Sveučilište u Zagrebu

Slobodna mjesta za jesenski upisni rok u akademskoj godini 2026./2027.

Wed, 29 Jul 2026 10:35:00 +0200

Sveučilište u Zagrebu objavilo je tablicu slobodnih mjesta za jesenski upisni rok u akademskoj godini 2026./2027. za upis u I. godinu sveučilišnih prijediplomskih, integriranih (prijediplomskih i diplomskih) te stručnih prijediplomskih studija, i za upis u I. godinu diplomskih studija na Sveučilištu u Zagrebu. Tablica slobodnih mjesta objavljena je u skladu s Natječajem za upis u akademsku godinu 2026./2027., koji je Sveučilište u Zagrebu objavilo 30. travnja 2026. Sve informacije o raspoloživim upisnim mjestima, uključujući i tekst Natječaja te ostalu popratnu dokumentaciju, možete pronaći ovdje.

Sveučilište u Zagrebu šesti put najbolje europsko sportsko sveučilište!

Tue, 21 Jul 2026 08:59:00 +0200

U sklopu Europskih sveučilišnih igara u Salernu u Italiji Europska sveučilišna sportska asocijacija (EUSA) održala je godišnju svečanost dodjele EUSA nagrada na kojoj su obilježena izvanredna postignuća, predanost i posvećenost pojedinaca i institucija u europskom akademskom sportu. Svečanost je otvorio predsjednik EUSA-e Haris Pavletić koji je u pozdravnom govoru izrazio zadovoljstvo sudjelovanjem na događanju te zahvalio Sveučilištu u Salernu, CUS Salernu i svima uključenima u organizaciju Europskih sveučilišnih igara. Osvrćući se na proteklu godinu ocijenio ju je razdobljem izvanrednih postignuća i izvrsnih rezultata, pohvalivši nacionalna sveučilišna sportska udruženja za njihov doprinos. Među brojnim nagradama, dvije su stigle i u Hrvatsku. Sveučilište u Zagrebu proglašeno je najboljim europskim sportskim sveučilištem u protekloj godini, i to po šesti put – rezultat koji do sada nije ostvarila nijedna institucija na razini europskog akademskog sporta. Glavni tajnik EUSA-e Matjaž Pečovnik uručio je nagradu red. prof. art. Jasenki Ostojić, prorektorici za umjetnost, kulturu i međusveučilišnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu, koja se dodjeljuje instituciji s najvećim ukupnim brojem bodova u konačnom godišnjem EUSA poretku.

Uz to, Sveučilište u Zagrebu ponijelo je i naslov najaktivnijeg sveučilišta, dodijeljen na temelju broja sudionika na EUSA prvenstvima – u 2025. godini njih čak 357. Ovu je nagradu preuzela prof. Sanja Ćurković, dopredsjednice Ureda za sport na Sveučilištu u Zagrebu, dopredsjednica Zagrebačkog akademskog sportskog saveza i Hrvatskog akademskog sportskog saveza, iz ruku članice Izvršnog odbora EUSA-e Nine Gigineshvilije. Ovim priznanjem Sveučilište u Zagrebu potvrdilo je kontinuitet i razvoj akademskog sporta u Gradu Zagrebu i Republici Hrvatskoj. Prva nagrada za najbolje sportsko sveučilište pristigla je 2016. godine, na tragu rezultata postignutih tijekom Europskih sveučilišnih igara Zagreb – Rijeka. Čestitamo!

Sveučilište u Zagrebu na godišnjoj konferenciji i sajmu EAIE u Glasgowu

Mon, 20 Jul 2026 10:52:00 +0200

Sveučilište u Zagrebu sudjelovat će na 36. godišnjoj konferenciji i sajmu organizacije European Association for International Education (EAIE), koja će se održati od 8. do 11. rujna 2026. u Glasgowu (Škotska), u kongresno-izložbenom centru Scottish Event Campus (SEC) pod sloganom The Rythm of Revolution.

Predstavnike Sveučilišta u Zagrebu možete susresti na nacionalnom izložbenom prostoru Study in Croatia (štand C83 u dvorani C) u sljedećim terminima:

srijeda, 9. rujna, od 8.30 do 18.00 sati
četvrtak, 10. rujna, od 8.30 do 18.00 sati
petak, 11. rujna, od 8.30 do 12 sati

Uz predstavnike Rektorata Sveučilišta u Zagrebu, na konferenciji će sudjelovati i predstavnici nekoliko sastavnica Sveučilišta: Ekonomski fakultet, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Fakultet organizacije i informatike, Fakultet šumarstva i drvne tehnologije, Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Pravni fakultet, Stomatološki fakultet i Veterinarski fakultet.

Sudjelovanje na 36. godišnjoj konferenciji i sajmu EAIE organizirano je u okviru nacionalne inicijative Study in Croatia, čiji je cilj promocija hrvatskog visokog obrazovanja te poticanje međunarodnih studenata na upis cjelovitih studijskih programa u Republici Hrvatskoj.

Godišnja konferencija i sajam EAIE okupljaju više od 7.000 stručnjaka iz područja međunarodnog visokog obrazovanja te predstavljaju najvažnije europsko mjesto susreta za međunarodnu akademsku zajednicu. Konferencija pruža jedinstvenu priliku za povezivanje s postojećim i budućim partnerima, jačanje suradnje u području obrazovanja i istraživanja, razmjenu iskustava i primjera dobre prakse te upoznavanje s aktualnim programima i mogućnostima financiranja.

Program konferencije obuhvaća više od 240 stručnih predavanja, panela i drugih programskih sadržaja, uključujući interaktivne formate poput campfire (neformalne rasprave u manjim skupinama usmjerene na razmjenu iskustava i ideja) i fishbowl sesija (interaktivne panel-rasprave u kojima se sudionici mogu aktivno uključivati u razgovor), brojne aktivnosti umrežavanja te radionice.

U sklopu sajamskog dijela konferencije predstavlja se više od 1.200 organizacija na više od 250 izlagačkih štandova, među kojima su visoka učilišta i organizacije koje pružaju usluge u području međunarodnog visokog obrazovanja.

Natječaj za upis na sveučilišni interdisciplinarni specijalistički studij "Konferencijsko prevođenje"

Thu, 16 Jul 2026 10:58:00 +0200

Centar za poslijediplomske studije Sveučilišta u Zagrebu raspisuje Natječaj za upis na sveučilišni interdisciplinarni specijalistički studij Konferencijsko prevođenje u akademskoj godini 2026./2027. za stjecanje akademskog naziva SPECIJALIST KONFERENCIJSKOGA PREVOĐENJA.

Pravo upisa na studij imaju pristupnici koji su stekli diplomu sveučilišnoga četverogodišnjega dodiplomskoga studija ili sveučilišnu diplomu magistra struke uz uvjet polaganja razredbenog ispita. Iznimno, pravo upisa imaju osobe koje su završile stručni diplomski studij uz polaganje razlikovnih ispita koje određuje visoko učilište i uz uvjet da imaju najmanje pet godina radnog staža u području izvođenja studija te polaganje razredbenog ispita. Prijavi treba priložiti:

Ispunjen obrazac za prijavu (možete ga pronaći OVDJE);
Ovjerenu presliku diplome/rješenja o akademskom priznavanju inozemne visokoškolske kvalifikacije, ako je diploma stečena u inozemstvu;
Životopis.

Prijave se podnose na propisanom obrascu, a prijave koje nisu u skladu s uputama ili nisu potpune neće se uzeti u obzir. ŠKOLARINA iznosi 4.000 eura za kombinacije jezika A-B i A-C1-C2, te 4.650 eura za kombinacije jezika A-B-C, A-B1-B2, A-C1-C2-C3, itd. za akademsku godinu 2026./2027. Školarina se može plaćati u ratama. Kandidati koji ispunjavaju uvjete za upis bit će obaviješteni o razredbenom ispitu. Troškovi razredbenog postupka iznose 70 eura, te se uplaćuju na IBAN Sveučilišta: HR9823400091100010475. ROK ZA PODNOŠENJE PRIJAVA: 28. kolovoza 2026. Sva potrebna dokumentacija šalje se na adresu: Sveučilište u Zagrebu
Centar za poslijediplomske studije
(s naznakom: NATJEČAJ ZA UPIS NA PDSS KONFERENCIJSKO PREVOĐENJE)
Ulica Radoslava Cimermana 88, 10000 Zagreb Propisani obrazac te sve dodatne obavijesti možete pronaći na mrežnoj stranici Sveučilišta u Zagrebu. Kontakt osoba:
Ana Pribanić, dipl. oec.
Tel.: + 385 (0)1 4698 110
E-mail: apriban@unizg.hr Pristupnici se mogu natjecati za stipendiju Glavne uprave za usmeno prevođenje pri Europskoj komisiji (DG Interpretation).

