Sveučilište u Zagrebu

Ugovor o provedbi statusne promjene pripajanja Zdravstvenoga veleučilišta Fakultetu zdravstvenih studija Sveučilišta u Zagrebu

Fri, 29 May 2026 11:40:00 +0200

U ponedjeljak 1. lipnja 2026. u 14 sati na Sveučilištu u Zagrebu (zgrada SEECEL, Ulica Radoslava Cimermana 88) svečano će biti potpisan Ugovor o provedbi statusne promjene pripajanja Zdravstvenoga veleučilišta Fakultetu zdravstvenih studija Sveučilištu u Zagrebu. Ugovor će u ime svojih institucija potpisati rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, privremeni dekan Fakulteta zdravstvenih studija Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Igor Filipčić i predsjednik Upravnoga vijeća Zdravstvenoga veleučilišta prof. dr. sc. Željko Krznarić.

Ugovor o provedbi statusne promjene pripajanja Zdravstvenoga veleučilišta Fakultetu zdravstvenih studija Sveučilišta u Zagrebu Senat je donio na sjednici održanoj 19. svibnja 2026. Ugovorom se pobliže uređuje postupak statusne promjene pripajanja Veleučilišta Fakultetu te se uređuju međusobna prava i obveze, kao i učinci procesa pripajanja. Na temelju Ugovora, partneri su iskazali odlučnost i predanost da postupak pripajanja dovrše do kraja rujna 2026. kako bi Fakultet zdravstvenih studija Sveučilišta u Zagrebu mogao preuzeti izvođenje nastave na svim studijskim programima na svim razinama od početka akademske godine 2026./2027. Proces osnivanja Fakulteta zdravstvenih studija Sveučilišta u Zagrebu započeo je u ožujku 2026. na temelju odluke Senata. Ovo je sveučilišno tijelo potom prof. dr. sc. Igora Filipčića izabralo na funkciju privremenoga dekana te je imenovalo prvi saziv Fakultetskoga vijeća.

Na Sveučilištu u Zagrebu održan međunarodni stručni skup o položaju umjetnosti i kulture kroz obrazovnu vertikalu

Fri, 29 May 2026 09:22:00 +0200

Na Sveučilištu u Zagrebu 27. svibnja 2026. održan je međunarodni stručni skup pod nazivom Umjetnost i kultura u obrazovnoj vertikali u organizaciji Sveučilišta u Zagrebu, a na inicijativu prorektorice prof. art. Jasenke Ostojić i predsjednice radne skupine Kulturno-obrazovna vertikala Povjerenstva za umjetnost i kulturu prof. art. Renate Penezić. Cilj skupa bio je razgovarati stručno i odgovorno o kulturi i umjetnosti iz različitih područja i perspektiva, s naglaskom na to da svako dijete i svaka mlada osoba ima pravo na umjetnost, i to na svim razinama obrazovne vertikale. U uvodnom je govoru prorektorica za umjetnost, kulturu i međusveučilišnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu i redovita profesorica Muzičke akademije Jasenka Ostojić nazočne pozdravila i u ime rektora te podsjetila na sve aktivnosti, inicijative i planove koje Ured za umjetnost, kulturu i međusveučilišnu suradnju i Povjerenstvo za umjetnost i kulturu Sveučilišta u Zagrebu čine i namjeravaju činiti vezano za sveučilišnu razinu brige o umjetnosti. Istaknula je riječ „povezivanje“ jer je Sveučilište u svojem višegodišnjem planu uspjelo povezati fakultete i akademije s umjetničkom komponentom, staviti studente u središte te povezati se s nacionalnim i gradskim kulturnim institucijama. Također, napomenula je da je svakako za stvaranje boljitka za pojedinca i društvo potrebna osjetljivost sustava za nadarene mlade ljude, kreativno promišljanje i od nacionalnoga interesa njegovanje jezika, kulture i baštine. Viša savjetnica za glazbenu kulturu i glazbenu umjetnost u Agenciji za odgoj i obrazovanje Daria Kurtić u svojem je pozdravnom govoru spomenula činjenicu da su škole i obrazovne ustanove danas izložene digitalnim izazovima i brzim promjenama te da je potrebno pronaći kako unaprijediti sustav i škole te da su ovakvi stručni skupovi upravo mjesta gdje se susreću iskustvo i praksa i možebitna rješenja.

