U sklopu Tjedna Sveučilišta u Zagrebu, a povodom obilježavanja 150. obljetnice modernoga Sveučilišta i imenovanja prvoga rektora Matije Mesića 11. i 12. studenoga 2024., održavat će se međunarodna znanstvena konferencija pod nazivom „Kanonsko i crkveno pravo na javnom sveučilištu“. Oba dana, u ponedjeljak i utorak, konferencija će se odvijati od 9 do 17 sati u zgradi SEECEL na Sveučilištu u Zagrebu (Ulica Radoslava Cimermana 88).
Ove je godine u središtu akademskog obilježavanja obljetnice modernoga Sveučilišta (1874. – 2024.) kanonsko i crkveno pravo te njegov prvi rektor Matija Mesić, svećenik, sveučilišni profesor, povjesničar, a napose profesor kanonskoga prava. Osnivanje modernoga Sveučilišta u Zagrebu događa se u vrijeme formiranja modernih država i nastanka modernih nacija, što je i u hrvatskim zemljama u drugoj polovici 19. stoljeća potaknulo osnivanje stožernih institucija hrvatskoga naroda.
U tome su zamjetnu ulogu imali i profesori kanonskoga i crkvenoga prava (ali i te discipline uopće), među kojima se ističe Matija Mesić, prvi rektor – izabran među profesorima triju prvih sastavnica modernoga Sveučilišta. Međunarodnom znanstvenom konferencijom na Sveučilištu u Zagrebu obilježava se, ne samo taj događaj, nego se vrednuje uloga i fundamentalno značenje kanonskog i crkvenog prava i njihovih profesora za razvoj modernoga visokoga školstva i sveučilišta, znanosti, prijenosa znanja, uopće naprednjaštva, ali i stožernih institucija hrvatskoga naroda, poput Matice Hrvatske, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i dr.
Kanonsko i crkveno pravo nedjeljivo su prirasli modernom Sveučilištu u Zagrebu, davali su mu biljeg naprednosti, prepoznatljivosti i uključenosti u globalne tijekove zbog univerzalnosti samih tih grana prava. Kanonsko i crkveno pravo stvoreni su stvoreni su radi osiguranja pravnoga okvira, uređenja odnosa u Crkvi koju čine ljudi, a ne svetci, radi osiguranja pravne stege i njezina provođenja. Oni nikada nisu ustrajali na tome da se primjenom prava postiže tek tehnička i formalna pravednost (u smislu pravednosti de iure), nego uspostava pravičnosti (ex aequo et bono) jer pravičnost je pravednost uvjetovana ili zadana kontekstom.
Postojeći na sveučilištu od njegovih početaka krajem 11. stoljeća, kanonsko pravo dalo je poticaj zdravoj skepsi, intelektualnim traganjima, izvanšablonskim domišljanjima, kritičkim propitkivanjima i inovacijama.
Više o povijesti možete pročitati OVDJE.