O SKUPU PROGRAM SKUPA IZLAGAČI
Crkveno i kanonsko pravo s gledišta slovenskoga javnoga školstva
Izlaganje doc. dr. sc. Sebastijana Valentana
Vjerska sloboda, koja jamči pojedincima ili skupinama pravo da privatno ili javno žive svoju vjeru, još uvijek je na mnogim mjestima nedovoljno uređeno područje jer mu se država ne posvećuje dovoljno temeljito. U akademskoj pravnoj struci to se ogleda u tome da nema posebnih seminara i savjetovanja posvećenih pitanjima odnosa države i Crkve i vjerskih zajednica. U stručnoj i znanstvenoj pravnoj literaturi taj se odnos ne obrađuje sustavno, a ne postoji ni jedinstveni naziv kojim bi se uopće trebala nazvati pravna grana koja sadržava pravila za uređenje odnosa između države i vjerskih zajednica. No, za time postoji objektivna potreba. To se područje pravne znanosti često određuje samo kao odnosi Crkve i države, odnosno države i vjerskih zajednica.
Dr. Drenikova i dr. Šturm pravo koje se odnosi na Crkvu i državu prikladno nazivaju državnim crkvenim pravom. Ta vrsta prava (njem. Staatskirchenrecht) odnosi se na skup pravnih pravila kojima država na vlastitu području uređuje institucionalno ustrojstvo i djelovanje vjerskih zajednica te prava pojedinca na slobodu vjeroispovijesti. Posebno je potrebno od toga razlučiti autonomno unutarnje pravo pojedinih vjerskih zajednica, kojim one samostalno uređuju svoje unutarnje pravno ustrojstvo i djelovanje (primjerice, kanonsko pravo Rimokatoličke Crkve).
O pitanjima odnosa između države i Crkve u široj slovenskoj javnosti postoje snažno uopćena mišljenja koja pokazuju na nedovoljnu pravno nepoznavanje problematike. Činjenica je da država i Crkva u Sloveniji surađuju, povezuju se, ali ipak drže Ustavom postavljenu granicu koja se ne smije prijeći. Regulator potencijalnih povreda je Ustavni sud Republike Slovenije kao najviši čuvar ustavnosti, kao i drugi redovni sudovi i zakoni koji uređuju ovo područje.
Kanonsko pravo, koje je unutar Katoličke Crkve posve autonomno, od Gracijanova dekreta sve je više postajalo samostalna znanost, a njegovo proučavanje postalo je dijelom akademskoga programa svih važnijih sveučilišta. Studij na Pravnom fakultetu u Ljubljani, koji je nastao po uzoru na Austriju, sastojao se od dva dijela. Među predmetima prvog dijela, koji je bio uvodnog karaktera i završavao državnim ispitom iz povijesnog prava, osim rimskog prava bilo je i crkveno pravo koje je sadržavalo dosta povijesne građe. Iz 1927. poznato je pisano djelo profesora Rada Kušeja naslovljeno „Crkveno pravo“. Uz ostale pravne povjesničare, Kušej je bio redoviti član Slovenske akademije znanosti i umjetnosti i profesor na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani. U Sloveniji se kanonsko pravo danas predaje na Teološkom fakultetu u Ljubljani i mariborskoj jedinici te na Fakultetu za europsko pravo u Kopru. Mnoga sveučilišta na različitim kontinentima imaju fakultete kanonskog prava (Sveučilište sv. Pavla u Kanadi, Katoličko sveučilište Amerike u Sjedinjenim Američkim Državama, Katoličko sveučilište u Kongu, Sveučilište La Sagesse u Libanonu i mnoga sveučilišta u Europi), te kanonsko ili crkveno pravo predaje se i na mnogim državnim pravnim fakultetima i visokim učilištima (Bolonja, Madrid, Zagreb, Beč i drugdje).
Kanonsko pravo neki smatraju prvim modernim pravnim sustavom u Europi, dokazujući da se složene, koherentne pravne cjeline mogu sastaviti iz mješavine često proturječnih zakona, tradicija i lokalnih običaja s kojima su se suočavale i Crkva i država u srednjem vijeku.
Ključne riječi: crkveno pravo, kanonsko pravo, država-Crkva, državno pravo, vjera, država, Ustav
