Vijest
06.11.2024

Održana svečana sjednica Senata u povodu obilježavanja Dana Sveučilišta u Zagrebu i 150. obljetnice modernoga Sveučilišta

U povodu obilježavanja Dana Sveučilišta u Zagrebu i 150. obljetnice modernoga Sveučilišta, u svečanoj dvorani Regionalnoga centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe – SEECEL u srijedu je 6. studenoga 2024. u okviru Tjedna Sveučilišta održana svečana sjednica Senata. Nakon pozdravnoga obraćanja rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepana Lakušića, svečanost je započela pozdravnim govorima visokih uzvanika.

Prva se skupu obratila novoizabrana predsjednica Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu Katja Popović koja je istaknula da Sveučilište u Zagrebu nije samo institucija visokoga obrazovanja. „Sveučilište u Zagrebu je prostor u kojem mi, studentice i studenti, stasamo i u kojem se razvijamo kao članovi društva te imamo priliku oblikovati budućnost.“, rekla je predsjednica SZ-a. Naglasivši kako je u protekloj akademskoj godini Studentski zbor ostvario dobru suradnju s Upravom Sveučilišta, rekla je kako se novi saziv SZ-a nada nastavku ove prakse, ali i povećanju ulaganja u studentski standard, znanost i umjetnost. „Ulaganje u studente je ulaganje u budućnost. Stoga ćemo poduzimati sve što je u našoj moći kako bi studenti ostali u središtu svoga Sveučilišta. Nastavite slušati naša mišljenja i prijedloge, čak i kada se moramo složiti da se ne slažemo. Bodrite nas u uspjesima kao i do sada te nam pružite savjete u trenucima nesigurnosti. Jedni bez drugih ne možemo u našim nastojanjima da osiguramo boljitak svih studenata.“, rekla je Katja Popović.

Uslijedilo je obraćanje predsjednika Rektorskoga zbora Republike Hrvatske prof. dr. sc. Vlade Guberca, rektora Sveučilišta u Osijeku, koji je istaknuo važnu ulogu Sveučilišta u Zagrebu u osnivanju i razvoju drugih sveučilišta u Hrvatskoj. „Zahvalni smo Sveučilištu u Zagrebu jer je ono Alma Mater svih hrvatskih sveučilišta. Svaki vaš uspjeh u obrazovanju, znanosti i inovacijama doživljavamo kao vlastiti uspjeh.“, rekao je rektor Guberac. Istaknuvši kako je uloga akademske zajednice nemjerljiva za društvo, u povodu Diesa Academicusa prisjetio se riječi Josipa Jurja Strossmayera koji je rekao da mali narodi jedino znanošću i umjetnošću mogu biti ravnopravni velikim narodima te poručio da je Sveučilište u Zagrebu najbolji primjer te ravnopravnosti s velikim nacijama. Također, posebno je u ime Sveučilišta u Osijeku zahvalio Sveučilištu u Zagrebu i njegovim profesorima i nastavnicima što su vrijeme Domovinskoga rata nastavili dolaziti u Osijek, predavati studentima i pomagati mladim istraživačima na njihovom istraživačkom putu.

U ime Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na svečanosti se obratio akademik Davor Miličić, podpredsjednik HAZU. Čestitavši Sveučilištu u Zagrebu na velikoj obljetnici, u svome se govoru osvrnuo na bogatu povijest Sveučilišta i prijelomne trenutke njegova utemeljenja i razvoja. „Bogate povijesti vrijedno se sjetiti i danas te podsjetiti na misiju modernoga Sveučilišta u Zagrebu s njegovim sastavnicama i studijskim programima. Sveučilište već stoljeće i pol obrazuje hrvatsku intelektualnu elitu, potiče izvrsnost i interdisciplinarnost, te povezuje Hrvatsku sa svijetom i globalnom akademskom zajednicom, a ujedno, ne manje važno, skladno spaja tradiciju i suvremenost, iskustvo i mladost, usmjerenost na vlastitu struku, ali i odgovornost za društvo u cjelini.“

Gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević rekao je kako tri i pol stoljeća djelovanja Sveučilišta u Zagrebu predstavlja ne samo okosnicu hrvatskoga visokoga obrazovanja i znanosti, inovacija i gospodarskoga razvoja, nego razvoja cijeloga našega društva. „No, kada govorimo o izvrsnosti Sveučilišta u Zagrebu, moramo spomenuti ljude – profesore i istraživače, studente i stručno osoblje.“, rekao je gradonačelnik i istaknuo preko 40 projekata obnove različitih sveučilišnih zgrada na kojima Grad surađuje sa Sveučilištem. „Ipak, moramo se dotaknuti i odgovornosti za cijelo društvo, posebice jer je svijet u kojem živimo vrlo dinamičan i nepredvidiv te pun različitih činjenica. Stoga je za naše društvo ključno da Sveučilište u Zagrebu bude svjetionik, odnosno da nam pokazuje put kako bismo se kao društvo dalje razvijali i bili spremni za izazove s kojima se suočavamo.“ Istaknuvši kako će Grad Zagreb i dalje biti partner Sveučilišta, gradonačelnik Tomašević istaknuo je neke aktualne zajedničke inicijative i aktivnosti, primjerice otvaranje Savjetovališta za studente i daljnji rad na ključnom infrastrukturnom projektu Kampusa Borongaj. „U 356. akademskoj godini želim vam izvrsnost, integritet i kritičnost misli te vam čestitam Dan Sveučilišta u Zagrebu.“

