10.08.2023

Održan sastanak predstavnika Sveučilišta u Zagrebu i OECD-a na temu digitalizacije i razvoja umjetne inteligencije

Nakon što su u lipnju 2023. na završnom sastanku Vijeća Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), zajednicu koju čini 38 najrazvijenijih država svijeta, države članice prihvatile Plan pristupanja Hrvatske toj organizaciji, Sveučilište u Zagrebu kao vodeća znanstvena i visokoobrazovna institucija te kao najveće i najstarije sveučilište u Hrvatskoj aktivno doprinosi ostvarenju toga Plana.

Početkom srpnja održan je koordinacijski sastanak rektora prof. dr. sc. Stjepana Lakušića i  prorektora Sveučilišta u Zagrebu s predstavnicima evaluacijskih tijela Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), a razgovaralo se o ulozi zagrebačkoga Sveučilišta u sustavu visokoga obrazovanja i znanosti na nacionalnoj i europskoj razini. Nastavno na pregovore o pristupanju, u organizaciji Središnjega državnog ureda za razvoj digitalnoga društva od 24. do 28. srpnja 2023. više od 50 tijela javnoga i privatnog sektora te znanstvene zajednice sudjelovalo je u jednoj od najsveobuhvatnijih misija OECD-a iz nadležnosti Odbora za politiku digitalnog gospodarstva (Committtee on Digital Economy Policy/CDEP).

U okviru ove misije u četvrtak 27. srpnja 2023. u prostorijama Hrvatskoga katoličkog sveučilišta održan je sastanak na kojemu su sa Sveučilišta u Zagrebu sudjelovali prof. dr. sc. Dubravko Majetić, prorektor za znanost, istraživanje i poslijediplomske studije te prof. dr. sc. Tomislav Josip Mlinarić, prorektor za inovacije, transfer tehnologije i suradnju s gospodarstvom i predstavnici OECD-a Vincenzo Spiezia, voditelj Odjela za informacijske i komunikacijske tehnologije u Upravi za znanost, tehnologiju i industriju OECD-a i Celine Caira, ekonomska i politička analitičarka u OECD-ovom Odjelu za znanost, tehnologiju i inovacije (STI).

Iz Središnjega državnog ureda za razvoj digitalnoga društva sastanku su prisustvovali Brankica Alujević Grgas, načelnica Sektora za koordinaciju razvoja digitalnoga društva i Ivan Penava, voditelj Službe za kibernetičku sigurnost, politiku EU i međunarodnu suradnju.

Glavna tema razgovora bile su aktivnosti, istraživanja i inovacije vezane za razvoj umjetne inteligencije (AI – Artificial Intelligence). Zemlje članice OECD-a su 2019. usvojile temeljna načela o umjetnoj inteligenciji, prva koja su potpisale vlade zemalja, a temelje se na inovativnosti, pouzdanosti, poštivanju ljudskih prava i demokratskim vrijednostima. Načela uključuju konkretne preporuke za javnu politiku i strategiju, a njihov opći opseg osigurava primjenjivost na razvoju umjetne inteligencije diljem svijeta.

Prorektor Dubravko Majetić, koji se umjetnom inteligencijom i sličnim temama bavi već više od 25 godina, ukazao je na studije i kolegije koji se na Sveučilištu u Zagrebu provode već duže vrijeme te usporedio studente prije desetak godina i sada, naglasivši da sada mladi ljudi dolaze na fakultete dobro upućeni i u ovakve zahtjevne i izazovne teme. Sukladno tomu, pristup obrazovanju se neprestano mijenja, prateći promjene na tržištu rada. Tako se nastavni programi iz područja umjetne inteligencije na sastavnicama Sveučilištu u Zagrebu njeguju kroz sve razine studiranja, od prijediplomskog, diplomskog, pa do poslijediplomskog studija.

Prema zastupljenosti ključnih riječi u publikacijama poput npr. „neural networks“ ili “deep learning“, analizom je ustanovljeno da hrvatski znanstvenici aktivno sudjeluju u temama vezanim za razvoj umjetne inteligencije i u tijeku su sa svjetskim trendovima, rekao je prorektor Majetić. Što se tiče strategija o razvoju i primijeni umjetne inteligencije, to je još za sada razrađeno na razini sastavnica Sveučilišta. U pripremi je strategija na nacionalnoj, pa onda i sveučilišnoj razini, a to pretpostavlja i određene infrastrukturne potrebe. Računalna i druga potrebna infrastruktura, o kojoj se u najvećoj mjeri brine Sveučilišni računski centar Srce, su već tu i trebat će još nešto vremena da sustav zaživi, ne samo za istraživače u području umjetne inteligencije, već i šire u konceptu otvorene znanosti.

