U auli Sveučilišta u zgradi Regionalnoga centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe (SEECEL) održan je skup na kojem su sveučilišnoj zajednici predstavljena tri nova dokumenta Sveučilišta u Zagrebu – Politika otvorene znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Strateške smjernice znanstvenoistraživačke djelatnosti Sveučilišta u Zagrebu za razdoblje od 2023. do 2026., te Strateške smjernice digitalne transformacije za razdoblje do 2032. godine.
Riječ je o strateškim dokumentima na kojima je Uprava Sveučilišta u Zagrebu, zajedno s dvama sveučilišnim tijelima – Odborom za znanost, umjetnost i međunarodnu suradnju i Povjerenstvom za digitalizaciju i digitalnu transformaciju, radila u proteklom razdoblju kako bi se iznjedrile nove politike i strategije za daljnji razvoj Sveučilišta, ali i za aktualne izazove s kojima se susreće društvo u kojem Sveučilište djeluje.
Kako je u svom pozdravnom govoru istaknuo rektor prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, „Sveučilište u Zagrebu raspolaže ogromnim kapacitetom za izvrsnost, kreativnost i inovacije, a kao najveće i najstarije hrvatsko sveučilište ima ključnu ulogu u razvoju i unaprjeđenju znanstvene zajednice u Hrvatskoj.“ Stoga je bilo važno, upravo u trenutku obilježavanja 356. obljetnice neprekinutoga djelovanja te 150. obljetnice modernoga Sveučilišta, predstaviti dokumente kojima „pokazujemo da upravo na Sveučilištu u Zagrebu postoje znanja i kapaciteti bez kojih na nacionalnoj razini nije moguće provesti ni jednu reformu u društvu, unaprijediti postojeće javne politike i razvijati gospodarstvo u Republici Hrvatskoj.“
U svome govoru rektor je posebno istaknuo da se snaga Sveučilišta u Zagrebu nalazi u njegovoj sveobuhvatnosti, odnosno u njegovu djelovanju u svim znanstvenim te umjetničkom području. Iako takav institucionalni okvir ponekad predstavlja izazov za kreiranje zajedničkih krovnih politika i strategija, predanim radom pojedinaca koji su uložili velik napor da bi ovi dokumenti bili spremni za usvajanje na Senatu, a potom i za predstavljanje akademskoj zajednici i različitim dionicima, pokazuje se da svi dijelovi Sveučilišta, unatoč svojim specifičnostima, mogu postaviti zajedničke ciljeve te ih zajedničkim mjerama i aktivnostima ostvariti.
„Vrijednosni okvir Sveučilišta temelji se na načelima izvrsnosti, transparentnosti, odgovornosti, etičnosti, uključivosti, održivosti i suradnje, bez čega nije moguće djelovati u globalnom svijetu i biti otporan na promjene u okruženju. Sa svojom bogatom tradicijom i odgovornošću za više od 50 % hrvatske znanstvene produkcije, ovim dokumentima želimo unaprijediti svoju znanstvenu produktivnost i znanstvenu izvrsnost te potaknuti razvoj inovacija kroz interdisciplinarni rad, a sve kako bismo unaprijedili obrazovne i istraživačke procese te pomogli društvu u kojem djelujemo. Svjesni smo da je naša odgovornost stvarati nove, moderne studijske programe, što nije moguće bez kvalitetnoga istraživačkoga rada naših znanstvenika. Sve je to preduvjet i za suradnju s gospodarstvom s ciljem njegova daljnjega razvoja i ostvarivanja prosperiteta za sve članove društva.“, rekao je rektor Lakušić.
Nove dokumente Sveučilišta u Zagrebu predstavili su prorektor za znanost, istraživanje i poslijediplomske studije prof. dr. sc. Dubravko Majetić, prorektor za poslovanje i digitalizaciju prof. dr. sc. Tomislav Bolanča i prof. dr. sc. Nina Begičević Ređep s Fakulteta organizacije i informatike koja je sudjelovala u svojstvu predsjednice ili članice u oba sveučilišna tijela.
Sva tri strateška dokumenta razvijena su u skladu s metodologijom u okviru koje su definirani ciljevi, razvijene SWOT analize, određene strategije po područjima, te definirane i opisane specifične mjere. Dokumenti donose najvažnije kvantitativne i kvalitativne indikatore, akcijske planove s prioritetnim mjerama, aktivnostima, rokove i nositelje aktivnosti te alocirane resurse.
Događanje je održano u okviru manifestacije Tjedan Sveučilišta u Zagrebu. Riječ je o nizu događanja kojima Sveučilište u Zagrebu od 4. do 16. studenoga obilježava 150. obljetnicu osnutka modernoga sveučilišta i kojima se sveučilišnoj zajednici i široj javnosti predstavljaju mnogi aspekti djelovanja najvećega i najstarijega sveučilišta u Republici Hrvatskoj koje neprekinuto djeluje već 356. akademsku godinu.