Svečano dodijeljene diplome studentima diplomskoga studija Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Orléansu

Wed, 15 Jul 2026 14:46:00 +0200

Na svečanosti održanoj u srijedu 15. srpnja 2026. u Regionalnom centru za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe – SEECEL uručene su diplome sedamnaestoj generaciji studenata diplomskoga studija koji zajednički izvode Sveučilište u Zagrebu i Sveučilište u Orléansu. Promovirani kandidati uspješno su završili studij molekularne biotehnologije i molekularne biologije po novom programu te stekli novi akademski naziv na dvama partnerskim sveučilištima. U prigodi dodjele diploma, rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić istaknuo je da internacionalizacija nije samo jedan od strateških ciljeva Sveučilišta u Zagrebu, nego sastavni dio njegova identiteta. „U vremenu kada se najveći društveni i tehnološki izazovi mogu rješavati jedino partnerstvom i suradnjom, Sveučilište u Zagrebu svojim studentima nastoji omogućiti da uče, istražuju i razvijaju se u međunarodnom okruženju te razmjenjuju znanja i iskustva koja nadilaze nacionalne granice. Zajednički studij u području molekularne biotehnologije i molekularne biologije, razvijen u suradnji sa Sveučilištem u Orléansu, upravo je jedan od najboljih primjera takvoga pristupa. On spaja najbolje što nude dva sveučilišta, dvije akademske tradicije i dvije zemlje.“ Rektor je također rekao kako posebnu vrijednost ovoga studija predstavlja obavljanje praktičnoga dijela nastave u vodećim francuskim biotehnološkim kompanijama u kojima se studenti upoznaju s najnovijim tehnologijama, istraživačkim metodama i suvremenim poslovnim okruženjem. „Upravo stoga ovaj studij predstavlja jedan od najboljih primjera uspješnoga povezivanja akademske zajednice i gospodarstva, kojem Sveučilište u Zagrebu posvećuje posebnu pozornost.“ Zahvalivši svima koji su tijekom godina pridonijeli uspostavljanju i izvođenju ovoga studijskoga programa, veleposlanik Republike Francuske u Republici Hrvatskoj Nj. E. Fabien Fieschi rekao je kako se novopromoviranim kandidatima nakon uspješno završenoga zajedničkoga studija otvaraju brojne profesionalne mogućnosti te im je olakšan ulazak na tržište rada, ponajprije zahvaljujući stručnim praksama koje su obavili u francuskim laboratorijima. „Osim ovoga jedinstvenoga studijskoga programa, želja nam je da se francusko-hrvatska sveučilišna i znanstvena suradnja nastavi jačati i razvijati u novim područjima, i tome aktivno pridonosimo. Uvjeren sam kako ćemo i u godinama koje dolaze nastaviti zajednički raditi na uspjehu studenata naših dviju zemalja te na daljnjem povezivanju naših sveučilišta i institucija.“ U ime prve generacije studenata koja je zajednički studij Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Orléansu završila po novom programu zahvalio se Sven Severec s Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta. „Današnja promocija predstavlja godine predanosti, znatiželje i ustrajnosti. Ovaj smo studijski program upisali sa željom da razumijemo život na njegovoj najosnovnijoj razini. Danas, po njegovu završetku, uz znanje, ovaj nam je studij dao sposobnost kritičkoga razmišljanja, spremnosti na prilagodbu i obvezu da doprinesemo znanstvenoj zajednici.“ Zahvalivši svima koji su studentima davali podršku tijekom studija – sveučilištima, fakultetima, njihovim vodstvima, profesorima, mentorima, administrativnim djelatnicima te obiteljima i prijateljima – posebno je istaknuo prednosti studiranja u međunarodnom okruženju. „Studiranje na dvjema institucijama – sveučilištima u Zagrebu i Orléansu – dalo nam je više od akademskoga obrazovanja. Dobili smo širu perspektivu i naučili se snalaziti u različitim sustavima, kulturama te načinima razmišljanja koji su nas oblikovali i kao znanstvenike i kao pojedince. I dok danas koračamo naprijed, došli smo do puno više od znanstvenoga znanja. Danas pred sobom imamo veliku odgovornost. Alati molekularne biotehnologije i molekularne biologije dali su nam moć da se suočimo s globalnim izazovima. Sada je na nama da ono što smo naučili, koristimo s integritetom te djelujemo sa zajedničkim ciljem izgradnje boljega i zdravijega svijeta za sve nas.“, poručio je Sven Severec. Uz rektora koji je kandidatima uručio diplome, promotori na svečanosti bili su prorektori Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Jurica Pavičić i prof. dr. sc. Tomislav Bolanča, dekanica Prehrambeno-biotehnološkoga fakulteta prof. dr. sc. Verica Dragović-Uzelac i prodekan Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta prof. dr. sc. Marijan Kovačić. Svečanosti su nazočili koordinatori studija prof. dr. sc. Biljana Balen s PMF-a i izv. prof. dr. sc. Igor Stuparević s PBF-a. Suradnja Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Orléansu na zajedničkom studiju temelji se na Sporazumu o suradnji koji su čelnici dviju institucija potpisali još 2007. U skladu sa Sporazumom, studentima Sveučilišta u Zagrebu koji studiraju na diplomskom studiju Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta iz područja molekularne biologije te diplomskom studiju Prehrambeno-biotehnološkoga fakulteta iz područja molekularne biotehnologije, omogućava se pohađanje dijela nastave koju izvodi Sveučilište u Orléansu, kao i obavljanje prakse u francuskim tvrtkama i znanstvenim institucijama. Nastavu na studiju izvode profesori oba sveučilišta na francuskom, engleskom i hrvatskom jeziku, a realizaciju studijskoga programa od njegova pokretanja podržava Veleposlanstvo Republike Francuske u Republici Hrvatskoj.

Natječaj za upis na sveučilišni interdisciplinarni specijalistički studij "Ekoinženjerstvo"

Tue, 14 Jul 2026 14:01:00 +0200

Centar za poslijediplomske studije Sveučilišta u Zagrebu raspisuje Natječaj za upis na sveučilišni interdisciplinarni specijalistički studij Ekoinženjerstvo u akademskoj godini 2026./2027. za stjecanje akademskog naziva specijalist/specijalistica ekoinženjerstva.

Pravo upisa imaju pristupnici koji su stekli diplomu sveučilišnog diplomskog studija (ili četverogodišnjeg sveučilišnog dodiplomskog studija – prema staroj shemi studiranja) iz tehničkog i biotehničkog područja. Pravo upisa imaju i pristupnici koji su u Republici Hrvatskoj ili u inozemstvu završili sveučilišne studije iz drugih područja pri čemu se od kandidata, po odluci Stručnog vijeća studija, može tražiti polaganje razlikovnih ispita. Iznimno, pravo upisa imaju osobe koje su završile stručni diplomski studij uz polaganje razlikovnih ispita koje određuje visoko učilište uz uvjet da imaju najmanje pet godina radnog staža u području izvođenja studija. Prijavi treba priložiti: 1. ispunjen obrazac za prijavu;
2. ovjerenu presliku diplome/rješenja o priznavanju inozemne visokoškolske kvalifikacije;
3. životopis;
4. prijepis svih ocjena sa studija;
5. potvrdu o poznavanju jednog svjetskog jezika. Pristupnik može priložiti dodatnu dokumentaciju za koju smatra da može pomoći kandidaturi. Prijave se podnose na propisanom obrascu. Prijave koje nisu u skladu s uputama ili nisu potpune neće se uzeti u obzir. ŠKOLARINA za akademsku godinu 2026./2027. iznosi 1.200,00 eura po semestru. Za kandidate koji upisuju razlikovne kolegije troškovi školarine se uvećavaju za 600,00 eura. Ukoliko troškove studija snosi poduzeće ili ustanova, prilikom upisa potrebno je priložiti odgovarajuću Odluku o snošenju troškova. Rok za podnošenje prijava je 30. rujna 2026. OBRAZAC ZA PRIJAVU Sva potrebna dokumentacija šalje se na adresu:
Sveučilište u Zagrebu
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije
(s naznakom ZA EKOINŽENJERSTVO)
Trg Marka Marulića 19, 10000 Zagreb Kontakt osoba:
Tihana Popović
Sveučilište u Zagrebu Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije
Telefon: + 385 (01) 4597 278
E-mail: ekoinz@fkit.unizg.hr

Jačanje alumni zajednice u fokusu godišnje Skupštine ALUMNI UNIZG

Fri, 10 Jul 2026 10:47:00 +0200

U srijedu 8. srpnja 2026. Savez društava bivših studenata Sveučilišta u Zagrebu – ALUMNI UNIZG održao je u sjedištu Sveučilišta godišnju Skupštinu na kojoj su se okupili predstavnici alumni udruga. Bila je to prilika da razmijene iskustva, ideje i suradnje te promišljanja o daljnjem razvoju alumni zajednice. U ime rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepana Lakušića nazočni su bili prorektori prof. dr. sc. Boris Brkljačić i prof. dr. sc. Tomislav Bolanča te dekani i prodekani fakulteta u okviru Sveučilišta. "Alumni zajednica je važan dio identiteta našeg Sveučilišta. Povezuje generacije naših studenata, fakulteta i gospodarstvo te čini vrijednu mrežu suradnje koja pridonosi razvoju sveučilišta. Zahvaljujući alumni zajednici znanje, iskustvo i povezanost nastavljaju živjeti i nakon završetka studija. Tema današnjeg panela Od entuzijazma do održivosti: budućnost alumni zajednice iznimno je aktualna. Znamo da je entuzijazam pojedinaca često pokretač novih inicijativa. No, izazov je kako taj entuzijazam pretvoriti u trajnu i održivu zajednicu koja može dugoročno ostvariti vrijednosti za svoje članove, za sve sastavnice Sveučilišta i za društvo u cjelini, istaknuo je u uvodnom obraćanju prorektor prof. dr. sc. Boris Brkljačić.