U ime predsjednika Hrvatskoga sabora skupu se obratila saborska zastupnica i predsjednica Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu prof. dr. sc. Vesna Bedeković. Istaknuvši kako Sveučilište u Zagrebu predstavlja više od polovine hrvatske akademske zajednice, posebno je naglasila njegovu obvezu stvaranja intelektualnoga kapitala Republike Hrvatske. „Sveučilište u Zagrebu tijekom svojega djelovanja bilo je pokretač brojnih gospodarskih, kulturnih i društvenih promjena i svakako je tijekom povijesti imalo, a i danas ima, važnu zadaću, ali istovremeno i obvezu stvaranja intelektualnoga kapitala kao osnove razvoja hrvatskoga društva. Znanje, znanost i obrazovanje te kultura važni su čimbenici pozicioniranja Hrvatske u europskoj obitelji ali i u globalnom kompetitivnom svijetu u kojem se susrećemo sa čitavim nizom neizvjesnosti.“

Skupu se potom u ime predsjednika Vlade Republike Hrvatske obratio ministar znanosti, obrazovanja i mladih prof. dr. sc. Radovan Fuchs. Izrazivši čestitke u povodu Dana Sveučilišta u Zagrebu i njegove obljetnice istaknuo je kako Sveučilište tijekom mnogih godina svoga djelovanja, kao i danas, ostvaruje svoju misiju. „Danas smo ponovno suočeni s mnogim promjenama kako na globalnoj razini, tako i na razini Hrvatske. Demografija je jedan od velikih izazova koja posljedično dovodi do smanjenoga broja studenata, zbog čega sveučilišta moraju raditi na novim strategijama na temelju kojih možemo u naš sustav visokoga obrazovanja privući što veći broj kako naših tako i stranih studenata.“, rekao je ministar.

Također, naglasio je važnost modernizacije studijskih programa koji će pratiti aktualne potrebe tržišta rada i time osigurati da mladi ljudi koji izlaze sa sveučilišta budu spremni za buduće profesije. „Čestitam vam na svim vašim postignućima te zahvaljujem na svemu što ste učinili za razvoj drugih sveučilišta u Republici Hrvatskoj, a sve kako bi se naša zemlja pozicionirala u globalnom visokoobrazovnom i istraživačkom prostoru.“ Ministar je posebne čestitke uputio i istraživačima Sveučilišta u Zagrebu, posebno onima koji su uvršteni u dva posto najutjecajnijih znanstvenika u svijetu. „Vlada Republike Hrvatske podupirat će i dalje, te činiti sve što je moguće, kako bi osigurala daljnji razvoj kako Sveučilišta u Zagrebu tako i svih javnih sveučilišta u Republici Hrvatskoj.“

Svečana sjednica Senata nastavljena je izlaganjem rektora prof. dr. sc. Stjepana Lakušića koji je govorio o perspektivama razvoja te aktualnim i budućim aktivnostima i inicijativama Sveučilišta u Zagrebu na početku 356. akademske godine.

Između ostaloga, rektor se posebno osvrnuo na obnovu zgrada i infrastrukture nakon potresa, posebice na obnovu zgrade Sveučilišta na Trgu Republike Hrvatske koja kao spomenik kulture predstavlja najkompleksniji dio ovoga procesa, korake u realizaciji daljnjega razvoja strateškoga projekta Znanstveno-učilišnoga kampusa Borongaj, sudjelovanje Sveučilišta u alijansi europskih sveučilišta UNIC te aktivnostima u području širenja partnerstva s međunarodnim visokoobrazovnim i istraživačkim institucijama, rad na sveučilišnim dokumentima i strategijama, djelovanje Gospodarskoga savjeta i osnaživanje suradnje s gospodarstvom, kao i organizaciju Gospodarskoga foruma Sveučilišta u Zagrebu u travnju sljedeće godine, otvaranje Savjetovališta za studente i studentskoga restorana Gaudeamus u zgradi SEECEL-a, program stipendiranja studenata, djelovanje Sveučilišnog vijeća, projekt UNIART, organiziranje Smotre Sveučilišta u Zagrebu, i dr.

