O SKUPU          PROGRAM SKUPA          IZLAGAČI

Montirano ukidanje katedre za kanonsko pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu i proces protiv njezina predstojnika

Izlaganje prof. dr. sc. Ivana Milotića

            Od polovice XIX. stoljeća materija kanonskog (i crkvenog) prava izučavala se na Pravoslovnoj akademiji u Zagrebu (1850. – 1874.) na zasebnoj učiteljskoj stolici, ali i na drugim kolegijima i katedrama sa stalnom tendencijom proširivanja opsega proučavanja. Od 1859. kanonsko pravo predaje Matija Mesić, koji 1874. postaje prvi rektor modernoga zagrebačkoga Sveučilišta. Izvode se dva predmeta – crkveno pravo Katoličke Crkve i crkveno pravo Grčko-Istočne Crkve, i to u okvirima katedre Prava Katoličke Crkve i Grčko-istočne Crkve. Od 1874. godine crkveno pravo Katoličke Crkve i crkveno pravo Grčko-Istočne Crkve dio je državnog ispita. Od 1874. do 1945./1946. na Katedri za pravo Katoličke Crkve i Grčko-istočne Crkve izvode se ius canonicum, od 1901. ius matrimoniale, od 1924. državno crkveno pravo,  od 1938. komparativno ženidbeno pravo i, naposljetku, ustav i vjeroispovjedni odnosi. Više od 80 % knjiga u zbirci Rara Knjižnice Pravnog fakulteta u Zagrebu pripada kanonskom (i crkvenom) pravu jer se radilo o jednom od središnjih predmeta i katedri.

            Fakultetsko vijeće odlukom iz 1946. godine ukida i katedru i sve njezine kolegije. Međutim, u srpnju 1946. pokreće se također disciplinski postupak pred Disciplinskim sudom za nastavničko i pomoćno nastavno osoblje Sveučilišta u Zagrebu protiv M. Lanovića, njezina predstojnika i dugogodišnjeg profesora Pravnog fakulteta (od 1927.). Postupak pokreće Dekanat Pravnog fakulteta u Zagrebu dopisom od 12. lipnja 1946. Postupak se pokreće na temelju članka 9. alineje 3. Privremenih disciplinskih propisa za nastavničko i pomoćno nastavno osoblje Sveučilišta u Zagrebu. Postupak kao tužilac vodi Marijan Horvat, profesor rimskog prava. Zanimljivo je da Marijan Horvat izučava i predaje upravo materiju rimskoga privatnog prava koja je s gledišta novoga režima, zbog stavljanja u prvi plan privatnog vlasništva i pravnog individualizma, jednako neprihvatljiva kao i kanonsko (i crkveno) pravo. Proces protiv Lanovića zapravo je proces protiv katedre i proces protiv materije te je u cijelosti (i vremenski i sadržajno) podudaran s odlukom Fakultetskog vijeća te označava njezin kraj.

            Spis predmeta protiv profesora Lanovića zapravo je osobnik toga profesora. Spis ne sadržava ni optužnicu ni optužbu ni upućivanje na povredu krivičnih ili disciplinskih ili bilo kojih drugih pravnih pravila, već samo pozivanje na procesne odredbe Privremenih disciplinskih propisa za nastavničko i pomoćno nastavno osoblje Sveučilišta u Zagrebu. Postupak je očito pokrenut ex nihilo i prema diktatu, bez navođenja pravnoga temelja (čak i bez pozivanja na ikakvo materijalno pravno pravilo) ili opisa što se Lanoviću stavlja na teret, što nagovješćuje da je smisao svega bilo vođenje postupka samoga po sebi i difamacija te degradacija tada već uglednog i iskusnog profesora samom činjenicom da se protiv njega vodi nekakav postupak. Kako bi izbjegao daljnji postupak i izvjesnu osudu za nešto neodređeno, profesor Lanović se pod psihološkim pritiskom postupka sâm umirovljuje. Kao stručnjak za latinski jezik (usput rečeno, Horvat nije učio latinski), počesto pod pseudonimom, Lanović je do polovice 50-ih godina surađivao sa Zbornikom Pravnog fakulteta u Zagrebu, a najvažniji njegov doprinos iz toga doba prijevodi su arhivskoga gradiva s latinskog koji su objavljeni u glasovitoj knjizi V. Bayera naslovljenoj „Ugovor sa đavlom“.

            Kanonsko pravo – materija Izvori kanonskog prava – nastavlja se studirati ograničeno na Katedri za opću povijest prava i države, a od 2019. na kolegiju Kanonsko pravo i hrvatski pravni sustav, koji je uveden uz snažno višegodišnje protivljenje gotovo svih nastavnika rimskoga prava u Zagrebu (jedan od razloga za protivljenje je i aktivna uloga profesora Horvata u zatiranju toga kolegija i katedre, a čija se knjiga i danas koristi u nastavi te su u toj knjizi danas poimence zastupljeni najžešći protivnici obnove kolegija o kanonskom (i crkvenom) pravu). Ovo potonje također će se detaljno izložiti u ovome izlaganju.

Ključne riječi: kanonsko pravo, crkveno pravo, Mihajlo Lanović, Marijan Horvat, katedra za rimsko pravo