Predsjednik Predsjedništva i Saveza društava bivših studenata Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Mario Šafran podnio je potom godišnje izvješće, predstavio aktivnosti koje je Savez proveo u proteklom razdoblju te najavio planove za iduću godinu. Savez je od srpnja 2025. održao 4 sjednice Predsjedništva Saveza te usvojio Plan rada Saveza za razdoblje od 2025. do 2029. godine. "Strateški ciljevi u idućem razdoblju su jačanje i širenje alumni mreže i baze podataka, sustavna suradnja s članovima Saveza, odnosno s alumni udrugama, sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu i službama Rektorata. Razvoj filantropije, društvene odgovornosti i partnerstva s gospodarstvom, prepoznavanje i nagrađivanje izvrsnosti alumna, također su naši ciljevi. Želimo ojačati svoju prepoznatljivost i vidljivost te biti na raspolaganju za sve vrste pomoći u alumni aktivnostima", rekao je predsjednik Saveza prof. dr. sc. Mario Šafran. U svom izvješću osvrnuo se i na promotivne aktivnosti u sklopu kojih su napravljeni novi vizualni identitet Saveza i Glasnika ALUMNI UNIZG, serijal „Alumni priča“ na YouTube kanalu Sveučilišta u Zagrebu te projekt „Poruke istaknutih alumna“. Uz to, autorica novog vizualnog identiteta Saveza, izv. prof. art Inja Kavurić Kireta sa Studija dizajna Arhitektonskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dizajnirala je i ALUMNI UNIZG znak kvalitete za isticanje u tiskanim i digitalnim izdanjima sveučilišnih publikacija i u tekstovima o projektima i karijernim uspjesima istaknutih alumna te kao znak isticanja trajne povezanosti alumna i Sveučilišta. Nakon godišnjeg izvješća slijedila je panel-rasprava pod nazivom Od entuzijazma do održivosti: budućnost alumni zajednice na kojoj su panelisti dr. sc. Zoran Čogelja, predsjednik AMAC-RGNF-a, doc. dr. sc. Tomislav Marković, dopredsjednik AMAC-Alumni FER-a, izv. prof. dr. sc. Igor Pihir, predsjednik AMAC-FOI-a razmijenili iskustva, podijelili primjere dobre prakse i promišljanja o daljnjem razvoju alumni zajednice Sveučilišta u Zagrebu. Moderator panela je bio prof. dr. sc. Mario Šafran. Svi su se složili kako treba ustrajno raditi na privlačenju novih članova u alumni udruge, organizirati više događanja za alumnije, povezati sastavnice s uspješnim alumnijima iz gospodarstva, znanosti i umjetnosti te prenijeti dobre primjere iz inozemstva za jačanje alumni zajednice Sveučilišta u Zagrebu.

Program Skupštine svojim upečatljivim nastupom uveličao je Triple L Band čiji su članovi studenti Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Izveli su studentsku himnu Gaudeamus Igitur te skladbe Stand by Me (Ben. E King) i Tvoja zemlja (Vice Vukov, Alfi Kabiljo). U sklopu ALUMNI UNIZG su 24 redovita člana, odnosno udruge alumnija sa sastavnica Sveučilišta te 4 pridružena člana iz Njemačke, Francuske te dva iz Kanade, jedna udruga iz Toronta, a druga iz Quebeca. Cilj Saveza je kontinuirano širiti mrežu članstva uključivanjem novih alumni udruga i njihovih članova te jačati povezanost između sadašnjih i bivših studenata, potičući razmjenu iskustava, suradnju i međusobno umrežavanje.

Održano predstavljanje suradničkih projekata UNIC-ova Centra za budućnost gradova

Thu, 09 Jul 2026 12:11:00 +0200

U utorak 7. srpnja 2026. u prostoru ZG Foruma na adresi Gajeva 27 održano je predstavljanje suradničkih projekata UNIC-ova Centra za budućnost gradova. Ovaj susret profesora sa Sveučilišta u Zagrebu i predstavnika Grada Zagreba organiziran je radi povezivanja i stvaranja temelja za buduću suradnju među sudionicima. Susret su organizirali lokalni koordinatori radnog paketa 3 UNIC projekta: izv. prof. dr. sc. Ana Opačić sa Studijskoga centra socijalnog rada Pravnoga fakulteta, prof. dr. sc. Zdravko Schaupler s Fakulteta strojarstva i brodogradnje te UNIC-ov tim Sveučilišta u Zagrebu. Svrha je UNIC-ova Centra za budućnost grada potaknuti suradnju između UNIC saveza, Sveučilišta u Zagrebu i Grada Zagreba u rješavanju prepoznatih gradskih izazova. Konačni je cilj Centra formirati interdisciplinarne timove sa sastavnica Sveučilišta u Zagrebu koji će kroz nastavni, društveni i znanstveni rad ponuditi rješenja za neke od ključnih izazova Grada Zagreba. Središnja tema susreta bila je predstavljanje projekata prijavljenih na natječaj Centra za budućnost gradova te rasprava o tome kako gradovi, sveučilišta i drugi dionici mogu zajednički odgovoriti na ključne izazove u području održivoga razvoja, urbane mobilnosti, klimatske otpornosti, obnove napuštenih (brownfield) područja i održive skrbi za starije osobe, kao i na druge gradske izazove. Sudionici su tijekom dinamičnoga programa imali priliku predstaviti svoje projektne prijedloge i ciljeve u međusobnoj raspravi, razgovarati u manjim skupinama izravno s predstavnicima Grada Zagreba o konkretnim mogućnostima implementacije projekata te doznati više o operativnoj provedbi i daljnjim koracima u suradnji s UNIC-om i Centrom za budućnost gradova. Zahvaljujemo svim sudionicima na odzivu i konstruktivnim raspravama koje postavljaju temelj za inovativne projekte usmjerene na razvoj i unaprjeđenje Grada Zagreba.

Na Sveučilištu u Zagrebu održan forum čelnika europskih postindustrijskih sveučilišnih gradova u okviru sveučilišnoga saveza UNIC