Nakon glazbene točke na harmonici Techno Chords Hans-Günthera Kölza i predivne izvedbe Luke Ljubičića, učenika 2. razreda osnovne škole i polaznika Osnovne glazbene škole Rudolfa Matza, pod mentorstvom profesorice Josipe Vukelić, započeo je program u kojem su predstavljene teme iz različitih aspekata umjetnosti.

Izv. prof. dr. sc., mr. art. Tamara Jurkić Sviben u svojem je izlaganju postavila temu i pitanje: „Zašto u 21. stoljeću i dalje trebamo umjetnost i kulturu u obrazovanju?“ U doba digitalizacije i naglaska na STEM područje, umjetnost se u širem društvenom kontekstu smatra tek ukrasom ili estetskim dodatkom, a tijekom povijesti umjetnost je bila ta kroz koju se mjerilo, brojilo, uspoređivalo i objašnjavalo, prema kojoj se uređivao svijet. „Kultura i umjetnost nužan su dio općega obrazovanja jer djeci danas trebaju vještine kao što su održavanje pažnje, disciplina, mogućnost interpretacije, empatija, suradnja, shvaćanje jezika te razvijene kognitivne sposobnosti. Također, ne i manje važno, umjetnost ima razvojni socijalni i inkluzivni moment“, rekla je profesorica Jurkić Sviben. U nastavku izlaganja govorilo se o važnosti obiteljskoga okružja u kojemu dijete odrasta i ima li doticaja s kulturnim sadržajima od ranoga doba, ali da to ne smije biti i jedina inicijalna stavka, već da sustav mora kompenzirati onaj dio koji dijete ne može dobiti ili dobiva premalo. „Za cjelovite i kreativne ljude u društvu nužna je umjetnost, ne samo obrazovanje“, zaključila je.

S Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu doc. art. Ida Loher održala je izlaganje pod nazivom Dimenzije likovnog / vizualnog obrazovanja u osnovnoškolskom sustavu: mogućnosti, izazovi, smjernice, u kojem je naglasila da su ljudi vizualna bića i da primaju 70 posto vizualne kulture, a da u sustavu imaju samo četiri posto ukupne školske satnice te da bi to trebalo promisliti i promijeniti. Docentica je predstavila Udrugu za promicanje vizualne kulture OPA i aktivnosti koje provode. Profesorica Daria Kurtić iz Agencije za odgoj i obrazovanje dala je perspektivu iz područja glazbe i održala izlaganje pod nazivom Glazbena kultura, glazbena umjetnost i umjetničke škole u odgojno-obrazovnoj vertikali. Govorila je o odgojno-obrazovnim ciklusima za stjecanje temeljnih kompetencija, o odgojnim vrijednostima, odgojnim zadatcima glazbene nastave, predmetnim kurikulima te o povezanosti s drugima predmetima i interdisciplinarnosti. Ravnateljica Škole za klasični balet, profesorica Martina Kralj, napravila je prikaz Škole koja je počela s radom 1949., od prvoga djetetova pokreta, predškolskoga i pripremnoga programa do profesionalne zrelosti, te navela pozitivne primjere iz prakse i rada s mladima.

Profesorica i ravnateljica Glazbene škole Franje Kuhača iz Osijeka Sunčana Bašić u svojem je izlaganju iz svakodnevnoga život i prakse objašnjavala kako funkcionira cjelodnevna škola i umjetničko obrazovanje kao eksperiment započet 2023. godine, što točno takva organizacija znači u djetetovu životu, u kojim dijelovima su moguća poboljšanja te o suradnji s glazbenim i plesnim školama. Posljednje izlaganje u prvom dijelu skupa održala je prof. dr. sc. Ana Butković s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pod nazivom Umjetnost u obrazovanju i dobrobit djece i mladih, u kojemu je stavila naglasak na širinu te kazala: „Umjetnost je sveprisutna u predškolskoj dobi, djeca su kreativna, igraju se i stvaraju, ali kako kreću dalje u obrazovnom sustavu, umjetnost i poticanje na kreativnost smanjuje se tako da je u srednjoj školi gotovo i nema, i to bi trebalo mijenjati“, poručila je profesorica te istaknula važnost umjetnosti u stvaranju otpornosti djece i pozitivnoga učinka za mentalno zdravlje.

