Vijest
20.03.2024

Istaknuti zaključci i odluke 6. redovite sjednice Senata Sveučilišta u Zagrebu u akademskoj godini 2023./2024.

Šesta redovita sjednica Senata Sveučilišta u Zagrebu u akademskoj godini 2023./2024. održala se 12. ožujka 2024., a osim uobičajenih točaka dnevnoga reda o izborima u zvanja, financijskim pitanjima i davanju suglasnosti na pravilnike o ustroju radnih mjesta sastavnica, izdvajamo nekoliko važnih zaključaka i odluka.

Na početku sjednice i nakon prihvaćenoga zapisnika, rektor prof. dr. sc. Stjepan Lakušić izvijestio je članove Senata o sljedećim aktivnostima:

15. veljače održan je sastanak izdavačkoga savjeta Hanza medije, na kojemu se razgovaralo o publikacijama Hanza medije te o načinu kako se visoko obrazovanje prati u medijskom prostoru.

Održan je sastanak s glavnim tajnikom Hrvatskoga olimpijskoga odbora, g. Sinišom Krajačem, o sufinanciranju sveučilišne športske dvorane u Znanstveno-učilišnom kampusu Borongaj. Hrvatski olimpijski odbor spreman je sufinancirati jedan dio sredstava u realizaciji navedenoga projekta.

20. veljače održan je sastanak s Udrugom nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture Sveučilišta u Zagrebu o 60. obljetnici tjelesne i zdravstvene kulture na Sveučilištu u Zagrebu. Dogovoreno je da se jubilarno obilježavanje održi 9. svibnja 2024.

22. veljače rektor Lakušić sudjelovao je na II. sjednici Nacionalnoga vijeća za digitalnu transformaciju Republike Hrvatske. Uz predstavnike resornih ministarstava, na sjednici su sudjelovali i predstavnici gospodarstva i akademskih institucija. Sjednici je nazočio i dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva.

26. veljače održan je sastanak s Upravom Studentskoga centra Sveučilišta u Zagrebu. Tema sastanka bila je obnova 5. i 6. paviljona Studentskoga doma „Stjepan Radić“, realizacija športske dvorane, realizacija studentskoga doma u Znanstveno-učilišnom kampusu Borongaj, obnova restorana za prehranu studenata, rekonstrukcija i obnova kinodvorane Studentskoga centra, kao i unaprjeđenje standarda studenata Sveučilišta u Zagrebu. Na sastanku su, uz rektora Lakušića, bili i članovi Upravnoga vijeća Studentskoga centra: prorektor za znanost, istraživanje i poslijediplomske studije prof. dr. sc. Dubravko Majetić i prorektor za organizaciju, infrastrukturni razvoj i ljudske potencijale prof. dr. sc. Tibor Pentek.

1. ožujka održana je svečana promocija prvostupnika Studija energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora u Šibeniku, koji zajedničkim snagama izvode Fakultet elektrotehnike i računarstva i Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. Nakon promocije održan je sastanak sa šibenskim gradonačelnikom, g. Željkom Burićem, a sastanku su nazočili i dekani navedenih fakulteta.

7. ožujka održan je sastanak s g. Veljkom Kajtazijem, zastupnikom Hrvatskoga sabora. Tema sastanka bila je unaprjeđenje obrazovanja romske manjine te potencijalne mogućnosti koje bi sukladno Zakonu o manjinama osigurale određenu upisnu kvotu za romsku manjinu u visokom obrazovanju.

7. ožujka održan je sastanak s Povjerenstvom za izradu elaborata o opravdanosti osnivanja i budućega ustroja Fakulteta zdravstvenih studija. Na sastanku je predstavljen elaborat te su nakon izlaganja dane smjernice za njegovo dodatno unaprjeđenje kako bi se preciznije istaknule određene aktivnosti.

7. ožujka održan je sastanak sa županom Sisačko-moslavačke županije, g. Ivanom Celjakom. Jedna od tema razgovora bila je Centar za ljevarstvo SIMET-a, ustrojbena jedinica Metalurškoga fakulteta, odnosno način na koji bi centar bio jedna od velikih aktivnosti županije radi povećanja suradnje s gospodarstvom te privlačenja studenata na studijske programe Metalurškoga fakulteta. Razgovaralo se i o realizaciji kampusa gaming industrije u okviru Sisačko-moslavačke županije, posebice o izradi studijskoga programa, te o realizaciji studentskih domova u Petrinji i Novskoj.