Thu, 02 Jul 2026 14:46:00 +0200

U četvrtak 2. srpnja 2026. u svečanoj je dvorani Regionalnoga centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe – SEECEL održan forum čelnika europskih postindustrijskih sveučilišnih gradova. Skup je održan u okviru aktivnosti saveza Europsko sveučilište postindustrijskih gradova – UNIC. European Post-Industrial UNIC Cities Leaders Forum zajednički su organizirali Grad Zagreb i Sveučilište u Zagrebu u okviru UNIC saveza. Središnja tema Foruma bila je budućnost europskih postindustrijskih gradova te načini na koje gradovi, sveučilišta i drugi dionici mogu zajednički odgovoriti na izazove održivoga razvoja, priuštivoga stanovanja, urbane mobilnosti, klimatske otpornosti i digitalne transformacije. Uz čelnike sveučilišta te članove UNIC saveza, na skupu su sudjelovali gradonačelnici i predstavnici gradova uključenih u inicijativu, predstavnici EU institucija, predstavnici veleposlanstava zemalja uključenih u UNIC savez te drugi visoki gosti i uzvanici. Istaknuvši kako će se budućnost Europe oblikovati upravo u gradovima, u kojima ljudi žive, rade i uče, rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić istaknuo je važnost međusobne suradnje između sveučilišta i gradova. „Gradovi i sveučilišta moraju zajednički stvarati budućnost postindustrijske Europe kroz suradnju na temama koje su vezane uz izazove s kojima se suočavaju gradovi u kojima sveučilišta djeluju – od urbane otpornosti, digitalizacije i prometne infrastrukture, do javnoga zdravstva, stanovanja, održivosti i klimatskih primjena. UNIC nas podsjeća da sveučilište budućnosti ne može djelovati odvojeno od društva. Ono mora biti njegov sastavni dio. Istraživanja ostvaruju svoj najveći učinak kada znanstvena izvrsnost odgovara na potrebe društva te kada inovacije izlaze iz laboratorija i istraživačkih centara te nalaze svoju primjenu u društvu, gospodarstvu i svakodnevnom životu.“, poručio je rektor Lakušić. Glavna koordinatorica UNIC saveza prof. dr. sc. Semiha Denktaş sa Erasmus sveučilišta u Rotterdamu rekla je kako su zajednička okupljanja gradonačelnika i čelnika sveučilišta s ciljem promišljanja budućnost gradova vrlo rijetka, što ovaj skup čini jedinstvenim. „Ovdje smo jer se svijet brzo mijenja, jer građani trebaju rješenja i jer suradnja više ne može čekati. Gradovi i sveučilišta trebaju jedni druge. Budućnost gradova u postindustrijskoj transformaciji ovisi o tome kako surađujemo.“ Naglasivši kako UNIC savez okuplja deset postindustrijskih gradova koji, unatoč različitim povijestima i razvojnim putovima, dijele zajedničko iskustvo preoblikovanja industrijskoga nasljeđa u nove prilike te aktivno pridonose europskim urbanim inicijativama i transformacijama u području održivosti, inovacija i uključivosti, profesorica Denktaş izrazila je uvjerenje kako u međusobnoj suradnji sveučilišta i gradovi mogu razviti rješenja za brojne praktične urbane izazove. „Pitanja zdravlja i dobrobiti, sigurnosti, održivoga gospodarstva, klimatskih promjena, urbane obnove i priuštivoga stanovanja nisu apstraktne teme. To su pitanja s kojima se građani svakodnevno suočavaju.“ Istaknuvši kako su gradovi laboratoriji europske urbane budućnosti, gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević rekao je da budućnost i razvoj počivaju na suradnji, inovacijama i učenju kako na individualnoj razini tako i na razini institucija i država. Rekavši kako su to ključni, ali u praksi istovremeno zahtjevni procesi, koji zahtijevaju kontinuirano zajedničko djelovanje, razmjenu iskustava i spremnost na prilagodbu, gradonačelnik Tomašević naglasio je da su gradovi mjesta na kojima se mogu testirati nova rješenja za mnoge složene društvene, ekonomske i demografske izazove, od obrazovanja do kvalitete života. „Sveučilišta su ključne institucije za razmjenu znanja, iskustava te razvoj projekata koji pridonose društvenoj transformaciji. Kroz suradnju sveučilišta, gradova i partnera stvara se prostor za inovacije, jačanje znanja i razvoj održivih politika. Takva povezanost omogućuje da se znanje pretvori u konkretne društvene promjene i dugoročno održiv napredak.“ Na skupu su uvodna izlaganja održali voditelj Odjela za visoko obrazovanje pri Europskoj agenciji za obrazovanje i kulturu (European Education and Culture Executive Agency – EACEA) Europske komisije Walter Zampieri i zastupnica u Europskom parlamentu prof. dr. sc. Nikolina Brnjac. Istaknuvši kako se u vrijeme krize dodatno pojačava važnost sveučilišta i visokoga obrazovanja, Walter Zampieri rekao je kako su u Europi aktivna 73 sveučilišna saveza. Oni okupljaju sveučilišta koja su usmjerena na različite teme i ciljeve, no sve ih povezuje ideja strateške suradnje, interdisciplinarnosti i predanosti da adresiraju i traže rješenja za različite izazove s kojima se suočava Europa. „Inicijativa saveza europskih sveučilišta važan je dio strategije Europske komisije u području visokoga obrazovanja, pri čemu se poseban naglasak stavlja na jačanje međuinstitucijske suradnje, razvoj zajedničkih studijskih programa te intenzivniju povezanost s lokalnom zajednicom. Upravo zbog toga UNIC alijansa ima posebnu važnost, jer sustavno povezuje sveučilišta i gradove u cilju zajedničkoga razvoja obrazovanja, istraživanja i inovacija. Time se dodatno osnažuje uloga sveučilišta kao aktivnih sudionika društvenoga i urbanoga razvoja.“ Govoreći o daljnjem razvoju Europske unije u kojem se održivost i industrijska konkurentnost promatraju kao međusobno povezani ciljevi, Nikolina Brnjac rekla je kako je uspostavljen novi Europski fond za konkurentnost (ECF), vrijedan oko 450 milijardi eura, uključujući program Horizon Europe i fondove za inovacije, koji objedinjuje 14 instrumenata iz postojećega proračuna. Cilj toga fonda je osigurati europsku konkurentnost u inovativnim tehnologijama i strateškim sektorima, uključujući infrastrukturu, kroz kombiniranje različitih izvora financiranja. Fond je otvoren svim državama članicama, a ne samo zemljama s većim gospodarstvima i jačim istraživačkim sustavima. „Budućnost Europe gradi se u gradovima i regijama kroz suradnju, ulaganja i snažna partnerstva koja izravno poboljšavaju svakodnevni život građana. Gradovi koji će biti uspješni u budućnosti nisu nužno najveći, nego oni koji znaju povezati ljude, ideje, inovacije i prilike u jedinstven sustav razvoja koji ovisi o snažnoj povezanosti sveučilišta, gospodarstva i javnoga sektora kroz zajedničke projekte, inovacijske hubove te jačanje istraživačkih i obrazovnih kapaciteta. Bez znanosti nema snažnoga gospodarstva, a bez ulaganja u obrazovanje i suradnje s poslovnim sektorom nema ni inovacija ni konkurentne Europe koja može stvarati prilike za buduće generacije.“

U okviru programa održana je i panel-rasprava o izgradnji strateških partnerstava u postindustrijskim gradovima. Uz gradonačelnika Grada Zagreba Tomislava Tomaševića, panelisti su bili gradonačelnik Grada Bilbaoa Juan Mari Aburto, gradonačelnik općine Maltepe u Istanbulu Esin Köymen, bivša rektorica i aktualna predsjednica Izvršnog odbora Erasmus sveučilišta u Rotterdamu prof. dr. sc. Annelien Bredenoord, koja je i predsjednica Upravnoga odbora UNIC saveza, rektor Sveučilišta u Łódźu prof. dr. sc. Rafał Matera i predstavnica Inovacijske alijanse iz Oulua Maria Vuorensola. Sudionici panela istaknuli su kako se Europa suočava s važnim promjenama koje utječu na odnose između visokoga obrazovanja, urbanoga razvoja i regionalnih politika, pri čemu UNIC savez ima
ključnu ulogu u povezivanju sveučilišta i gradova u procesu postindustrijske tranzicije kroz
zajedničke inovacije i razmjenu znanja. Panelisti su naglasili važnost slobodnoga kretanja istraživanja i obrazovanja kao temeljnoga elementa europske integracije i jačanja ekonomske otpornosti. Također, tijekom rasprave govorili su o pitanjima priuštivoga stanovanja, zelene energetske tranzicije i digitalne transformacije, pri čemu su sveučilišta istaknuta kao mjesta na kojima se stvaraju potencijalna nova rješenja za aktualne izazove. Sudionici panela zaključili su kako je potrebno osigurati dodatno strateško financiranje te ojačati suradnju akademske zajednice, privatnoga sektora i lokalnih vlasti s ciljem stvaranja uključivih i održivih urbanih sustava te osnaživanja globalne konkurentnosti Europe kroz ulaganje u ljudski potencijal. Moderatori panela bili su glavna koordinatorica UNIC saveza prof. dr. sc. Semiha Denktaş i prorektor za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Jurica Pavičić. U okviru Foruma predstavljena je i zajednička deklaracija UNIC saveza kojom predstavnici gradova i sveučilišta potvrđuju svoju predanost daljnjem razvoju suradnje usmjerene na stvaranje održivih, uključivih i otpornih europskih gradova budućnosti. UNIC je europski savez sveučilišta i gradova koji povezuje visokoobrazovne institucije s ciljem zajedničkoga razvoja inovacija, znanja i društvenoga utjecaja. Kroz zajedničke projekte i mobilnost studenata i istraživača, UNIC potiče stvaranje uključivih, održivih i inovativnih urbanih okruženja u Europi. UNIC alijansu čini 10 europskih sveučilišta iz 10 europskih gradova i zemalja (Erasmus sveučilište u Rotterdamu, Nizozemska; Sveučilište Ruhr u Bochumu, Njemačka; Sveučilište u Corku, Irska; Sveučilište Koç u Istanbulu, Turska; Sveučilište Deusto u Bilbau, Španjolska; Sveučilište u Liègeu, Belgija; Sveučilište u Oulu, Finska; Sveučilište u Lodzu, Poljska; Sveučilište u Malmöu, Švedska; Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska).

Otvoren KINNOVATE centar na KIF-u

Tue, 30 Jun 2026 13:08:00 +0200

Svečano je otvoren jedan od najznačajnijih infrastrukturnih projekata u novijoj povijesti hrvatskog visokog obrazovanja i sportske znanosti – KINNOVATE centar na Kineziološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Centar je nastao u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, uz bespovratna sredstva Europske unije kroz poziv Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih „Ulaganje u opremanje i adaptaciju istraživačko-inovacijske infrastrukture“, u ukupnom iznosu od 2.355.388,59 eura. Zahvaljujući razini tehnološke opremljenosti i integraciji najsuvremenijih dijagnostičkih sustava, KINNOVATE centar svrstava se uz bok vodećih europskih centara sportske znanosti i istraživanja ljudske izvedbe. Oprema instalirana na Fakultetu koristi se u pripremi olimpijskih sportaša i vrhunskih profesionalnih klubova diljem Europe, a njezina dostupnost hrvatskim istraživačima, sportašima i stručnjacima otvara mogućnosti za međunarodna istraživačka partnerstva i transfer znanja kakvih do sada u Hrvatskoj nije bilo. Time se dodatno jača pozicija Sveučilišta u Zagrebu na europskoj znanstvenoj karti te stvaraju preduvjeti za uključivanje u vodeće međunarodne istraživačke inicijative u području sporta, zdravstva i digitalnih tehnologija. Dekan Kineziološkog fakulteta izv. prof. Tomislav Rupčić u predstavljanju projekta naglasio je kako novi korak dijagnostike nije samo fiziološka i biomehanička analiza, nego prostor koja spaja znanost, nastavu, zdravstvo, gospodarstvo i rehabilitacija. Sam centar time postaje jedna platforma koja povezuje ljude i ideje te spaja ljude, znanje i znanstveno istraživanje. Upravo je i znanstvena produktivnost i izvrsnost jedna od snaga Kineziološkog fakulteta, a plod je 1175 znanstvenih radova objavljenih od 2021. do 2025. godine. Razvojni potencijal, rekao je dekan Rupčić, vide upravo u interdisciplinarnosti te povezivanju kineziologije sa STEM i ICT područja. Ovim projektom napravljen je jedan od najvažnijih infrastrukturnih projekata Kineziološkog fakulteta, a novom opremom i adaptacijom istraživačko-inovacijske infrastrukture premostio se jaz znanstvene izvrsnosti i adekvatne opreme. Projektom KINNOVATE, stavljen je fokus na temeljnu jedinicu – opremanje dijagnostičkog centra koji je sada uz bok najboljima u Europi. Tijekom 5 mjeseci provedbe, adaptiran je prostor i nabavljena laboratorijska oprema koja se sastoji od 29 novih sustava. "Ovaj projekt ujedno je i potvrda da Fakultet ima ljude, energiju i znanje koji mogu nositi ovakve projekte. KINNOVATE nije stvorio izvrsnost, jer Kineziološki fakultet od početka ima ljude i znanje, nego je infrastruktura koja prati taj potencijal", istaknuo je dekan Rupčić.