Nakon stanke, na skupu su predstavljeni primjeri dobre prakse, uglavnom inozemnim stručnjaka i profesora. Profesorica iz Slovenije i ravnateljica Glazbene škole Zagorje ob Savi Metka Podpečan dala je primjere iz svoje prakse i predstavila slovensko iskustvo povezivanja osnovne i glazbene škole. Kirsi Kaunismäki-Suhonen, ravnateljica Škole za kulturne usluge i glazbu sa Sveučilišta primijenjenih znanosti Metropolia u Helsinkiju, i dr. Jakub Hutek, dekan Fakulteta za glazbenu pedagogiju, zborske studije i ritmiku na Glazbenom sveučilištu Fryderyka Chopina u Varšavi videima su se obratili publici i predstavili svoje institucije, funkcioniranje obrazovnoga sustava i govorili o zanimljivom primjerima iz svojega nastavničkog iskustva. Prije panela u posljednjem dijelu programa nazočne su oduševili Klara Gabud na flauti, učenica 2. razreda srednje škole, i Vilim Kosec na gitari, učenik 3. razreda srednje škole, oboje polaznici Glazbene škole Pavla Markovca, uz mentoricu prof. art. Renatu Penezić. Izveli su djelo Non-sense za flautu i gitaru Krešimira Seletkovića.

Panel-rasprava pod širim nazivom Umjetnost i kultura u obrazovanju djece i mladih okupila je stručnjake različitih područja te na taj način ostvarila i cilj ovoga stručnoga skupa: pružiti više perspektiva gledanja na izazove u obrazovnoj vertikali, ali i rješenja uz zajedničku odgovornost koja pretpostavlja staviti djecu i mlade u središte obrazovno-umjetničkoga sustava. U raspravi su sudjelovali: izv. prof. art. Maja Rožman s Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu i dekanica od sljedeće akademske godine, ujedno i predsjednica Povjerenstva za umjetnost i kulturu Sveučilišta u Zagrebu, zatim dr. Inge Breznik, savjetnica za glazbenu umjetnost Zavoda Republike Slovenije za školstvo, Borut Vidošević, mag. mus., potpredsjednik Hrvatskoga društva glazbenih i plesnih pedagoga i ravnatelj Umjetničke škole Franje Lučića u Velikoj Gorici, Irena Kregar Šegota, načelnica Sektora za razvoj kulture i umjetnosti u Ministarstvu kulture i medija, doc. dr. sc. Tanja Jurin, klinička psihologinja s Filozofskoga fakulteta i voditeljica Savjetovališta za studente Sveučilišta u Zagrebu, Gordana Košćec Bousfield, prof., voditeljica Osnovne škole Poliklinike SUVAG i predstavnica Udruge za promicanje vizualne kulture OPA. Raspravu je moderirala asistentica Brigita Vilč s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i umjetnička suradnica na Muzičkoj akademiji.

Profesorica Rožman s Akademije likovnih umjetnosti istaknula je ulogu Sveučilišta i njegova Povjerenstva za umjetnost i kulturu za društvo općenito, napose studentsku populaciju, koja je velika. „Mnogi projekti koje provodimo, poput UniARTa, Kulturnog utorka, Sveučilišta velikog srca, koje je i humanitarnoga karaktera, govore o velikom zamahu Sveučilišta u tom smjeru. To je i jedan od načina na koji Sveučilište vraća i daje društvu“, zaključila je. Klinička psihologinja i docentica Jurin govorila je pak iz aspekta emocija, tj. regulacije emocije koja pretpostavlja određeno iskustvo, a umjetnost u tome uvelike pomaže. „Umjetnost omogućava da se sve doživi na vlastiti, poseban način i tu nema ispravnoga doživljaja. Bivanje u umjetničkom sadržaju dozvoljava nam da shvaćamo svoje emocije i usmjeravamo ih na same sebe: tko, sam, što volim i sl. Potrebno je voditi razgovor sami sa sobom jer tako gradimo metapoziciju i promišljamo“, rekla je Jurin i dodala: „Studenti propituju svoj identitet i u težim životnim situacijama to im otvara prostor za nalaženje odgovora.“

