Vijest
12.02.2024

Preminuo Robert Badinter – počasni doktor Sveučilišta u Zagrebu

U petak 9. veljače 2024. u 96. godini života umro je Robert Badinter, francuski pravnik, znanstvenik i političar, počasni doktor Sveučilišta u Zagrebu i dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Počasni doktorat Robertu Badinteru Sveučilište u Zagrebu je dodijelilo u travnju 2003. godine za njegov izniman doprinos na polju kaznenoga prava, ustavnoga prava, međunarodnoga prava i međunarodnih odnosa te posebice stoga što je, predsjedavajući Arbitražnim povjerenstvom Konferencije za mir u bivšoj Jugoslaviji, pridonio međunarodnom priznanju neovisnosti Republike Hrvatske.

Vrsni pravnik, senator Francuske skupštine, borac protiv smrtne kazne, sveučilišni profesor i znanstvenik rodio se 30. ožujka 1928. u Parizu. Nakon diploma stečenih na Filozofskom (1947.) i Pravnom fakultetu (1948.) Sveučilišta Sorbona, magistrirao je na Sveučilištu Columbia u New Yorku (1949.). Doktorirao je u području pravnih znanosti. Na Sveučilištu Sorbona aktivno je djelovao u razdoblju 1974. – 1994. te je postao profesor emeritus. Bio je ministar pravosuđa do sredine 80-ih, a obavljajući tu dužnost istaknuo se ukidanjem smrtne kazne, vojnih sudova u doba mira, poboljšanjem prava žrtava u kaznenom pravosuđu i uvođenjem rada za opće dobro na slobodi kao zamjene za kaznu zatvora. Od 1986. do 1995. bio je predsjednik Ustavnoga suda, a od 1995. član Senata Francuske Republike.

Nakon 1989. uključio se u rješavanje ustavnih problema u novim demokratskim zemljama srednje i istočne Europe. Bio je predsjednik peteročlane („Badinterove“) Arbitražne komisije Konferencije za mir u bivšoj Jugoslaviji (od 27. kolovoza 1991.). Od studenoga 1991. do kolovoza 1993. Komisija je donijela 15 pravnih mišljenja o nositelju prava na samoodređenje naroda, raspadu i sukcesiji država, načelima i kriterijima za postupak oblikovanja i priznanja novih država, zabrani uporabe sile u definiranju međunarodnih granica, poštivanju manjinskih prava i dr. Rad Arbitražne komisije, a time i profesora Badintera, znatno je pridonio međunarodnopravnom priznanju suverene države Hrvatske i njenom ulasku u Ujedinjene narode.

Pri primanju počasnoga doktorata, zahvalio je Senatu Sveučilišta u Zagrebu i izjavio da je odluka Arbitražne komisije bila izraz međunarodnog prava te da se autori nisu vodili političkim razmatranjima ili nacionalnim interesom. „Ona u meni ostavlja stanovitu melankoliju jer, u to bolno razdoblje za vašu zemlju i regiju, svjedoči o neuspjehu mira“, rekao je Badinter. „Mi pravnici ne možemo zamisliti drugu vrstu sučeljavanja od onoga na temelju argumenata - sukobi se moraju riješiti mirnim putem. Preklinjali smo političare država bivše Jugoslavije da prestanu pribjegavati sili", rekao je i napomenuo da je Europska unija nudila znatna sredstva za napredak i poboljšanje života građana, te sve administrativno, pravno i financijsko znanje i iskustvo, ali su želja za osvajanjem, nacionalizam, zlopamćenja i mržnja već bili odnijeli pobjedu nad lucidnošću i razumom.

Napisao je desetak zapaženih knjiga s područja ustavnog i kaznenog prava, političke teorije, penologije i sociologije te velik broj znanstvenih i stručnih članaka, a izdvajaju se knjige kojima se izjašnjava protiv smrtne kazne L’exécution (Smaknuće), 1973., i L’Abolition (Ukinuće smrtne kazne), 2000. godine. Njegova djela na području penologije te ustavnopravne i političke povijesti Francuske pisana su s velikom erudicijom i argumentacijskom snagom te su nezaobilazno štivo za proučavanje povijesti Francuske revolucije, povijesti francuske kazne zatvora, položaja Židova u doba vichy-jevske Francuske te posebice suvremenoga abolicionizma.

Za dopisnog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti bio je izabran 2014. godine.

Sveučilište u Zagrebu izražava sućut obitelji i prijateljima preminuloga.



Top