U nastavku sjednice Senat je donio Odluku o upisnim kvotama za upis studenata u I. godinu prijediplomskih i integriranih prijediplomskih i diplomskih studija u akademskoj godini 2024./2025. s ukupnom upisnom kvotom od 13 508 upisnih mjesta. Od toga je 11 384 mjesta predviđeno za redovite studente, 1 583 mjesta za izvanredne, a za strane studente (bez državljana EU-a) predviđeno je 541 upisno mjesto. U posebnoj kvoti koja je namijenjena pripadnicima hrvatske manjine u europskim državama, Hrvatima iseljenicima u prekomorskim i europskim državama te njihovim potomcima predloženo je 200 mjesta. Predložena upisna kvota na ukupnoj je razini umanjena za 109 upisnih mjesta u odnosu na prošlu akademsku godinu, a kvota za upis redovitih studenata umanjena je za jedno mjesto.

Senat je prihvatio Izvješće o upisu u I. godinu diplomskih studija na Sveučilištu u Zagrebu u akademskoj godini 2023./2024. (oba upisna roka). Ukupna odobrena upisna kvotu bila je 8541,5 upisnih mjesta (prošle godine 8334), od toga 7059,5 za redoviti studij namijenjen hrvatskim i državljanima EU-a (prošle godine 6937). Za izvanredne studente bilo je osigurano 1076 upisnih mjesta (prošle godine 996), a za strane studente 406 mjesta (prošle godine 401). U jesenskom i proljetnom upisnom roku upisano je ukupno 4690 studenata (prošle godine 4528), što je 54,91 % ukupne popunjenosti, gotovo jednako kao prošle godine (54,36 %). Popunjenost redovitoga studija iznosi 61,15 % (prošle godine 58,62 %), odnosno upisano je 4317 studenata (prošle godine 4084), a popunjenost izvanrednih studija je 32,53 % (prošle godine 42,57 %) s 350 upisanih studenata (prošle godine 424). Popunjenost kvote stranih studenata iznosi svega 5,67 % (prošle godine 5,46 %), a upisana su tek 23 strana studenta (prošle godine 20). Popunjenost studija prirodnih znanosti iznosi 51,24 % (prošle godine 49,38 %), tehničkih znanosti 60,17 % (prošle godine 58,64 %), studij biomedicinskoga područja (samo studij Sestrinstvo Medicinskoga fakulteta) ostvario je popunjenost od 100 %, a biotehničke znanosti 45,15 % (prošle godine 50,31%). Popunjenost studija društvenih znanosti iznosi 54,31 % (prošle godine 55,93 %), humanističkih znanosti 49,05 % (prošle godine 45,84 %), studija umjetničkoga područja 79,71% (prošle godine 70,71 %), a studiji u kategoriji „ostali“ imaju popunjenost 64,81 % (prošle godine 62,5 %): Protestantska teologija 35,71 % (prošle godine 28,57 %), Vojno vođenje i upravljanje 80 % (prošle godine 75 %), Vojno inženjerstvo 70 % (kao i prošle godine).

Odobreni su i sljedeći naslovi za sveučilišnu nastavnu literaturu: Pedagogija ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja i Hrvatski jezik za neizvorne govornike, 1. udžbenik za hrvatski kao ini jezik, razina A2 prema Zeroju.