Predstavljen je i najavljen sljedeći iskorak projekta KINNEXT HUB koji bi uz daljnji razvoj infrastrukture i jačanje istraživačkih kapaciteta bio nastavak razvoja prema međunarodnom centru izvrsnosti. Predsjednik Kineziološkog saveza prof. dr. sc. Goran Leko, osvrnuo se na povijest i na razvoj dijagnostičkog centra te rekao kako je dijagnostički centar u uzlaznoj putanji od svog osnutka 90-ih godina, kojeg se rado prisjetio, ali iako ovaj iskorak ima dodirnih točaka, to je jedna nova etapa koju ćemo tek vidjeti. Krešimir Šamija, ravnatelj Uprave za sport Ministarstva turizma i sporta Republike Hrvatske, rekao je kako je ovo nastavak uspješne priče pozicioniranja Kineziološkog fakulteta tamo gdje mu je mjesto, na korist svih segmenata društva – od vrtića do vrhunskog sporta. Snažnu potporu Fakultetu iskazao je i prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, rektor Sveučilišta u Zagrebu koji je istaknuo lijepu suradnju i veliko ulaganje koje je Fakultet dobro, kvalitetno, korisno i ciljano ostvario. Današnji dan je predstavio kao plod rada onih koji mudro i dobro upravljaju, strateški djeluju i vizionarski razmišljaju. Istaknuo je Kineziološki fakultet kao nositelja ne samo akademske i znanstvene izvrsnosti, nego i europske sportske prepoznatljivosti i izvornosti. "Sveučilište u Zagrebu će 23. srpnja po četvrti puta biti najbolje sveučilište u Europi po sportu. Upravo ovakvi centri su ono što može biti lijepa podrška studentima koji su najbolji u svojim disciplinama. Biti jednom najbolji, može biti sreća ili slučajnost, ali kada ste najbolji četiri puta za redom to je pokazatelj upornosti, strpljivog rada, marljivosti i discipline. Zato je ovaj centar izvrsno ulaganje u znanstveno-nastavnu infrastrukturu, rekao je rektor Lakušić. U svom obraćanju rekao je kako je važna i ambicija sastavnice, što je Ministarstvo znanosti i obrazovanja prepoznalo i podržalo, pogotovo kada se ostvaruje tako da se promišlja strateški, kontinuirano unaprjeđuje i dijeli znanje. Upravo tako Fakultet ne priprema sve to na znanstvenoj i inovacijskoj razini, nego se promišlja izvan toga u vidu suradnje s ljudima, vrhunskim sportašima i to je jedno dodatno davanje i plus akademske zajednice, jer jedino tako može biti otvorena društvu.

Ministar znanosti, obrazovanja i mladih, prof. dr. sc. Radovan Fuchs, u svom obraćanju rekao je kako je „laboratorij posložen od vrtića do staračkog doma. Od inicijalnog traženja i prepoznavanja talenata do vrhunskih sportaša pa i do treće dobi. Tako laboratorij nema samo znanstvenu svrhu, nego je koristan za cijelo društvo.“ Kineziološki fakultet u Zagrebu najstarija je visokoškolska institucija iz područja kineziologije u Republici Hrvatskoj, osnovana 1959. godine. Tijekom svoje povijesti Fakultet je izrastao u vodeću nacionalnu ustanovu za obrazovanje, znanstvena istraživanja i stručni rad u području sporta, zdravlja i tjelesne aktivnosti te njeguje dugogodišnju tradiciju dijagnostičke i istraživačke suradnje s hrvatskim sportskim savezima, klubovima i zdravstvenim ustanovama.

Javni poziv za podnošenje kandidatura za Studentskog pravobranitelja Sveučilišta u Zagrebu

Mon, 29 Jun 2026 10:15:00 +0200

Na temelju članka 66. Statuta Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu od 15. listopada 2024. (Klasa: 011-02/24-02/05, Urbroj: 251-25-07/5-24-5, dalje u tekstu: Statut), Predsjednički kolegij Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu na svojoj 7. sjednici u akademskoj godini 2025./2026. održanoj 26. lipnja 2026. raspisao je JAVNI POZIV za podnošenje kandidatura za Studentskog pravobranitelja Sveučilišta u Zagrebu 1. UVJETI Kandidaturu za Studentskog pravobranitelja Sveučilišta u Zagrebu mogu podnijeti svi studenti Sveučilišta u Zagrebu koji ispunjavaju uvjete propisane Zakonom o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama („Narodne novine“ broj: 71/07, dalje u tekstu: Zakon) i Statutom:
a) u posljednje dvije akademske godine (ne računajući tekuću akademsku godinu) na trenutnom studiju kandidat je ostvario najmanje 60 ECTS bodova, i
b) kandidat nije već obnašao dužnost Studentskog pravobranitelja Sveučilišta u Zagrebu u dva mandata. Iznimno, na kandidate koji studiraju kraće od jedne akademske godine na trenutnom studiju, ne primjenjuje se uvjet a) iz prethodnog stavka. Iznimno, na kandidate koji studiraju duže od jedne, a kraće od dvije akademske godine na trenutnom studiju, primjenjuje se polovina uvjeta a) iz prethodnog stavka, odnosno 30 ECTS bodova. 2. MANDAT I NAČIN RADA Studentskom pravobranitelju Sveučilišta u Zagrebu mandat traje godinu dana i može se jednom ponoviti. Sukladno članku 64. Statuta, Studentski pravobranitelj Sveučilišta u Zagrebu ima sljedeću nadležnost:

prima pritužbe studenata koje se odnose na njihova prava i raspravlja o njima sa Studentskim zborom Sveučilišta u Zagrebu te nadležnim tijelima Sveučilišta u Zagrebu;
savjetuje studente o načinu ostvarivanja njihovih prava;
može sudjelovati u stegovnim postupcima protiv studenata radi zaštite njihovih prava;
sa Studentskim zborom Sveučilišta u Zagrebu i nadležnim tijelima Sveučilišta u Zagrebu raspravlja o pitanjima ostvarivanja prava studenata;
predlaže Skupštini imenovanje i razrješenje svojih zamjenika;
sudjeluje u radu sjednica Skupštine;
obavlja druge poslove od interesa za ostvarivanje prava studenata.

Studentski pravobranitelj Sveučilišta u Zagrebu u svom radu djeluje samostalno i neovisno te skrbi o osiguravanju povjerljivosti u svom radu. Studentski pravobranitelj ima dužnost:

na dobivene upite odgovarati redovito i ažurno;
o svome radu podnijeti pisano izvješće Skupštini svaka 3 mjeseca ili odmah na zahtjev Skupštine ili Predsjedničkog kolegija Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu;
kod slučajeva koji se odnose na zaštitu prava većeg broja studenata ili su posebno bitni za zaštitu prava studentske zajednice ili zahtijevaju hitno djelovanje, bez odgode obavijestiti Predsjednički kolegij Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu.

Sukladno članku 71. Statuta, Studentski pravobranitelj može imati do 5 zamjenika koji mu pomažu u radu. Zamjenike bira i razrješuje Skupština na prijedlog Studentskog pravobranitelja. Zamjenici moraju biti studenti Sveučilišta u Zagrebu, a mandat im odgovara mandatu Studentskog pravobranitelja 3. PODNOŠENJE KANDIDATURE Kandidatura se podnosi na službenu e-mail adresu Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu: studentski.zbor@unizg.hr s naznakom „Kandidatura za Studentskog pravobranitelja Sveučilišta u Zagrebu“. Kandidatura, sukladno članku 66. stavku 4. Statuta, mora sadržavati:
Program rada (za mandatno razdoblje),
Životopis,
Dokaz o ispunjavanju uvjeta iz točke 1. ovog poziva. Rok za podnošenje kandidature je do 10. srpnja 2026. godine do 23:59 sati. 4. POSTUPAK IZBORA Po završetku ovog javnog poziva, sve pravovremene i potpune kandidature će biti razmotrene od strane Skupštine Studentskog zbora, koja će glasati o izboru Studentskog pravobranitelja Sveučilišta u Zagrebu na svojoj prvoj sljedećoj sjednici. Kandidati će biti obaviješteni o sjednici te pozvani na sjednicu Skupštine radi predstavljanja sebe i svog programa.

