izlaganje prof. dr. sc. Vlade Bučkovskog i prof. dr. sc. Goce Naumovskog

            U predavanju se iznosi prikaz najznačajnijih točaka hrvatsko-makedonskih veza: misija svete braće Ćirila i Metoda, Samujlova država, ustanak protiv Bizanta, trgovačke i političke veze između Skopja i Dubrovnika, djelatnost Petra Hektorovića, aktivnosti ohridskog nadbiskupa Rafaela Levakovića, djela Matije Antuna Reljkovića, pomoć biskupa Josipa Jurja Strossmayera u izdavanju Zbornika Braće Miladinov, uloga Stanka Vraza i Antuna Mihanovića u prikupljanju usmenog narodnog stvaralaštva na području Makedonije, kao i diplomatska služba braće Konstantina i Andrije Petković iz Velesa u Dubrovniku i Rijeci.

            Analizira se doprinos Hrvata na području znanstvenih disciplina između dvaju svjetskih ratova, i to sljedećih profesora: Grga Novak, Milan Prelog, Josip Matasović. Naglašeni su i požrtvovani rad i zasluge skopskoga biskupa Smiljana Čekade.

            Nakon Drugoga svjetskog rata jačaju posebno prosvjetne veze, s obzirom na to da Makedonija u to vrijeme nije imala dovoljno nastavnog kadra za osnivanje i rad visokoškolskih ustanova. Dio Hrvata došao je dragovoljno, dio po partijskom nalogu ili na poziv tadašnje vlade SR Makedonije. Hrvatski su znanstvenici praktički osnivači više fakulteta Sveučilišta Svetog Ćirila i Metoda: Građevinskog, Pravnog, Ekonomskog, Šumarskog, Filozofskog, Medicinskog, Arhitektonskog, Filološkog i Prirodoslovno-matematičkog, što je vidljivo iz djelatnosti profesora: Marin Katalinić, koji je bio i rektor Skopskog sveučilišta, Josip Moser, Gilbert Flumiani, Mihovil Gračanin, Stjepan Antoljak, Ivo Perišin, Pero Jurković, Božidar Jelčić i Barbara Jelčić, Antun Šokman, Antun Urlih, Boris Šrepel, Franjo Šimić, Zvonimir Vukelić, Zdenko Križman, Ruža Werner, Mirko Knežević, Božidar Belija.

            Osobito je izražena potpora i sudjelovanje Hrvata u organizaciji nastave na Pravnom fakultetu Justinijan I. Može se ustvrditi da su profesori Ivo Puhan, Rudolf Legardić, Konstantin Bastaić, Ferdo Čulinović i Franjo Bačić utemeljitelji i suvremene makedonske pravne znanosti. Njihova je djelatnost poticaj za daljnja zajednička istraživanja i projekte sadašnjih generacija hrvatske i makedonske akademske zajednice.

            Predstavit će se i zajedničke aktivnosti zagrebačkog i skopskog sveučilišta, a naročito zagrebačkog i skopskog Pravnog fakulteta „Justinijan Prvi“ kao dobar primjer uspješne znanstveno istraživačke, obrazovne i aplikativne djelatnosti, što će omogućiti realizaciju novih projekata u kontekstu zajedničke europske budućnosti.

Ključne riječi: Hrvati u Makedoniji, Sveučilište u Skopju, povijest Makedonije