04.10.2023

Održan Dan digitalne transformacije Sveučilišta u Zagrebu

U utorak 3. listopada 2023. u zgradi Regionalnoga centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe – SEECEL prvi je puta održan Dan digitalne transformacije Sveučilišta u Zagrebu.

Riječ je o događanju koje je Sveučilište u Zagrebu, svjesno svoje odgovornosti i uloge u provedbi digitalne transformacije, organiziralo kako bi istaknulo važnost ove sveobuhvatne reforme koja obuhvaća društvo u cjelini, pa tako i sustav znanosti i visokoga obrazovanja. Skup je održan na početku nove akademske godine 2023./2024. u kojoj će poseban fokus Sveučilišta biti usmjeren prema razvoju digitalnih vještina.

Nastavljajući se na Strategiju digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine, kao i na dokumente koji su u području digitalizacije obrazovanja doneseni na europskoj razini – npr. Akcijski plan za digitalno obrazovanje (engl. Digital Education Action Plan), koji donosi viziju visokokvalitetnoga, uključivoga i pristupačnoga digitalnoga obrazovanja u Europi temeljenoga na prilagodbi sustava obrazovanja i osposobljavanja država članica digitalnom dobu, Dan digitalne transformacije u SEECEL-u je okupio predstavnike različitih institucija i tvrtki koji su zajedno s akademskom zajednicom raspravljali o različitim aspektima ove važne teme.

Skup je započeo pozdravnim govorima rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepana Lakušića i izaslanika predsjednika Vlade Republike Hrvatske Bernarda Gršića, državnoga tajnika u Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnoga društva.

Istaknuvši snažnu usmjerenost Sveučilišta u Zagrebu prema digitalnoj transformaciji, rektor je istaknuo kako ova reforma obuhvaća niz aktivnosti kojima je cilj modernizirati i unaprijediti obrazovanje, istraživačke i administrativne procese te dodatno potaknuti suradnju Sveučilišta sa širom zajednicom. „Integracija tehnoloških alata za podršku učenju i implementacija alata za virtualne učionice, digitalizacija knjižničnih resursa, časopisa, knjiga i arhiva kako bi studenti i istraživači imali pristup svim izvorima putem online platformi samo su mali dio cjelokupnoga procesa digitalne transformacije.“, rekao je rektor. Također, istaknuo je kako će integracija pametnih tehnologija olakšati upravljanje svim sveučilišnim resursima, poboljšati sigurnost te omogućiti učinkovitije stvaranje i korištenje različitih baza podataka koje su vezane uz studente, obrazovne i administrativne procese.

„Sveučilišta su ključni akteri u procesima digitalne transformacije, a posebno Sveučilište u Zagrebu koje obrazuje oko 52 posto svih studenata u Republici Hrvatskoj“, naglasio je rektor te rekao kako je na sveučilišnoj razini upravo završena nova strategija digitalne transformacije koju je iznjedrila posebna radna skupina u suradnji s Upravom Sveučilišta. „Industrija ne želi da sveučilišta zaostaju u procesima digitalne transformacije, zbog čega na Sveučilištu u Zagrebu već aktivno implementiramo koncept pametnih sveučilišta“. Koncept predstavlja moderan pristup visokom obrazovanju koji, upotrebom napredne tehnologije i strategije temeljene na podacima, pozitivno utječe na poboljšanje iskustva učenja, povećava operativnu učinkovitost sveučilišta te dodatno potiče razvoj inovacija unutar akademskih institucija.

Osvrnuvši se na rezultate Izvješća o stanju digitalnoga desetljeća za 2023. koje je prije nekoliko dana objavila Europska komisija, državni tajnik Bernard Gršić istaknuo je kako je digitalizacija sveprisutna i neizbježna te da je važno iskoristiti sve njezine potencijale. „Digitalno doba u kojem živimo otvara nove razvojne mogućnosti, pokreće nove industrije, poslovne modele i procese, stvara nova radna mjesta, povećava učinkovitost i produktivnost, omogućava novi način komunikacije te brži protok informacija.“, rekao je državni tajnik.

Budući da novo digitalno društvo pruža mnoštvo novih mogućnosti, državni je tajnik također istaknuo nužnost da se „hrvatski građani educiraju u području upotrebe digitalnih tehnologija, kako na radnom mjestu tako i u svakodnevnom životu“. Naglasivši kako je cilj EU da do 2030. godine oko 80 posto njezinih građana razvije osnovne digitalne vještine, državni je tajnik rekao kako u skladu s Izvješćem Hrvatska posebnu pažnju mora usmjeriti upravo na taj aspekt digitalizacije te na povećanje broja stručnjaka u ICT području (engl. Information and Communication Technologies). Također, u sljedećem je desetljeću procese nužno usmjeriti prema digitalizaciji gospodarstva i javne uprave, uz osiguravanje dostupnosti brze internetske veze.

Na skupu su uslijedila dva izlaganja. Savjetnik za rješenja za analitiku i planiranje za Središnju i Istočnu Europu u tvrtki SAP Marko Čenčič govorio je o izazovima velikih količina podataka u učenju, a direktor za poslovni razvoj u javnom sektoru za Središnju i Jugoistočnu Europu, Afriku i Bliski Istok tvrtke Microsoft Tomislav Vračić održao je izlaganje o osnaživanju obrazovanja i punom potencijalu umjetne inteligencije u učenju. Program Dana digitalne transformacije nastavljen je panel-raspravom pod nazivom Pametno sveučilište: vizija za 2030.

Digitalizacija donosi brojne promjene na sveučilišta koje obuhvaćaju istraživačke, obrazovne i inovacijske procese, kao i unaprjeđenja vezana uz transfer tehnologije te organizaciju i sustav upravljanja visokoobrazovnim institucijama. Taj je proces vođen željom za unaprjeđenjem kvalitete i dostupnosti obrazovanja, prilagodbom tehnološkom napretku i povećanjem učinkovitosti administracije, a sve kako bi se studenti pripremili za digitalno doba. Između ostaloga, digitalizacija znanosti i visokoga obrazovanja pridonosi unaprjeđenju iskustava učenja i omogućuje uvođenje fleksibilnih modela studiranja i
učenja, olakšava pristup globalnim resursima te povećava globalnu vidljivost sveučilišta, pozitivno utječe na kibernetičku sigurnost i zaštitu podataka, posebice studentskih i
istraživačkih podataka, povećava spremnost institucije za stvaranje brzih odgovora na različite izazove te stvara preduvjete za donošenje odluka koje se temelje na podatcima. Također, digitalizacija pridonosi kvaliteti istraživanja povezivanjem istraživača s različitih sveučilišta i disciplina te omogućuje dubinsku analizu podataka, čime se proširuju istraživačke mogućnosti.

O svim ovim temama te procesu digitalizacije općenito na panel-raspravi govorili su rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, prorektor za poslovanje i digitalizaciju prof. dr. sc. Tomislav Bolanča, državni tajnik u Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnoga društva Bernard Gršić, ravnatelj Sveučilišnoga računskoga centra Ivan Marić, ravnatelj Hrvatske akademske i istraživačke mreže CARNET Hrvoje Puljiz i direktor Alternativnih kanala Zagrebačke banke Ivan Hećimović.

Sponzori prvoga Dana digitalne transformacije Sveučilišta u Zagrebu bili su Zagrebačka banka d.d., Canon i LG Electronics. Program skupa i panel-raspravu vodila je Zrinka Grancarić.