Novo poglavlje u dugoj tradiciji izučavanja sanskrta u Hrvatskoj

Tue, 23 Jun 2026 15:27:00 +0200

Na Sveučilištu u Zagrebu u utorak 23. lipnja 2026. potpisan je Sporazum o razumijevanju između Sveučilišta u Zagrebu, Filozofskoga fakulteta i Indijskoga vijeća za kulturne odnose (ICCR), što je plod dugogodišnje tradicije izučavanja indijske kulture, filozofije i jezika u Zagrebu. Sporazum su svečano potpisali prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, rektor Sveučilišta u Zagrebu, izv. prof. dr. sc. Domagoj Tončinić, dekan Filozofskoga fakulteta te Nj. E. Arun Goel, veleposlanik Republike Indije u Republici Hrvatskoj. Potpisan Sporazum o razumijevanju donosi nove mogućnosti za akademsku zajednicu i suradnje na raznim znanstvenim, istraživačkim, gospodarskim i infrastrukturnim projektima. Rektor Stjepan Lakušić rekao je kako postoji veliko područje proširivanja buduće suradnje Indije i Sveučilišta u Zagrebu: "Upravo je područje inovacija i gospodarstva veliko područje za proširivanje buduće suradnje Indije i Sveučilišta u Zagrebu kao najvećeg i najstarijeg sveučilišta u Hrvatskoj. Trudimo se pronaći najbolje oblike suradnje za naše nastavnike, studente i međunarodne studente. Trenutačno oko 70 posto gospodarstva dolazi iz Sveučilišta u Zagrebu koje svojim ekspertizama i znanjem pomaže u brojnim energetskim i strukturalnim projektima". Cilj je ovoga Sporazuma nastavak i jačanje suradnje u području visokoga obrazovanja, znanosti i kulture, s posebnim naglaskom na razvoj i promociju indologije, razmjenu studenata i nastavnoga osoblja, kao i provedbu zajedničkih projekata i istraživanja. Sporazum predstavlja nastavak uspješne suradnje, jer je prije gotovo godinu dana potpisan Sporazum o razumijevanju o uspostavi lektora za hindski jezik između Sveučilišta u Zagrebu, Filozofskoga fakulteta i Indijskoga vijeća za kulturne odnose.

Na studiju indologije se poučava o jezicima i kulturi indijske civilizacije; s jedne strane poučava se sanskrt, drevni jezik staroindijske filozofije, religija, književnosti i znanosti, a s druge strane hindski, po ukupnom broju govornika treći svjetski jezik, nakon engleskoga i kineskoga. Osim hindskoga jezika i sanskrta, na studiju se uči i o drevnoj indijskoj kulturi, o religijama, filozofiji, književnosti i likovnim umjetnostima, a zastupljena je i suvremena Indija i osobitosti njezine suvremene povijesti, društva i kulture. Svi se novoindijski jezici (osim urdskog) u izgradnji leksika oslanjaju na sanskrt kao što se europski oslanjaju na latinski i grčki. Sanskrt zauzima središnje mjesto u razvoju indologije jer predstavlja najvažniji klasični jezik Indije i jedan od ključnih izvora za proučavanje indoeuropskih jezika. Upravo je zanimanje za sanskrt potaknulo razvoj indologije kao znanstvene discipline, budući da je njegova gramatika, književnost i jezična struktura omogućila usporedbu s europskim jezicima te pridonijela razvoju poredbenoga jezikoslovlja. "Nekada je to bio najpopularniji studij na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, ali i dalje je izrazito popularan među studentima humanističkih studija. Ovaj Sporazum predstavlja izvrstan novi korak u stvaranju novih prilika za studente i profesore", izjavio je izv. prof. dr. sc. Domagoj Tončinić, dekan Filozofskoga fakulteta. Povijest Hrvata dugo se isprepliće s ovim indoeuropskim jezikom - tako je prvu tiskanu sanskrtsku gramatiku u Europi sačinio gradišćanski Hrvat Filip Ivan Vesdin (objavljena u Rimu 1790., a u Zagrebu je poučavanje sanskrta započelo prije 150. godina). "Jako je zanimljiv interes koji hrvatski narod pokazuje za indijsku kulturu, jezik i filozofiji. Kao mala zemlja imate jedno od najvećih Sveučilišta. Ako se ova suradnja nastavi, možemo imati brojne zajedničke projekte i suradnju na akademskoj i ekonomskoj razini", poručio je Nj. E. Arun Goel, veleposlanik Indije u Republici Hrvatskoj.

Započela Sveučilišna škola hrvatskog jezika i kulture

Tue, 23 Jun 2026 14:05:00 +0200

Sveučilišnu školu hrvatskog jezika i kulture ove godine pohađaju 22 polaznika iz 10 europskih i prekooceanskih zemalja (Švicarska, Engleska, Njemačka, Mađarska, Ekvador, Argentina, Australija, Čile, Kanada i SAD). Među njima su i stipendisti s partnerskih sveučilišta u Pečuhu i Rosariju, a jedna polaznica iz Čilea je stipendistica Ministarstva demografije i useljeništva. Škola je namijenjena mladeži hrvatskoga podrijetla i svim drugim studentima koji žele upoznati Hrvatsku, steći ili proširiti svoje znanje o njoj, naučiti ili usavršiti hrvatski jezik. Sastoji se od akademske nastave hrvatskoga jezika u organizaciji Sveučilišta u Zagrebu te programa kulture u organizaciji Hrvatske matice iseljenika, koji sadrži i predavanja iz hrvatske kulture. Program iz hrvatske kulture podrazumijeva: akademska i terenska predavanja o hrvatskoj kulturi i povijesti, stručno vođene posjete različitim muzejima, galerijama, umjetničkim izložbama, kazališnim predstavama i koncertima, kulturnim i znanstvenim institucijama te studijske izlete u Hrvatsko zagorje i Plitvička jezera. "Sveučilište u Zagrebu je najstarije i najveće Sveučilište u Zagrebu, jedno je od 10 najvećih sveučilišta u Europi s više od 72 000 studenata, 8 000 djelatnika i 35 sastavnica. Iznimna mi je čast i drago mi je da se ova Sveučilišna škola Hrvatskog jezika i kulture odvija na Sveučilištu u Zagrebu. Najbolji način uživanja u Hrvatskoj je upravo učenje hrvatskog jezika i kulture", izjavio je prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, rektor Sveučilišta u Zagrebu.

Akademski program obuhvaća 120 školskih sati nastave, u što je uključena i terenska nastava (jedan školski sat traje 45 minuta). Jezična se nastava sastoji od odvojenih gramatičkih i lektorskih sati te sati posvećenih pojedinim jezičnim djelatnostima. Znanje hrvatskoga jezika dijeli se na devet razina: početna (P1a, P1b, P2, P3), srednja (S1, S2, S3) i napredna (N1, N2, N3). Polaznici koji polože ispite iz hrvatskoga jezika dobit će diplomu Sveučilišta u Zagrebu, svjedodžbu s upisanim ocjenama iz slušanja, govorenja, čitanja i pisanja te potvrdu o 8 ECTS bodova. Polaganjem ispita iz hrvatske kulture steći će još 1 ECTS. "Vaš dolazak potvrđuje da hrvatski jezik i kultura povezuje ljude na svim kontinentima, zovemo to globalno hrvatsko zajedništvo. Sveučilišna škola hrvatskog jezika je najdugovječniji program Matice iseljenika", poručio je mr. sc. Zdeslav Milas, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika.

Natječaj za upis na sveučilišni interdisciplinarni specijalistički studij "Upravljanje ljudskim potencijalima"

Tue, 23 Jun 2026 08:53:00 +0200

Centar za poslijediplomske studije Sveučilišta u Zagrebu raspisuje Natječaj za upis na sveučilišni interdisciplinarni specijalistički studij "Upravljanje ljudskim potencijalima" za stjecanje akademskoga naziva specijalist/specijalistica upravljanja ljudskim potencijalima u akademskoj godini 2026./2027.

1. UVJETI I PRAVO UPISA

Na Studij se mogu upisati pristupnici sa završenim:

četverogodišnjim sveučilišnim dodiplomskim studijem
sveučilišnim diplomskim studijem odnosno integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem (s ostvarenih 300 ECTS bodova)
stručnim diplomskim studijem (300 ECTS) uz obavezu polaganja sva tri razlikovna kolegija, neovisno o programu koji su završili
strani državljani koji su završili odgovarajući sveučilišni/stručni diplomski studij, a kojima je diploma priznata prema važećim zakonskim propisima Republike Hrvatske (akademsko priznavanje inozemne visokoškolske kvalifikacije u RH na Sveučilištu u Zagrebu)
kandidati s prosječnom ocjenom studija većom od 3,5, odnosno kandidati s nižim prosjekom ako prilože preporuku dva sveučilišna profesora s fakulteta na kojem su završili odgovarajući sveučilišni/stručni diplomski studij.