Rektor je govorio i o aktualnim aktivnostima koje se provode na Sveučilištu. Posebice je istaknuo proces modernizacije postojećih te stvaranje novih studijskih programa koja u obzir uzimaju aktualne potrebe tržišta rada, daljnji razvoj doktorskih studija, usvajanje strateških smjernica u nekoliko različitih područja (znanost i istraživanje, digitalizacija), medijske projekte Sveučilišta, i dr. Također, između ostaloga, spomenuo je i cjelovitu obnovu Studentskoga doma Lašćina te paviljona V. i VI. Studentskoga doma Stjepan Radić, projekt Kampusa Borongaj, projekt Kongresnoga centra u PSD-u Dubrovnik, rad na programskim ugovorima, aktivnosti vezane uz rangiranje sveučilišta, proces unaprjeđenja kvalitete, i dr.

„Sve su naše aktivnosti usmjerene na pronalaženje rješenja za globalne izazove, pri čemu posebnu pažnju posvećujemo odgovornosti Sveučilišta prema društvu u kojem djelujemo, uz očuvanje autonomije Sveučilišta te puno poštivanje sveučilišnih vrijednosti i akademskih sloboda.“, rekao je rektor Lakušić.

Na svečanoj sjednici Senata uslijedila je svečana dodjela godišnjih nagrade Sveučilišta u Zagrebu za ak. god. 2023./2024.

Nagrada Andrija Štampar na svečanoj sjednici Senata dodijeljena je prof. dr. sc. Jasmini Lovrić s Farmaceutsko-biokemijskoga fakulteta, prof. dr. sc. Branki Marinović s  Medicinskoga fakulteta, prof. dr. sc. Željku Pavičiću s Veterinarskoga fakulteta, prof. dr. sc. Svenu Seiwerthu s Medicinskoga fakulteta i izv. prof. dr. sc. Arjani Tambić Andrašević sa Stomatološkoga fakulteta.

Nagrada Praemium biotechnicum dodijeljena je prof. dr. sc. Duški Čurić s Prehrambeno-biotehnološkoga fakulteta, prof. dr. sc. Željku Škvorcu s Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije i prof. dr. sc. Nikici Špremu s Agronomskoga fakulteta.

Nagrada Alica Wertheimer Baletić na svečanoj je sjednici Senata dodijeljena je prof. dr. sc. Nini Begičević Redžep s Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu, prof. dr. sc. Dubravki Hrabar s Pravnoga fakulteta i prof. dr. sc. Mariju Kasoviću s Kineziološkoga fakulteta.

Nagradom Viktor Žmegač nagrađeni su prof. dr. sc. Lada Čale Feldman s Filozofskoga fakulteta i prof. dr. sc. Danijel Tolvajčić s Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta.

Nagradu Andrija Mohorovičić dobila je prof. dr. sc. Sandra Babić s Fakulteta kemijskoga inženjerstva i tehnologije.

Nagradom Fran Bošnjaković nagrađeni su prof. dr. sc. Ana Lončarić Božić s Fakulteta kemijskoga inženjerstva i tehnologije i prof. dr. sc. Tanja Pušić s Tekstilno-tehnološkoga fakulteta.

Nagradom Ars summa Universitatis nagrađeni su red. prof. art. Suzana Damiani s Akademije likovnih umjetnosti, red. prof. art. Bernarda Fruk s Akademije dramske umjetnosti i red. prof. art. Goran Končar s Muzičke akademije.

Dobitnik Nagrade za inovatora godine je doc. dr. sc. Fabio Faraguna s Fakulteta kemijskoga inženjerstva i tehnologije.

Nagrada za Sveučilišnu inovaciju godine dodijeljena je doc. dr. sc. Vladimiru Cviljušcu s Grafičkoga fakulteta za inovaciju Primjena tiskanih računalno generiranih holograma kao sigurnosnih elemenata.

Tijekom sjednice, rektor je dodijelio i posebna priznanja studentima, profesorima i suradnicima koji su u protekloj akademskoj godini pridonijeli djelovanju Sveučilišta.

Student Filip Vučić s Fakulteta elektrotehnike i računarstva dobio je posebno priznanje za međunarodni uspjeh u znanstvenom i stručnom radu. Nagrađen je za objavljivanje dvaju samostalnih znanstvenih radova u uglednom časopisu Journal of Electrostatics (faktor odjeka 1,9).

Student Sebastijan Hleb s Fakulteta prometnih znanosti dobio je posebno priznanje za osvojeno prvo mjesto na kvalifikacijskom natjecanju studentskih prezentacija u znanstvenom polju tehnologije prometa i transporta održanom u Sofiji (Bugarska), čime je osigurao sudjelovanje na 65. međunarodnoj konferenciji HEEP 2024. u SAD-u, gdje je osvojio 1. mjesto u natjecanju studentskih prezentacija. Posebno priznanje dodijeljeno mu je za međunarodni uspjeh u znanstvenom i stručnom radu.