Donesene su i odluke o prihvaćanju bitnih izmjena i dopuna (većih od 40 %) za sljedeće studijske programe: za sveučilišni prijediplomski studijski program Anglistika (dvopredmetni) Filozofskoga fakulteta; za sveučilišni diplomski studijski program Francuski jezik i književnost (dvopredmetni), smjerovi: nastavnički, prevoditeljski i znanstveni Filozofskoga fakulteta; za sveučilišni diplomski studijski program Fonetika (dvopredmetni), smjerovi: Rehabilitacija slušanja i govora, Govorništvo i znanstveno usmjerenje fonetike Filozofskoga fakulteta; za sveučilišni prijediplomski i diplomski studijski program Indologija (dvopredmetni) Filozofskoga fakulteta; za sveučilišni prijediplomski studijski program Informacijske znanosti (jednopredmetni i dvopredmetni) Filozofskoga fakulteta; za sveučilišni diplomski studijski program Informacijske znanosti (jednopredmetni i dvopredmetni), smjerovi: Arhivistika, Bibliotekarstvo, Informatika (istraživački i nastavnički), Muzeologija i upravljanje baštinom, Informatologija Filozofskoga fakulteta; za sveučilišni prijediplomski i diplomski studijski program Kroatistika (jednopredmetni), smjer: nastavnički Filozofskoga fakulteta; za sveučilišni prijediplomski i diplomski studijski program Kroatistika (dvopredmetni), smjerovi: jezikoslovni, književni i nastavnički Filozofskoga fakulteta; za sveučilišni prijediplomski i diplomski studijski program Povijest (dvopredmetni), smjerovi: istraživački i nastavnički Filozofskoga fakulteta; za sveučilišni prijediplomski i diplomski studijski program Povijest (jednopredmetni), smjerovi: istraživački i nastavnički Filozofskoga fakulteta; za sveučilišni prijediplomski studijski program Sociologija (jednopredmetni i dvopredmetni) Filozofskoga fakulteta. Također, donesene su i odluke o prihvaćanju bitnih izmjena i dopuna (od 20 % do 40 %) za sljedeće studijske programe: za sveučilišni prijediplomski i diplomski studijski program Antropologija (dvopredmetni) Filozofskoga fakulteta; za sveučilišni prijediplomski studijski program Fonetika (dvopredmetni) Filozofskoga fakulteta; za sveučilišni prijediplomski studijski program Judaistika (dvopredmetni) Filozofskoga fakulteta i za sveučilišni prijediplomski studijski program Švedski jezik i kultura (dvopredmetni) Filozofskoga fakulteta.
Senat je primio na znanje i odluku Agencije za znanost i visoko obrazovanje o priznavanju akreditacije koju je donijela agencija AQUAS E.V. sa sjedištem u Kölnu u Saveznoj Republici Njemačkoj za izvođenje studijskoga programa diplomskoga združenog studija Redesigning the Post-Industrial Cities u okviru UNIC European University konzorcija, kao i rješenje o promjeni naziva u izreci dopusnice sveučilišnoga diplomskoga studija Poljski jezik i književnost (dvopredmetni), smjerovi: lingvistički i kulturološki – novi naziv glasi: Poljski jezik i književnost (dvopredmetni). Senat je prihvatio i prijedlog o osnivanju novoga studijskoga programa doktorskoga studija Sociologija Filozofskoga fakulteta te nastavni plan i program novoga interdisciplinarnoga specijalističkoga studija Vođenje i upravljanje odgojno-obrazovnom ustanovom Učiteljskoga fakulteta, kao i nastavni plan i program novoga specijalističkoga studija Mehanička ventilacija Medicinskoga fakulteta.

Članovi Senata dali su suglasnost na programe rada predloženika za dekane sljedećih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu: programe prof. dr. sc. Ivice Kisića, prof. dr. sc. Zlatka Janječića, prof. dr. sc. Aleksandra Mešića i prof. dr. sc. Marija Njavre za dekana Agronomskoga fakulteta, programe prof. art. Tina Svena Franića i prof. art. Siniše Justića za dekana Arhitektonskoga fakulteta, program izv. prof. dr. sc. Ante Bilića-Prcića za dekana Edukacijsko-rehabilitacijskoga fakulteta, program prof. dr. sc. Vedrana Bilasa za dekana Fakulteta elektrotehnike i računarstva, program izv. prof. dr. sc. Darija Nikića Čakare za dekana Fakulteta političkih znanosti, program prof. dr. sc. Zdenka Tonkovića za dekana Fakulteta strojarstva i brodogradnje, programe izv. prof. dr. sc. Ivana Pepića i prof. dr. sc. Zrinke Rajić za dekana Farmaceutsko-biokemijskoga fakulteta, programe prof. dr. sc. Marija Dumančića, prof. dr. sc. Blaženke Filipan-Žignić i prof. dr. sc. Vatroslava Zovka za dekana Učiteljskoga fakulteta, program prof. dr. sc. Verice Dragović-Uzelac za dekanicu Prehrambeno-biotehnološkoga fakulteta i program prof. dr. sc. Marina Vodanovića za dekana Stomatološkoga fakulteta.

Senat je potvrdio i odluku Fakultetskoga vijeća o izboru prof. dr. sc. Sanje Sever Mališ za dekanicu Ekonomskoga fakulteta za mandatno razdoblje od tri akademske godine.

Članovi Senata dali su suglasnost i za poduzimanje pravnih radnji u iznosu većem od šesto tisuća eura: dekanu Fakulteta prometnih znanosti za poduzimanje pravnih radnji u ime i za račun Fakulteta koje se odnose na potpisivanje ugovora za projekt TwinSafe: Advancing Road Safety Through Twinning i dekanu Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta za poduzimanje pravnih radnji u ime i za račun Fakulteta koje se odnose na potpisivanje ugovora za projekt Enzimsko inženjerstvo za održivo recikliranje bioplastike u okviru poziva Razvojne istraživačke potpore C3.R2-I1.06.



Top