09.05.2025
Održan prvi Sveučilišni dan cjeloživotnoga obrazovanja
Na Sveučilištu u Zagrebu 7. svibnja 2025. održan je prvi Sveučilišni dan cjeloživotnoga obrazovanja. Skup organiziran pod nazivom Znanje za sve: Uloga Sveučilišta u osiguravanju cjeloživotnoga obrazovanja, uz sveučilišnu zajednicu, okupio je predstavnike ključnih dionika u razvoju ovoga područja.
Program prvoga Sveučilišnoga dana cjeloživotnoga obrazovanja započeo je uvodnim obraćanjem rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepana Lakušića, ravnateljice Agencije za znanost i visoko obrazovanje prof. dr. sc. Danijele Horvatek Tomić i načelnice Sektora za razvoj visokoga obrazovanja u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih mr. sc. Loredane Maravić.
Rekavši kako je Sveučilište u Zagrebu prepoznalo važnost područja cjeloživotnoga obrazovanja, rektor prof. dr. sc. Stjepan Lakušić izrazio je zadovoljstvo što se na prvom Sveučilišnom danu cjeloživotnoga obrazovanja okupio velik broj predstavnika sastavnica te ključnih dionika za CŽO. Najavio je kako će Sveučilište u Zagrebu svake godine početkom svibnja organizirati posebno događanje posvećeno ovom području. Također, u svome je obraćanju rekao kako Sveučilište trenutno provodi brojne aktivnosti s ciljem osiguravanja kontinuiranoga obrazovanja i stjecanja novih vještina u skladu s aktualnim potrebama tržišta rada za sve pojedince koji se žele daljnje usavršavati.
U nastavku prvoga dijela programa uvodno izlaganje na temu Izgradnja sustava cjeloživotnog obrazovanja na Sveučilištu u Zagrebu održala je prorektorica za upravljanje kvalitetom i etiku prof. dr. sc. Anamarija Musa.
Istaknuvši kako je u vremenu intenzivnih i brzih promjena potreba za kontinuiranim obrazovanjem, usavršavanjem i stjecanjem novih znanja i vještina sve veća, prorektorica Musa posebno je naglasila da sveučilišta moraju biti predvodnici u tim procesima. Svjesno svoje uloge i nužnosti praćenja aktualnih potreba društva i gospodarstva, Sveučilište u Zagrebu u proteklom je razdoblju stoga usvojilo Pravilnik o cjeloživotnom obrazovanju. Također, osnovana je i posebna radna skupina koja se intenzivno bavi ovim područjem, a Sveučilište je postalo i dio Europske mreže cjeloživotnoga obrazovanja EUCEN (European University Continuing Education Network). Tijekom proteklih mjeseci prikupljeni su podaci sa sastavnica te je izrađena posebna Baza programa cjeloživotnoga obrazovanja koji se izvode na fakultetima i akademijama. Sve su ove aktivnosti provedene kako bi se pružila podrška sastavnicama u razvoju programa cjeloživotnoga obrazovanja.
U drugom dijelu programa predstavljeni su ciljevi, uloga i zadaci ključnih dionika u razvoju cjeloživotnoga obrazovanja i mikrokvalifikacija na razni visokoga obrazovanja.
Načelnica Sektora za tržište rada u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Irena Bačelić govorila je o promjenama na tržištu rada i sustavu vaučera.
Digitalna revolucija i snažni iskorak prema zelenom gospodarstvu u proteklim godinama značajno su transformirali tržište rada te su utjecali na povećanu potrebu za stručnom i kvalificiranom radnom snagom, posebice u područjima graditeljstva, zdravstva, informacijskih i komunikacijskih tehnologijama, obrtničkim zanimanjima te sektoru osobnih usluga, uz istovremeni pad potrebe za nekim tradicionalnim zanimanjima. Tijekom izlaganja predstavila je Katalog zelenih i digitalnih vještina (https://vjestine.hzz.hr/) te sustav vaučera za obrazovanje zaposlenih i nezaposlenih osoba koji je u provedbi od travnja 2022. Riječ je o financijskom instrumentu za poticanje sudjelovanja i zaposlenih i nezaposlenih osoba u cjeloživotnom obrazovanju za stjecanje mikrokvalifikacija, djelomičnih kvalifikacija i cjelovitih kvalifikacija.
Trenutno je u bazu upisno 1927 programa koje provodi 250 obrazovnih ustanova, od čega je njih samo 25 na razini visokoga obrazovanja, odnosno 6. i 7. razini HKO-a. Naglasivši kako je usvajanje Pravilnika o cjeloživotnom obrazovanju Sveučilišta u Zagrebu izuzetno važan korak u daljnjem razvoju sustava CŽO-a, rekla je kako će snažnije uključivanje najvećega sveučilišta u RH u ove procese sigurno donijeti pozitivne promjene. Također, istaknula je cilj je da do 2023. godine 55 posto odrasle populacije u zemlji sudjeluje u programima cjeloživotnoga obrazovanja.
Voditeljica Službe za kvalitetu visokoga obrazovanja u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih dr. sc. Josipa Dragičević na skupu je govorila o zakonskoj regulativi vezanoj uz CŽO te je najavila kako je u tijeku izrada novih uputa za izradu programa cjeloživotnoga obrazovanja koje se u najvećoj mjeri odnose na manje izmjene u proceduri na temelju povratnih informacija dionika, posebice visokih učilišta. Govoreći o važnosti programa CŽO-a za visoka učilišta, posebno je naglasila njihovu ulogu u razvoju društva kroz omogućavanje stalnoga usavršavanja i olakšavanje prilagodbi pojedinaca tržištu rada, mogućnostima povezivanja s gospodarstvom, unaprjeđenju konkurentnosti, financijskim aspektima te pozitivnim pomacima u pogledu prepoznatljivosti visokoobrazovnih institucija.
Pomoćnica ravnateljice Agencija za znanost i visoko obrazovanje mr. sc. Emita Blagdan na skupu je govorila o procesu izrade programa u području cjeloživotnoga obrazovanja, a voditeljica odjela za profesionalno usmjeravanje i obrazovanje u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje Ivana Drobac Kern pobliže je predstavila sustav vaučera za financiranje i sufinanciranje programa obrazovanja za stjecanje zelenih, digitalnih i ostalih vještina na tržištu rada i učenje hrvatskoga kao stranoga jezika.
Program prvoga Sveučilišnoga dana cjeloživotnoga obrazovanja završio je održavanjem radionice pod nazivom Od ideje do realizacije programa cjeloživotnoga obrazovanja tijekom koje su predstavnici fakulteta i akademija dobili informacije o tome kako osmisliti i pripremiti program CŽO-a, predstavljen je postupak vrednovanja programa CŽO-a, kao i koraci za upis programa u Registar HKO i proces dobivanja vaučera. Radionicu je vodila predsjednica Radne skupine za cjeloživotno obrazovanje Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Višnja Rajić s Učiteljskoga fakulteta.