Student Roko Farkaš s Kineziološkoga fakulteta nagrađen je posebnim priznanjem za međunarodni sportski uspjeh. Na Svjetskom atletskom prvenstvu za juniore i juniorke u Limi skočio je u dalj 8,17 metara te time postao juniorski svjetski prvak. Također je popravio 38 godina star hrvatski juniorski rekord koji sada iznosi 8,15 m, čak za 22 centimetra. To je ujedno i treći hrvatski rezultat na tablicama svih vremena.

Student Ruđer Sušanj s Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta nagrađen je priznanjem za svoj znanstvenoistraživački rad koji uključuje organsku i supramolekulsku mehanokemijsku sintezu, kristalizaciju te strukturnu analizu materijala. Dio rezultata svojih istraživanja predstavio je s pet posterskih i dvama usmenim priopćenjima na šest znanstvenih skupova, a prvi je autor dvaju znanstvenih radova koji su objavljeni u uglednim svjetskim časopisima.

Studentica Amela Nicol Imširović s Učiteljskoga fakulteta dobila je posebno priznanje za osvojeno prvo mjesto pojedinačno na 22. Svjetskom prvenstvu u kuglanju za juniorke do 23 godine (U23), te prvo mjesto ekipno u kategoriji U23. Također, na 9. Svjetskom pojedinačnom prvenstvu u kuglanju za žene i muškarce osvojila je prvo mjesto u kombinaciji te je postavila dva nova svjetska seniorska rekorda, u kombinaciji (915) i sprintu (240).

Posebno rektorovo priznanje dodijeljeno je Sektoru za informacijsku infrastrukturu Sveučilišta u Zagrebu Sveučilišnoga računskoga centra za izniman doprinos u implementaciji ISVU sustava na poslijediplomskim studijima i razvoju sustava e-diploma Sveučilišta u Zagrebu.

Izv. prof. art. Tomislavu Vlainiću i doc. art. Emilu Flatzu s Arhitektonskoga fakulteta, odsjeka Studij dizajna, posebno rektorovo priznanje dodijeljeno je za izradu grafičkoga predloška diploma doktorskih studija Sveučilišta u Zagrebu.

Priznanje je na svečanoj sjednici dodijeljeno i prof. dr. sc. Goranki Lalić Novak s Pravnoga fakulteta za istaknuti doprinos internacionalizaciji Sveučilišta u Zagrebu u okviru saveza europskih sveučilišta The European University of Cities in Post-Industrial Transition – UNIC.

Donedavna predsjednica Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu Ivona Josipović dobila je posebno rektorovo priznanje za iznimno uspješno vođenje Studentskoga zbora, podizanje kvalitete komunikacije i suradnje SZ-a i Uprave Sveučilišta u Zagrebu, te promicanje Sveučilišta, Studentskoga zbora i akademskih vrijednosti.

Program svečane sjednice Senata nastavljen je dodjelom počasnih zvanja professor emeritus.

Počasno zvanje dobilo je 17 profesora Sveučilišta u Zagrebu: prof. dr. sc. Hrvoje Banfić i prof. dr. sc. Predrag Sikirić s Medicinskoga fakulteta, prof. dr. sc. Velimir Sušić s Veterinarskoga fakulteta, prof. dr. sc. Marina Ajduković i prof. dr. sc. Dalibor Čepulo s Pravnoga fakulteta, prof. dr. sc. Melita Kovačević s Edukacijsko-rehabilitacijskoga fakulteta, prof. dr. sc. Branka Matković s Kineziološkoga fakulteta, prof. dr. sc. Morana Čale i prof. dr. sc. Miljenko Jurković s Filozofskoga fakulteta, prof. dr. sc. Zygfryd Eckardt Gehrmann s Fakulteta hrvatskih studija, prof. dr. sc. Vlasta Ćosović, akademik Marko Tadić i prof. dr. sc. Zoran Vondraček s Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta, prof. dr. sc. Dubravko Rogale s Tekstilno-tehnološkoga fakulteta, red. prof. art. Branko Mihanović i red. prof. art. Vlatka Oršanić s Muzičke akademije, te red. prof. art. Tonći Žarnić s Arhitektonskoga fakulteta.

Svečana sjednica Senata završila je akademskom himnom Gaudeamus igitur.

Svečanoj Sjednici Senata nazočili su brojni uzvanici, rektori hrvatskih i stranih sveučilišta, prorektori, dekani, profesori te drugi visoki gosti.

Program manifestacije Tjedan Sveučilišta u Zagrebu nastavlja se različitim događanjima sve do 16. studenoga.



Top