Centar raspisuje i natječaj za dodjelu jedne stipendije za polaznika/-icu s osnovnim kriterijem društvene koristi i unapređivanja upravljanja ljudskim potencijalima u javnom sektoru. Pored navedenog u točki 6, pristupnici za stipendije trebaju priložiti i motivacijsko pismo. Od pristupnika se očekuje poznavanje engleskog jezika na razini praćenja stručne literature i stručne komunikacije. Pravo upisa na Studij stječu pristupnici koji zadovoljavaju uvjete upisa. Ako se za upis na Studij prijavi više pristupnika od upisne kvote, pravo upisa stječu pristupnici koji udovoljavaju svim uvjetima natječaja i koji su odabrani putem selekcijskog postupka. Glavne odrednice selekcijskog postupka su prosjek ocjena na studiju i motivacijski razgovor. S kandidatima koji ostvare pravo upisa na Studij sklapa se Ugovor o studiranju. 2. UPISNA KVOTA Na Studij se prima 30 studenata. 3. PROGRAM I TRAJANJE STUDIJA Detaljan program studija dostupan je na stranici https://uljp.unizg.hr/. Studij traje tri semestra i nosi 90 ECTS bodova. Studij izvodi pripremni semestar u okviru kojeg se održava nastava na razlikovnim predmetima. Razlikovni predmeti ne nose ECTS bodove, a svrha im je omogućiti studentima stjecanje znanja koja su im neophodna za praćenje nastave na Studiju. Za svakog se studenta određuju posebno, ovisno o tome je li tijekom svojeg preddiplomskog ili diplomskog studija položio ispite koje sadržajno obuhvaćaju gradivo propisano pojedinim razlikovnim predmetom. 4. UPIS I POČETAK NASTAVE Upis na Studij održat će se u rujnu 2026. godine. Nastava na razlikovnim predmetima u pripremnom semestru održat će se u listopadu 2026. godine. Održavanje redovite nastave na Studiju započinje u listopadu/studenom 2026. godine. Točni datumi bit će objavljeni naknadno. 5. VISINA ŠKOLARINE Ukupna školarina iznosi 6.000 eura za tri semestra koliko traje Studij (2000 eura po semestru). Dodatno, za svaki razlikovni predmet koji studenti trebaju položiti jer nisu stekli potrebna formalna osnovna ekonomska, psihološka i/ili statistička znanja, potrebno je platiti 200 eura. Školarinu je moguće platiti jednokratno ili u nekoliko rata. 6. POSTUPAK PRIJAVE ZA UPIS NA STUDIJ Postupak prijave za upis na studij sastoji se u popunjavanju i dostavi obrasca za prijavu i popratne dokumentacije, poštom na adresu Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Prijava za upis na Studij uključuje sljedeće dokumente:

Obrazac prijave [DOWNLOAD]
Diploma prethodnog(ih) studija (ovjerena preslika ili izvornik na uvid)
Prijepis ocjena sa svih prethodnih razina studija
Preporuke ukoliko je prosjek ocjena kandidata na prethodnim studijima bio niži od 3,50 (dvije preporuke)
Domovnica (kopija uz izvornik na uvid ili elektronički zapis iz knjige državljana)
Izvadak iz matice rođenih (izvornik, ovjerena preslika ne starija od 6 mjeseci ili elektronički zapis iz matice rođenih)
Životopis
Rješenje o akademskom priznavanju inozemne visokoškolske kvalifikacije ukoliko kandidat studij nije završio u Republici Hrvatskoj
Motivacijsko pismo za pristupnike za stipendije

7. ROK ZA PODNOŠENJE PRIJAVA Rok za podnošenje prijava na natječaj je od datuma objave natječaja do 15. rujna 2026. godine. Ispunjenu prijavu na natječaj i traženu dokumentaciju poslati poštom na adresu: EKONOMSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU Referada za poslijediplomske studije
(s naznakom za: Studij Upravljanje ljudskim potencijalima)
Trg J. F. Kennedyja 6, 10000 Zagreb

Prijavom na natječaj dajete privolu za obradu Vaših osobnih podataka u svrhu upisa na studij, a u skladu s odredbama Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka. Opširnije informacije nalaze se na web stranici Studija http://uljp.unizg.hr/. Za dodatne upite kontaktirati:

dr. sc. Milka Rimac Bilušić, spec. oec.; mrimacbil@net.efzg.hr, tel. 095/861-7646.
dr. sc. Mitja Ružojčić; mruzojci@m.ffzg.hr, tel. 091/958-0993.

Sveučilište u Zagrebu sudjelovalo na 2. UNIC-ovoj tematskoj konferenciji u Istanbulu

Fri, 19 Jun 2026 12:03:00 +0200

Predstavnici Sveučilišta u Zagrebu sudjelovali su na 2. UNIC-ovoj tematskoj konferenciji pod nazivom Institutions in Transition: Justice, Security, and Well-Being in Post-Industrial Cities, koja se od 17. do 19. lipnja 2026. održavala na Sveučilištu Koç u Istanbulu. Konferenciju je organizirao europski sveučilišni savez UNIC (European University of Cities in Post-Industrial Transition), koji okuplja deset europskih sveučilišta, uključujući i Sveučilište u Zagrebu. UNIC savez usmjeren je na jačanje suradnje u području visokog obrazovanja, istraživanja i društvenog angažmana te na razvoj zajedničkih odgovora na izazove suvremenih europskih gradova, s naglaskom na pitanja društvene pravde, sigurnosti, urbanih transformacija i kvalitete života u postindustrijskim sredinama. Ovogodišnja konferencija okupila je brojne istraživače i nastavnike iz različitih disciplina društvenih i humanističkih znanosti, urbanih studija, prava, javnih politika, zdravstva, agronomije i srodnih područja radi razmjene istraživačkih rezultata i poticanja interdisciplinarne suradnje. Sveučilište u Zagrebu imalo je značajnu zastupljenost na konferenciji, pri čemu su odabrani znanstveni radovi nastavnika, istraživača i doktoranada predstavljeni u okviru tematskih sesija. Sudjelovali su prof. dr. sc. Iris Goldner Lang (Pravni fakultet), izv. prof. dr. sc. Miroslav Rajter (Pravni fakultet), prof. dr. sc. Goranka Lalić Novak (Pravni fakultet), izv. prof. dr. sc. Tijana Vukojičić Tomić (Pravni fakultet), Petra Baničević (Rektorat), Daliborka Pašić (Rektorat), prof. dr. sc. Marjeta Majer (Medicinski fakultet), prof. dr. sc. Iskra Aleksandra Nola (Medicinski fakultet), izv. prof. dr. sc. Kristina Vugdelija (Filozofski fakultet), Irena Matković (Grad Zagreb), prof. dr. sc. Iva Rechner Dika (Agronomski fakultet), izv. prof. dr. sc. Ines Hrdalo (Agronomski fakultet), prof. dr. sc. Jurica Pavičić (Rektorat), Petra Kovačiček (Rektorat), prof. dr. sc. Zoran Burić (Pravni fakultet), prof. dr. sc. Martina Jakovčić (Prirodoslovno-matematički fakultet), Abigail Renee Schreiber (RePIC student) i prof. dr. sc. Maja Munivrana (Pravni fakultet). Na svečanoj večeri u Muzeju Rahmi M. Koç sveučilišnom se izaslanstvu pridružila i generalna konzulica Republike Hrvatske u Istanbulu dr. sc. Ivana Zerec. Sudjelovanjem na konferenciji Sveučilište u Zagrebu dodatno je potvrdilo svoju aktivnu ulogu unutar UNIC saveza te doprinijelo jačanju međunarodne akademske suradnje i razmjeni znanja na europskoj razini. Konferencija je otvorila prostor za daljnje umreživanje i razvoj zajedničkih istraživačkih inicijativa usmjerenih na suvremene urbane izazove, s naglaskom na društvenu koheziju, institucionalne transformacije i održivi razvoj gradova.

Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu lipanjskim programom započinje obilježavanje 30 godina djelovanja

Wed, 17 Jun 2026 11:23:00 +0200

Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu (SZZG) ove godine obilježava 30 godina djelovanja, od lipnja 1996. kada je donesen prvi Zakon o Studentskom zboru i održani prvi studentski izbori. Proslava započinje bogatim lipanjskim programom namijenjenom studentima Sveučilišta u Zagrebu koji povezuje kulturu, druženje i zajedništvo. Obilježavanje ove obljetnice nosi slogan „30 godina promjene” jer se Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu tijekom protekla tri desetljeća mijenjao zajedno sa studentima, njihovim potrebama i navikama, zajedničkim izazovima... Mijenjali su se načini djelovanja i komunikacija, prioriteti i interesi, ali je temeljna uloga ostala ista i uvijek s istim ciljem - biti glas studenata i stvarati prostor u kojem studenti mogu mijenjati svoje okruženje i društvo na bolje. U sklopu lipanjskoga programa, od 17. do 20. lipnja 2026. u dvorištu Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu na adresi Ilica 85 održat će se Ljetno kino za studente. Tijekom četiri večeri studenti će moći pogledati domaće kratkometražne studentske filmove koji će otvarati druženje svake večeri te nagrađivane europske dugometražne naslove. Ulaz je besplatan, a za sve posjetitelje osigurane su besplatne kokice i piće. Broj kino-ležaljki bit će ograničen, no prostora ima za sve, a studenti mogu ponijeti i vlastite dekice te uživati u filmovima pod otvorenim nebom u opuštenoj atmosferi dvorišta ALU-a. Nakon filmskoga programa, obljetničko slavlje nastavlja se i velikom studentskom zabavom u Klubu Katran pod nazivom SZZG preuzima Katran u petak 19. lipnja 2026. od 23 sata i okuplja studente na događanju kojim se simbolično zaokružuje kraj akademske godine. Ulaz na zabavu je besplatan, a program je zamišljen kao veliko druženje studenata različitih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, uz glazbu i atmosferu zasluženoga odmora i opuštanja nakon obaveza i ispitnih rokova. Lipanjski program tek je početak višemjesečnog obilježavanja 30 godina Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu. Kroz naredne mjesece SZZG će nastaviti organizirati kulturne, društvene i studentske aktivnosti kojima želi okupiti studente, dodatno otvoriti svoj rad studentskoj zajednici i pokazati da promjena počinje upravo ondje gdje se studenti susreću, povezuju i djeluju zajedno. Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu zahvaljuje Sveučilištu u Zagrebu na podršci u obilježavanju ove važne obljetnice, Akademiji likovnih umjetnosti na ustupljenom prostoru za održavanje ljetnoga kina te Akademiji dramske umjetnosti na studentskim filmovima kojima se otvara svaka večer programa.

