O SKUPU          PROGRAM SKUPA          IZLAGAČI

Matija Mesić, prvi rektor Sveučilišta Franje Josipa I., i Pravno-državoslovni fakultet kao njegova najveća sastavnica

Izlaganje izv. prof. dr. sc. Dunje Milotić

            Cilj izlaganja je dati prikaz uloge i djelovanja Matije Mesića u dugotrajnom postupku osnivanja Sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu, počevši od njegova djelovanja na Pravoslovnoj akademiji, jedinoj visokoškolskoj ustanovi u hrvatskim zemljama od 1850. do osnivanja zagrebačkog Sveučilišta. Kao nekadašnji ravnatelj Pravoslovne akademije, a od 8. kolovoza 1874. i privremeni rektor Sveučilišta, Mesić je izravno sudjelovao u pripremama za otvaranje zagrebačkoga Sveučilišta. Na zajedničkoj sjednici izabranih profesora triju fakulteta, bogoslovnog, pravnog i mudroslovnog, održanoj 4. listopada 1874., Mesić, koji je u travnju bio imenovan redovitim profesorom za hrvatsku povijest na mudroslovnom fakultetu, tajnim je glasovanjem izabran za prvog rektora Sveučilišta, što su Zemaljska vlada i ban Ivan Mažuranić potvrdili 9. listopada 1874. Njegov je izbor bio proveden sukladno § 4. Naputka za provedbu zakona o ustrojstvu sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu, koji je vlada naredbenim putem izdala 5. rujna 1874. Prema spomenutom paragrafu, do donošenja posebnog zakona o izboru rektora, rektor se bira među aktivnim redovitim profesorima svih fakulteta na način, na koji se biraju dekani, samo po odvojenim zborovima. Na jednak je način za prvu godinu bio izabran i prorektor, koji je kasnije trebao biti onaj koji je bio rektor prethodne godine. Izbori za rektora za sljedeću akademsku godinu 1875./1876. trebali su biti obavljeni u drugoj polovini lipnja 1875., no posebnom su naredbom Zemaljske vlade bili odgođeni dok ne bude sankcioniran Zakon o izboru rektora. Međutim, pošto se nije očekivala sankcija zakona u dogledno vrijeme, Zemaljska je vlada naredila da se izbor provede u srpnju, što je učinjeno 15. srpnja 1875. sukladno § 4. Naputka. Kod izbora su sudjelovali profesori i docenti svih triju fakulteta, ukoliko su bili članovi profesorskih zborova. Glasovanje je obavljeno pismeno te je s 13 od ukupno 19 glasova za rektora izabran profesor s pravnog fakulteta Stjepan Spevec. Instalacija rektora za tekuću akademsku godinu, najznamenitija  sveučilišna svečanost, vršila se na obljetnicu osnivanja hrvatskog sveučilišta, 19. listopada. Zanimljivo je spomenuti kako je rektor prof. Josip Pliverić svoj govor prigodom njegove instalacije 1892. završio riječima „koje je na današnji dan prije 18 godina progovorio prvi rektor hrvatskog sveučilišta, moj ljubljeni ujak Matija Mesić ...“. 

            Zakon o ustrojstvu Sveučilišta iz 1874. i daljnji normativni akti kojima su se provodile njegove načelne odredbe bili su oblikovani po uzoru na austrijske propise, pa je Zemaljska vlada naredbom od 21. travnja 1875. izrijekom odredila da se u pitanjima koja još nisu bila uređena posebnim propisima Sveučilište nadalje pridržava austrijskih propisa. Obrazloženje ovakvog postupanja leži u nastojanju da se uklone zapreke koje su sprječavale dolazak hrvatskih studenata iz Istre i Dalmacije na zagrebačko Sveučilište. Usprkos tome, potpuni reciprocitet između zagrebačkog i austrijskih sveučilišta do kraja Monarhije nije postignut. Studenti su nakon završenog studija u Zagrebu na austrijskom sveučilištu morali položiti državne stručne i stroge dopunske ispite ako su željeli državno namještenje u Austriji. Tome primjerice svjedoči odluka austrijskog ministra za bogoštovlje i nastavu od 10. listopada 1902., kojom su svim dekanima pravnih fakulteta i predsjedništvima komisija za državne ispite u Cislajtaniji dostavljeni naputci za priznavanje svršenih studija i položenih ispita od strane dalmatinskih i istarskih studenata na pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

            Naposljetku, dat će se kratak pregled reformskih nastojanja pravnog studija koji je bio aktualan i o kojemu se raspravljalo u vremenu nakon osnivanja zagrebačkog Sveučilišta, a koja su bila potaknuta sličnim reformskim nastojanjima u Austriji i Ugarskoj. Još jedna poveznica s Matijom Mesićem jest isticanje važnosti izučavanja kanonskog prava na pravnom fakultetu u svečanom govoru prilikom instalacije rektora prof. Koste Vojnovića 1877., koji je naveo: „A za dobrobit i osiguranje budućnosti naše Hrvatske treba da kanoničko pravo, koje biva zajednička znanost dvim fakultetom, goji i ulije u našu mladež liepi ideal mira i sklada medju crkvom i domovinom, koji odgovara jedinstvenoj naravi čovjeka, koji se neda prepoloviti, kojemu nemože biti prirodna vjekovita borba medju najplemenitijim njegovim čuvstvom, odgovara cieloj historiji europejske kulture, gdje vidimo hiljadom niti kroz stoljeća prepleten udes crkve i domovine, odgovara napokon našoj povjestnici čije najljepši listovi posvjedočuju to divno pobratimstvo, koje je stvorilo i uzveličalo Hrvatsku u zlatno nje doba, spasilo ju u turobne dane i obnovit će njezinu slavu“.   

Ključne riječi: Matija Mesić, rektor, Sveučilište Franje Josipa I., pravni fakultet