U predvorju aule Sveučilišta danas je svečano otvorena izložba pod nazivom 355. obljetnica akademske tradicije i 150. obljetnica djelovanja modernoga Sveučilišta u Zagrebu.
Riječ je o izložbi na kojoj se prikazuje bogata akademska baština Sveučilišta u Zagrebu sačuvana u brojnim i raznovrsnim sveučilišnim, arhivskim, muzejskim i baštinskim zbirkama.
Izložbu o počecima djelovanja i razvoju modernoga Sveučilišta priredio je Središnji ured za arhivsku građu Sveučilišta u Zagrebu, a svečano otvorio rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić u nazočnošću brojnih uzvanika i gostiju iz kulturnoga, crkvenoga i javnoga života, te članova akademske zajednice.
Prisjetivši se duge povijesti Sveučilišta u Zagrebu, najstarijega sveučilišta s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i jedne je od najznačajnijih i najvećih akademskih institucija, rektor je posebno istaknuo datum 23. rujna 1669. godine. Tada je car i kralj Leopold I. Poveljom priznao status i povlastice sveučilišne ustanove Isusovačkoj akademiji i njezinu studiju filozofije u slobodnome kraljevskom gradu Zagrebu, koji su potvrđeni 3. studenoga 1671. godine u Hrvatskom Saboru. „Zbog toga, godinu 1669. uzimamo kao godinu utemeljenja Sveučilišta, a 3. studeni kao Dan Sveučilišta u Zagrebu.“, istaknuo je na početku svoga govora rektor Sveučilišta u Zagrebu.
Biskup Josip Juraj Strossmayer najznačajnija je osoba za modernu povijest Sveučilišta u Zagrebu, rekao je rektor. On je pokrenuo velike nacionalne projekte poput utemeljenja akademije znanosti i osnivanja modernoga Sveučilišta u Zagrebu na čiji je poticaj 1861. godine Hrvatski sabor donio zakonsku osnovu o sveučilištu s četiri fakulteta: Pravnim, Medicinskim, Bogoslovnim i Filozofskim. Kraljevsko sveučilište Franje Josipa I. u Zagrebu otvoreno je 19. listopada 1874. godine, a za njegovog prvoga rektora izabran je profesor Matija Mesić.
„S radošću se prisjećamo ovih događanja i ističemo povijesne činjenice na ovoj prigodnoj izložbi u povodu 356. obljetnice akademske kontinuirane tradicije i 150. godišnjice djelovanja modernoga Sveučilišta u Zagrebu. Prvi rektor Sveučilišta bio je profesor Matija Mesić, čiji je portret ovdje izložen. Ovom izložbom na kojoj javnosti predstavljamo odabrane povijesne izvore pohranjene u Sveučilišnom arhivu, jedinstvenom informacijskom izvoru, želimo pokazati kontinuitet sveučilišne priče započete davne akademske godine 1874./1875. i kompleksnost sveučilišnoga rada koji uključuje znanstvene, nastavne, kulturne, društvene i brojne druge aktivnosti. Također, ovom izložbom želimo prenijeti duh akademske tradicije Sveučilišta u Zagrebu novim generacijama koje se na njemu obrazuju.“, rekao je rektor Lakušić.
Skupu se na svečanom otvaranju izložbe obratila i prof. emer. Mirjana Polić Bobić koja se dugi niz godina bavila sveučilišnom poviješću i koja je bila urednica monografije izdane u povodu 350. obljetnice Sveučilišta u Zagrebu.
„Sveučilište u Zagrebu tijekom svojega višestoljetnoga djelovanja ostavilo je tragove u svim područjima nacionalnoga javnoga, kulturnoga i znanstvenoga života. Oni su dokumentarni u arhivskim zapisima koji prate povijest, organizacijske mijene i aktivnosti Sveučilišta. Ovom izložbom predstavljaju se neki od najvažnijih dokumenata Sveučilišta u Zagrebu – od njegova utemeljenja i priznavanja Sveučilišta, imenovanja prvoga rektora profesora Matije Mesića, proglašenja prve akademske godine te sačuvanih zapisa u brojnim sveučilišnim, arhivskim, muzejskim i baštinskim zbirkama“, rekla je prof. emer. Mirjana Polić Bobić.
Izložba 355. obljetnica akademske tradicije i 150. obljetnica djelovanja modernoga Sveučilišta u Zagrebu ostaje otvorena za javnost do 15. studenoga 2024.
U nastavku programa svečanoga otvaranja izložbe, danas i sutra u auli Sveučilišta u zgradi SEECEL-a održava se međunarodna znanstvena konferencija pod nazivom Kanonsko i crkveno pravo na javnom sveučilištu.
Podsjetimo, od 4. do 16. studenoga održava se Tjedan Sveučilišta u Zagrebu. Riječ je o manifestaciji kojom se nizom događanja obilježava 150. obljetnica osnutka modernoga sveučilišta te se sveučilišnoj zajednici i široj javnosti predstavljaju mnogi aspekti djelovanja najvećega i najstarijega sveučilišta u Republici Hrvatskoj koje neprekinuto djeluje već 356. akademsku godinu.