25.10.2023

Znanstvenici sa Sveučilišta u Zagrebu među 2 % najutjecajnijih u svijetu

Sveučilište Stanford u Sjedinjenim Američkim Državama, točnije istraživački tim predvođen profesorom Johnom P. A. Ioannidisom, i ove je godine objavio listu 2 % najutjecajnijih svjetskih znanstvenika.

Lista se temelji na najvećoj svjetskoj bazi znanstvenih publikacija Scopus te obuhvaća više od 200 tisuća najutjecajnijih svjetskih znanstvenika u 22 znanstvena polja te čak 174 znanstvene grane.

Riječ je o modelu složenoga pokazatelja, nazvanoga C-rezultat (C-score), koji je zbroj šest standardiziranih pokazatelja znanstvene produktivnosti:

1. Ukupan broj citata (NC)

2. Hirschov h-indeks (H)

3. Schreiberov Hm-indeks, revidiran od koautora (Hm)

4. Ukupan broj citata radova u kojima je znanstvenik jedini autor (NS)

5. Ukupan broj citata radova u kojima je znanstvenik jedini ili prvi autor (NSF)

6. Ukupan broj citata radova u kojima je znanstvenik jedini, prvi ili posljednji autor (NSFL).

Fokus konačnoga C-rezultata je na utjecaju znanstvenih publikacija, odnosno na citatima, a ne na produktivnosti, tj. na broju publikacija, te uključuje informacije o koautorstvu i pozicijama autora (jedini, prvi ili zadnji autor). Svaki rezultat pokazatelja NC, H, Hm, NS, NSF i NSFL normaliziran je na vrijednosti između 0 i 1, koje se zbrajaju. Dakle, C-rezultat ima raspon između 0 i 6.

Objavljene su dvije liste: lista najutjecajnijih svjetskih znanstvenika u 2022. godini te lista najutjecajnijih svjetskih znanstvenika u cjeloživotnoj znanstvenoj karijeri.

Na listi 2 % najutjecajnijih znanstvenika u 2022. godini nalazi se 110 znanstvenika iz Republike Hrvatske, od kojih njih čak 48 trenutačno djeluje ili je djelovalo na Sveučilištu u Zagrebu, 13 je sa Sveučilišta u Splitu, deset sa Sveučilišta u Rijeci, devet s Instituta Ruđer Bošković, šest sa Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, pet s Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada, po dva s Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta i Sveučilišta Sjever te po jedan znanstvenik sa Sveučilišta u Zadru i Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli.

U ukupnom udjelu 2 % najutjecajnijih hrvatskih znanstvenika u 2022. njih čak 43,63 % je sa Sveučilišta u Zagrebu.

Sa Sveučilišta u Zagrebu najutjecajniji znanstvenici u 2022. godini su:

Biomedicinsko područje

• Medicinski fakultet – Željko Reiner, Ivica Kostović, Miro Jakovljević, Goran Šimić, Maja Čikeš, Goran Augustin, Bojan Jelaković, Željko Krznarić, Kamelija Žarković, Nikolina Bašić-Jukić, Marko Lucijanić, Velimir Altabas, Bruno Baršić i Predrag Sikirić
• Farmaceutsko-biokemijski fakultet – Gordan Lauc, Ana Marija Domijan, Mario Jug, Ivan Kosalec i Nora Nikolac Gabaj
• Veterinarski fakultet – Ivana Tlak Gajger
• Stomatološki fakultet – Matej Par

Tehničko područje

• Fakultet elektrotehnike i računarstva – Hrvoje Pandžić
• Fakultet strojarstva i brodogradnje – Hrvoje Jasak, Neven Duić, Goran Krajačić i Hrvoje Mikulčić
• Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije – Sanja Martinez i Sandra Babić
• Geodetski fakultet – Bojan Vršnak
• Građevinski fakultet – Tomislav Došlić

Prirodoslovno područje

• Prirodoslovno-matematički fakultet – Nada Oršolić, Vernesa Smolčić, Dario Vretenar, Tamara Nikšić, Andej Dujella, Krešimir Kumerički, Dražen Adamović i Hrvoje Buljan

Biotehničko područje

• Prehrambeno-biotehnološki fakultet – Anet Režek Jambrak, Danijela Bursać Kovačević,  Marina Cvjetko Bubalo i Kristina Radošević
• Agronomski fakultet – Gabrijel Ondrašek

Društveno-humanističko područje

• Ekonomski fakultet – Marina Dabić i Mirjana Pejić Bach
• Filozofski fakultet – Aleksandar Štulhofer
• Kineziološki fakultet – Goran Marković i Maroje Sorić

Na listi 2 % najutjecajnijih znanstvenika u cjeloživotnoj znanstvenoj karijeri ukupno je 75 hrvatskih znanstvenika, od kojih njih 29 sa Sveučilišta u Zagrebu, 11 s Instituta Ruđer Bošković, devet sa Sveučilišta u Splitu, četiri sa Sveučilišta u Rijeci, po tri s Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta i Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada, dva sa Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku te jedan znanstvenik sa Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli.

U ukupnom udjelu 2 % najutjecajnijih hrvatskih znanstvenika u cjeloživotnoj znanstvenoj karijeri njih 38,67 % je sa Sveučilišta u Zagrebu.

Sa Sveučilišta u Zagrebu najutjecajniji znanstvenici u cjeloživotnoj karijeri su:

Biomedicinsko područje

• Medicinski fakultet – Željko Reiner, Ivica Kostović, Asim Kurjak, Miro Jakovljević, Marko Pećina, Petar Kes, Božo Krušlin, Bojan Jelaković, Josip Begovac i Predrag Sikirić
• Farmaceutsko-biokemijski fakultet – Ana Marija Domijan i Nora Nikolac Gabaj

Tehničko područje

• Fakultet elektrotehnike i računarstva – Sven Lončarić, Hrvoje Pandžić, Dubravko Babić i Silvio Hrabar
• Fakultet strojarstva i brodogradnje – Hrvoje Jasak, Neven Duić, Ivo Senjanović i Hrvoje Kozmar
• Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije – Mirjana Metikoš-Huković, Sanja Martinez i Đurđica Vasić-Rački
• Geodetski fakultet – Bojan Vršnak

Prirodoslovno područje

• Prirodoslovno-matematički fakultet – Dario Vretenar, Nada Oršolić i Andrej Dujella

Društveno-humanističko područje

• Kineziološki fakultet – Goran Marković

Biotehničko područje

• Prehrambeno-biotehnološki fakultet – Anet Režek Jambrak

Ovogodišnja lista Sveučilišta Stanford još je jedna potvrda da su znanstvenici sa Sveučilišta u Zagrebu predvodnici hrvatske znanstvene izvrsnosti i kompetitivnosti.

Izvor 1

Izvor 2