Vijest
09.04.2024

Premijer Plenković obišao ZUK Borongaj i podržao projekt njegova razvoja

Na Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu u ponedjeljak 8. travnja 2024. održano je predstavljanje Znanstveno-učilišnoga kampusa Borongaj kao najvažnijega strateškoga projekta Republike Hrvatske. Kampus je obišao predsjednik Vlade RH Andrej Plenković u pratnji akademika Željka Reinera, potpredsjednika Hrvatskoga sabora, prof. dr. sc. Radovana Fuchsa, ministra znanosti i obrazovanja RH i mr. sc. Zvonimira Frke-Petešića, predstojnika Ureda Predsjednika Vlade.

Uz domaćina Fakulteta prometnih znanosti dekana izv. prof. dr. sc. Marija Šoštarića, upravu Sveučilišta u Zagrebu predstavljali su prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, rektor, te prorektori: red. prof. art. Jasenka Ostojić, prof. dr. sc. Tomislav Josip Mlinarić, prof. dr. sc. Tibor Pentek i prof. dr. sc. Tomislav Bolanča. Događanju su prisustvovali dekani i prodekani, te studenti na čelu s predsjednicom Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu Ivonom Josipović.

Nazočili su i brojni profesori i znanstvenici, predstavnici Sveučilišnoga vijeća Sveučilišta u Zagrebu s predsjednikom Berislavom Horvatom i predstavnici Gospodarskoga savjeta, zatim predsjednik Akademije tehničkih znanosti prof. dr. sc. Vedran Mornar, ravnatelj Studentskoga centra Mirko Bošnjak, predsjednik Saveza alumnija prof. dr. sc. Mario Šafran te brojni drugi gospodarstvenici i uglednici.

Od 2008. godine kada je inicijalno pokrenut projekt Znanstveno-učilišnoga kampusa Borongaj, u njegovoj je provedbi izostao sustavni pristup i kontinuitet. Aktualna Uprava Sveučilišta u Zagrebu krenula je stoga u konačnu realizaciju razvoja i izgradnje ovoga projekta kao najvažnijega strateškog cilja.

Rektor Sveučilišta prof. dr. sc. Stjepan Lakušić održao je prezentaciju u kojoj je naglasio važnost ZUK-a Borongaj za Sveučilište, grad Zagreb, ali i općenito hrvatsko gospodarstvo, rekavši: „Gospodarski razvoj države potrebno je bazirati na snažnom istraživanju nastalom povezivanjem sveučilišta i gospodarstva, a izgradnje gospodarstva ne može biti bez sveučilišta s razvijenim kampusima. Kampusi moraju biti žarišta inovacija i novih tehnologija. Također, potpora Vlade ključna je za uspješnu suradnju.“

Rektor je nabrojao projekte u pripremi, odnosno centre u nastajanju unutar ZUK Borongaj te iznio dinamički plan realizacije projektno-tehničke dokumentacije prometne infrastrukture po fazama, kao ključnog uvjeta prometne povezanosti Borongaja s gradom.

Predsjednik Sveučilišnoga vijeća Sveučilišta u Zagrebu Berislav Horvat govorio je o podršci kvalitetnim projektima i utjecaju visokoga obrazovanja na gospodarstvo jer cilj je imati odlične stručnjake koji dolaze sa Sveučilišta, naglasivši „u Hrvatskoj se može uspjeti - važna je energija i strategija i, naravno, suradnja“.

Premijer Andrej Plenković podržao je projekt razvoja kampusa na Borongaju, naglasio da je više ministarstva s kojima sveučilište intenzivno surađuje također pozitivno ocijenilo projekt te zaključio da će njegova realizacija osvježiti glavno hrvatsko sveučilište, doprinijeti razvoju gospodarstva i zadržavanju mladih u Hrvatskoj. Premijer je istaknuo da Vlada snažno podupire projekt znanstveno-učilišnog kampusa Borongaj te je naglasio kako je Hrvatska trenutno na razini 76 posto razvijenosti EU, te da će uskoro i povećanje toga postotka doći do zaustavljanja iseljavanja, odnosno demografskoga preokreta.

„Sveučilište u Zagrebu kičma je hrvatskog obrazovnog sustava i važno za razvoj zemlje, te je jako važno za četiri strateške teme razvoja Hrvatske do kraja desetljeća, a to su demografski razvoj, dekarbonizacija, digitalizacija i obrazovanje“, kazao je Plenković te podsjetio da je Hrvatska povećala ulaganja u znanost s 1.6 milijardi eura 2016., na 3.3 milijarde eura danas, odnosno s 0.96 posto BDP-a 2016. na 1.43 posto BDP-a danas.

Prije središnjega događanja na Fakultetu prometnih znanosti premijer je sa suradnicima obišao cjelovito obnovljenu zgradu Škole narodnog zdravlja "Dr. Andrija Štampar" Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u čiju je obnovu nakon potresa uloženo gotovo 15 milijuna eura.

Foto: Studio IPIK



Top