Produžen je rok za prijavu na Natječaj za upis na sveučilišni interdisciplinarni specijalistički studij "Javna uprava"!

Wed, 17 Jun 2026 08:54:00 +0200

Centar za poslijediplomske studije Sveučilišta u Zagrebu raspisuje Natječaj za upis na sveučilišni interdisciplinarni specijalistički studij "Javna uprava" za stjecanje akademskoga naziva specijalist javne uprave u akademskoj godini 2026./2027. Rok za podnošenje prijava je 1. srpnja 2026. Školarina iznosi 2.500,00 eura, a studij traje jednu akademsku godinu (2 semestra, 60 ECTS). Više možete vidjeti OVDJE. OBRAZAC ZA PRIJAVU Sva potrebna dokumentacija šalje se na adresu:
Sveučilište u Zagrebu
Centar za poslijediplomske studije
(s naznakom za: JAVNA UPRAVA)
Trg Republike Hrvatske 14, 10000 Zagreb
Privremena lokacija: Radoslava Cimermana 88 Dodatne informacije možete dobiti na e-mail: javna.uprava@unizg.hr ili na tel.: (01) 4698 110.

Ministarstvo demografije i useljeništva i hrvatska sveučilišta potpisali Sporazum o suradnji

Wed, 10 Jun 2026 15:48:00 +0200

U srijedu 10. lipnja 2026. u Regionalnom centru za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe – SEECEL potpisan je Sporazum o suradnji između Ministarstva demografije i useljeništva i sveučilišta u sastavu Rektorskoga zbora Republike Hrvatske.

Sporazum su u ime svojih institucija potpisali ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić i četrnaest rektora hrvatskih sveučilišta.

Cilj je potpisanoga Sporazuma uspostaviti suradnju između Ministarstva demografije i useljeništva i hrvatskih sveučilišta u izradi znanstveno utemeljenih, interdisciplinarnih i dugoročno održivih javnih politika koje će pridonijeti pozitivnim demografskim trendovima u Republici Hrvatskoj. Također, na temelju Sporazuma, potpisnici će surađivati na pripremi i izradi Zakona o demografskoj obnovi te pružati znanstvenu i stručnu podršku u razvoju cjelovitoga zakonodavnoga okvira za učinkovitu i koordiniranu demografsku politiku.

Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić izrazio je zadovoljstvo što je Sporazum o suradnji između Ministarstva demografije i useljeništva i hrvatskih sveučilišta potpisan upravo na najvećem i najstarijem sveučilištu u Republici Hrvatskoj – Sveučilištu u Zagrebu, na kojem se obrazuje više od 52 posto svih studenata u našoj zemlji.

„Demografija i obrazovanje ključni su čimbenici za razvoj svake države i društva koje želi stvarati bolju budućnost za svoje građane. Svi dionici – Ministarstvo, Vlada i akademska zajednica ovim Sporazumom žele građanima osigurati prosperitetnu i konkurentnu Hrvatsku, a to se čini kvalitetnim obrazovanjem i snažnom demografskom politikom. Akademska i znanstvena zajednica spremne su dati svoj doprinos u kreiranju novoga Zakona o demografskoj obnovi. Uključivanjem stručnjaka iz različitih akademskih područja u stvaranje novoga Zakona pokazano je zajedništvo i spremnost da zajedničkim naporima stvorimo bolje društvo za generacije koje dolaze.“

Predsjednik Rektorskoga zbora RH prof. dr. sc. Josip Faričić, rektor Sveučilišta u Zadru, naglasio je kako je demografska stabilnost ključna za očuvanje nacionalnoga identiteta. Rekao je kako bi Zakon o demografskoj obnovi trebao biti platforma za suvremenu, horizontalnu suradnju svih aktera – od građana i institucija do infrastrukture i različitih sektora – kako bi se stvorili bolji uvjeti za sve građane.

„Demografski izazovi moraju se rješavati jedinstvenim, znanstveno utemeljenim pristupom, uz jačanje obrazovne infrastrukture u svim regijama, a ne samo u urbanim središtima. Suradnja akademskih institucija i državnih tijela nužna je kako bi se stvorile dugoročne prilike koje će potaknuti građane da ostanu u zemlji ili se u nju vrate te osiguraju održivi razvoj Republike Hrvatske. Radujemo se svakom životu u našoj domovini, svakome tko se vraća i prepoznaje ovu zemlju kao prostor prilika – prostor u kojem se ne zadržavamo na površini, nego dublje promišljamo i gradimo zajedničku budućnost.“

U prigodi potpisivanja Sporazuma, ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić istaknuo je kako je demografija jedan od prioriteta Vlade Republike Hrvatske. Izrazivši zadovoljstvo uspostavljanjem suradnje između resornoga Ministarstva i akademske zajednice, ministar je zahvalio svim potpisnicima Sporazuma i naglasio kako je glavni cilj demografske reforme zaustavljanje negativnih trendova koji se očituju u padu stanovništva i iseljavanju.

„Demografska obnova Hrvatske mora počivati na znanju, spoznajama, podacima i dugoročnoj viziji. Stoga je partnerstvo s vama, hrvatskim sveučilištima, iznimno važno. Uvjeren sam kako ćemo zajedničkim radom stvoriti kvalitetan zakonodavni okvir i mjere koje će donijeti pozitivna demografska kretanja. Uključivanjem stručnjaka s različitih sveučilišta u Znanstveni savjet za izradu Zakona o demografskoj obnovi želimo uspostaviti zakonodavni okvir koji će dugoročno osigurati opstanak naše države kroz rješavanje pitanja stanovanja, zapošljavanja i povratka dijaspore. Demografska obnova stoga je pitanje nacionalne sigurnosti i zajedničke odgovornosti za budućnost domovine.“

Današnje potpisivanje Sporazuma o suradnji predstavlja još jedan korak u jačanju međusobne suradnje između Ministarstva demografije i hrvatskih sveučilišta nakon što je u travnju ove godine osnovan Znanstveni savjet za izradu Zakona o demografskoj obnovi. To tijelo, koje je danas održalo svoju prvu sjednicu, sastavljeno je od istaknutih stručnjaka iz sveučilišne, akademske i znanstvene zajednice koji rade na nacrtu zakonskoga prijedloga koji bi trebao biti dovršen u posljednjem kvartalu ove godine. Znanstvenim savjetom predsjeda akademik Davor Miličić, a potpredsjednik toga tijela akademik Anđelko Akrap.

Cilj je Zakona uspostaviti kvalitetan okvir za provedbu demografskih mjera na svim razinama kako bi se zaustavili negativni demografski trendovi, povećao natalitet, osigurali bolji uvjeti života građana te potaknuo povratak iseljenika u Republiku Hrvatsku. Poseban naglasak bit će usmjeren na pronatalitetne politike, poticanje povratka hrvatskoga iseljeništva te uključivanje demografske perspektive u ključne javne politike.

Te Deum

Wed, 10 Jun 2026 11:41:00 +0200

Povodom završetka 357. akademske godine Sveučilišta u Zagrebu svečana misa zahvalnica tradicionalno će se slaviti u četvrtak 18. lipnja 2026. u 19 sati u u Bogoslužnom prostoru bl. Alojzija Stepinca, Kaptol 28.
Euharistijsko slavlje predvodit će mons. Ivan Šaško, pomoćni biskup zagrebački. PLAKAT

Poziv na predstavljanje sveučilišnoga interdisciplinarnoga specijalističkog studija "Konferencijsko prevođenje"

Mon, 08 Jun 2026 12:32:00 +0200

Sveučilište u Zagrebu u suradnji s Glavnom upravom za konferencijsko prevođenje Europske komisije (DG Interpretation) i Glavnom upravom za konferencijsku logistiku i usmeno prevođenje Europskoga parlamenta predstavit će sveučilišni interdisciplinarni specijalistički studij "Konferencijsko prevođenje" u četvrtak 11. lipnja 2026. u 17.30 sati na Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu, u zgradi SEECEL, dvorana D1, Ulica Radoslava Cimermana 88. Prisutni će moći dobiti upute za prijavu na razredbeni ispit te informacije o tehničkim detaljima i svemu ostalom. Video možete pogledati OVDJE.