02.07.2025

Alumni priča: od pripadnosti do prepoznatljivosti

U okviru Izborne skupštine Saveza društava bivših studenata Sveučilišta u Zagrebu – ALUMNI UNIZG na Sveučilištu u Zagrebu, u zgradi Regionalnoga centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe – SEECEL 26. lipnja 2025. održana je još jedna „Alumni priča“ u kojoj su sudjelovali prof. dr. sc. Nataša Jokić-Begić i prof. dr. sc. Božo Skoko.

O brendiranju sveučilišta, osjećaju pripadnosti i alumnima kao brendu s gostima koji su ugledni sveučilišni profesori i vodeći eksperti u svojim specijalizacijama razgovarao je Mislav Togonal, novinar i urednik na HRT-u. Kako to pretočiti u konkretne akcije, na koji način uključiti poznate alumne koji su postigli veliki uspjeh u svom području djelovanja da sveučilište učine prepoznatljivim te koja znanja i iskustva poznatih sveučilišta u svijetu možemo primijeniti kod nas, bila su samo neka od pitanja na koja su uvaženi gosti dali odgovore.

Prof. dr. sc. Nataša Jokić-Begić redovita je profesorica u trajnom zvanju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na Odsjeku za psihologiju i voditeljica je Katedre za zdravstvenu i kliničku psihologiju. Voditeljica je Poslijediplomskog specijalističkog studija kliničke psihologije. Aktivno se bavi istraživačkim i kliničkim radom u području kliničke psihologije. Njezin znanstveni interes je usmjeren prema istraživanju etioloških čimbenika anksioznosti, pojavnih oblika anksioznih poremećaja i njihovom liječenju, kao i prema psihičkim manifestacijama stresa. U posljednje vrijeme istražuje utjecaj interneta na pojavu zdravstvene anksioznosti.

Prof. dr. sc. Božo Skoko redoviti je profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Vodi kolegije iz odnosa s javnošću, upravljanja brendovima te javne diplomacije i strateškog komuniciranja država. Utemeljitelj je poslijediplomskog specijalističkog sveučilišnog studija Odnosi s javnošću. Područja njegovih znanstvenih istraživanja vezana su uz odnose s javnošću, komuniciranje, medije, upravljanje nacionalnim identitetom i imidžom, brendiranje, te međunarodne odnose i javnu diplomaciju. Među prvima se u Hrvatskoj počeo znanstveno baviti fenomenom brendiranja država, odnosno upravljanjem hrvatskim identitetom i imidžom.

– Poznato je da sveučilišta rade na vlastitom brendiranju već desetljećima. Navest ću jednu zanimljivost. Kada je 1900. godine u Bostonu utemeljena prva PR agencija na svijetu The Publicity Bureau, prvi klijent te agencije je bilo Sveučilište Harvard što je dokaz da ovo ugledno sveučilište gradi svoj brend već dugo, naglasio je profesor Skoko.

Kao važnu činjenicu istaknuo je kako svaki brend ima racionalnu i emocionalnu komponentu. Racionalna komponenta je koliko sveučilište vrijedi, kakvi su studijski programi, tko predaje na sveučilištu, koje su prestižne nagrade osvojili bivši studenti.  Na temelju tih mjerenja se formiraju rang ljestvice najboljih sveučilišta u svijetu. Emocionalna komponentna također gradi brend sveučilišta, a to su priče o sveučilištu, zvjezdana prašina, veslačka natjecanja, sportski susreti, nezaboravni tulumi, zapravo sve ono što emocionalno veže bivše i što privlače nove studente.

– Ljudi se uvijek okupljaju oko dobrih stvari, oko ugode. Sveučilište mora raditi na poticanju zajedništva. S druge strane, naši fakulteti nisu na jednom mjestu nego su razbacani po gradu što studentima ne stvara osjećaj zajedništva i pripadnosti Sveučilištu. Donedavno je Rektorat Sveučilišta u Zagrebu bio u zgradi Pravnoga fakulteta. Trebalo bi osmisliti zajedničke aktivnosti za studente. Zašto sve naše učionice ne bi dizajnirali studenti dizajna Arhitektonskog fakulteta, zašto studenti Tekstilno-tehnološkog fakulteta ne bi izradili tkanine za potrebe Sveučilišta, zašto se Agronomski fakultet ne bi istaknuo sa svim svojim proizvodima koje proizvodi?, otvorila je neka važna pitanja profesorica Jokić-Begić.

Profesor Skoko sudjelovao je  u radnoj skupini za brendiranje Sveučilišta u Zagrebu te je izrađena knjiga standarda kako bi Sveučilište bilo prepoznatljivo. Naveo je i neke primjere kako alumni mogu pomoći ugledu sveučilišta.

– Poznata svjetska sveučilišta imaju jasne strategije i jako puno ulažu u brendiranje. Oni promatraju svoje bivše studente na tri razine – prvo kao brand ambasadore. Ako netko uspije u svojoj karijeri onda on postaje autentičan svjedok jer ima diplomu određenog sveučilišta. Drugo što je važno je veza s gospodarstvom. Ako je neki bivši student na čelu velike tvrtke onda otvara vrata za potencijalne stipendije sadašnjim studentima, povezivanja, projekte i slično. I treće što je vrlo važno su novčane potpore alumnija – od donacija do financiranja pojedinih projekata. Alumniji su spona između prošlosti i budućnosti sveučilišta, naveo je profesor Skoko kako svjetska sveučilišta rade na prepoznatljivosti i građenju imidža.

Na koji način ostvariti osjećaj pripadnosti sveučilištu i što učiniti da se sadašnji i bivši studenti osjećaju kao dio sveučilišta, a ne samo svoga matičnog fakulteta prijedloge rješenja je dala profesorica Jokić-Begić.

– Zajednički vizualni identitet je neophodan, primjerice jedinstveni predložak, odnosno template na kojem se izrađuje prezentacija. Važno je u brendiranje sveučilišta uključiti studente kako bi oni jednoga dana imali osjećaj pripadnosti tom sveučilištu. Prednost velikog sveučilišta kao što je naše je da njegove sastavnice zapravo pokrivaju sva područja života, istaknula je.

Prof. Skoko je naglasio da je stvaranje ponosa iznimno važno jer ako smo ponosni što smo dio Sveučilišta u Zagrebu, onda ćemo ga promovirati i bit ćemo njegovi brend ambasadori. Zaključio je da je za osjećaj zajedništva među fakultetima važna suradnja, razmjena programa, zajednički projekti i događanja.

www.akademski.hr