Predstavnike OECD-a posebno je zanimalo i pitanje inovacija i transfera tehnologije te sama komercijalizacija proizvoda i završne faze.

Prorektor Mlinarić, prorektor za inovacije, transfer tehnologije i suradnju s gospodarstvom ponovno je naglasio važnost transfera tehnologije u razvoju visoko obrazovnog sustava Republike Hrvatske i njegovih znanstveno istraživačkih potencijala. Dakako da to u isto vrijeme znači i jačanje gospodarstva Republike Hrvatske i održiv razvoj njenog gospodarsko-socijalnog okruženja. U međuvremenu Sveučilište vlastitim nastojanjima kroz različite programe i aktivnosti aktivno radi na svom unutarnjem preustroju implementiranjem  digitalizacije u svim segmentima svoje djelatnosti u cilju stvaranja okruženja za tzv. „pametno sveučilište“. Ta će nastojanja biti dodatno afirmirana realizacijom projekta ZUK Borongaj u dijelu Tehnološko-inovacijskog parka, koji će biti svojevrsni znanstveno-istraživački i inovacijski hub u ovom dijelu Europe.

Na pitanje o vezama s gospodarstvom, prorektor Mlinarić je kazao: „Imamo odličnu komunikaciju i suradnju s najpotentnijim dijelom gospodarstva Republike Hrvatske, i odlične pomake u programima pokretanja i otvaranja  start-up i spin-off  tvrtki. Dodatni poticaj tom procesu svakako će biti primjena „Triple-Helix“ modela u razvoju poduzetničkih zona i Tehnološko-inovacijskoga centra Znanstveno-učilišnoga kampusa Borongaj. Također, Sveučilište u Zagrebu po prvi je puta u procesu osnivanja Gospodarskoga savjeta koji će nas kroz zajedničke programe aktivno podržavati u realizaciji navedenog. Nadalje sve to radimo na podlozi CDIO (Conceiving-Designing-Implementing-Operating) inicijative kojoj smo kao Sveučilište nedavno postali članica i koje upravo potencira inoviranje nastavnih planova i programa u suradnji s gospodarstvom posebno u području održivosti i umjetne inteligencije.“

Također, prorektor Mlinarić je istaknuo nekoliko područja koja vidi kao prioritetne u primijeni digitalizacije i umjetne inteligencije, a to su prije svega poljoprivreda i proizvodnja hrane, područje biotehnologije, područje biomedicinskih znanosti, energetski sektor, zatim područje transporta i logistike, razvoj sigurnosnih sustava i dr.

Na sastanku je posebno istaknuta važnost uloga alumni zajednice Sveučilišta u Zagrebu u svim navedenim procesima i aktivnostima, s obzirom da se na Sveučilište u Zagrebu upisuje 52 posto svih studenata u Republici Hrvatskoj. Mnogi studenti i mladi znanstvenici odlaze na strana sveučilišta na usavršavanje i daljnji razvoj karijere, veliki broj ih i ostane. Oni su i iz toga razloga  bitna spona u procesima umrežavanja i unaprjeđenja kvalitete suradnje s brojnim europskim i svjetskim sveučilištima i znanstvenim ustanovama te gospodarskim subjektima izvan Republike Hrvatske.

Nadalje razgovaralo se i o zakonskoj regulativi i izazovima u tom smislu posebno u području regulacije intelektualnog vlasništva i inovacija koje se odnose na rješenja u segmentu umjetne inteligencije, te etičkim i drugim pitanjima koja se u ovom kontekstu postavljaju.

I na kraju pristupanje OECD-u je proces koji uključuje rigoroznu i dubinsku ocjenu politika i praksi zemlje kandidatkinje u usporedbi s najboljim politikama i praksama OECD-a. Prema Planu pristupanja OECD-u dubinske preglede hrvatskoga zakonodavstva, politika i praksi obavlja 25 odbora. Na tom putu digitalizacija hrvatskog društva javne uprave i gospodarstva predstavlja jedan od prioriteta u području javnih politika sukladno Nacionalnoj razvojnoj strategiji do 2030., kao i Nacionalnom planu oporavka i otpornosti.