Načelnica pri Ministarstvu kulture i medija Irena Kregor Šegota složila se s kolegama da je umjetnost iznimno važna jer gradi kvalitetne ljude i čvršću zajednicu te nabrojila programe koje Ministarstvo radi u okviru svojih aktivnosti. Potpredsjednik Hrvatskoga društva glazbenih i plesnih pedagoga i ravnatelj Umjetničke škole Borut Vidošević govorio je o plesnim i glazbenim školama, civilizacijskoj obvezi koju imamo kako bismo zadržali ulogu umjetnosti u društvu kakva mora biti i kakva je bila tijekom ljudske povijesti. Voditeljica Osnovne škole Poliklinike SUVAG i predstavnica Udruge za promicanje vizualne kulture OPA Gordana Košćec Bousfield skrenula je pozornost na veliku količinu banalnih informacija koje nemaju vrijednost, a djeca ih usvajaju i ne mogu ih izbjeći te ih poistovjećuju s vlastitim identitetom. Sustav bi trebao biti odgovoran da mladi razumiju sadržaj, a zatim ga pretvore u vlastitu ideju, i upravo je zato važno umjetničko obrazovanje. Dr. Inge Breznik, savjetnica za glazbenu umjetnost Zavoda Republike Slovenije za školstvo, govorila je o praksi u susjednoj Sloveniji, njihovoj kurikulnoj reformi te o nekim pozitivnim odlukama, kao što je veći broj sati glazbene kulture i sustavno regulirani školski zborovi. Zaključno, velika je odgovornost svih u sustavu i obrazovanju da se uspije u kvalitetnim nastojanjima umjetničkoga obrazovanja sve djece i svih mladih, neovisno o tome što će odabrati za buduće zanimanje i pritom im dopustiti da na svojem putu griješe, navesti ih da promišljaju i da žele podijeliti svoje mišljenje.

Kako bi sve i završilo s umjetnošću, za kraj je uslijedila još jedna glazbena točka: Matija Dragojlović na gitari, student 5. godine Muzičke akademije, uz mentorstvo izv. prof. art. Krešimira Bedeka, izveo je djelo Borisa Papandopula Igra br.1.

Te Deum

Wed, 27 May 2026 11:41:00 +0200

Povodom završetka 357. akademske godine Sveučilišta u Zagrebu svečana misa zahvalnica tradicionalno će se slaviti u četvrtak 18. lipnja 2026. u 19 sati u u Bogoslužnom prostoru bl. Alojzija Stepinca, Kaptol 28.
Euharistijsko slavlje predvodit će mons. Ivan Šaško, pomoćni biskup zagrebački. PLAKAT

Javni natječaj Studentskoga zbora za financiranje studentskih programa u 2026. godini

Mon, 25 May 2026 15:04:00 +0200

Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu objavio je Javni natječaj za financiranje studentskih programa u 2026. godini u rekordnom iznosu. Putem ovoga Javnoga natječaja dodijelit će se ukupno 150.000,00 eura za financiranje studentskih programa koji se izvode u 2026. godini.
Prijave se podnose putem aplikacije VIDRA kojoj je moguće pristupiti na poveznici:
https://vidra.srce.hr/ Rok za podnošenje prijava je 1. lipnja 2026. do 16.00 sati. Sva službena komunikacija vezana uz provedbu Javnoga natječaja odvijat će se putem e-mail adrese:
szzg.programi@unizg.hr Sastavni dio natječaja čine Upute za provođenje Javnog natječaja, u kojima su sadržana potpuna pravila o provedbi natječaja, obvezama prijavitelja i potrebnoj dokumentaciji. Prijaviteljima se preporučuje da prije podnošenja prijave pažljivo prouče cjelokupne upute. Pozivaju se svi zainteresirani studenti, studentske organizacije s pravnom osobnošću i studentske organizacije bez pravne osobnosti da pravovremeno pripreme i podnesu svoje prijave.

Studentica Sveučilišta u Zagrebu osvojila srebro na Svjetskom kupu u sportskoj gimnastici

Mon, 25 May 2026 10:37:00 +0200

Studentica Kineziološkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, četvrte godine sveučilišnog studija kineziologije - Tina Zelčić ostvarila izvanredan uspjeh osvojivši srebrnu medalju na gredi na prestižnom Svjetskom Challenge kupu u sportskoj gimnastici, održanom 24. svibnja 2026. u Taškentu u Uzbekistanu. Hrvatska reprezentativka svoj je nastup u uzbekistanskoj prijestolnici otvorila petim mjestom u kvalifikacijama, a u finalu je pokazala još kvalitetniju i sigurniju izvedbu te briljirala s višom početnom ocjenom, što joj je donijelo srebrno odličje ispred kazahstanske predstavnice Eveline Jezhove.

Za mladu hrvatsku reprezentativku i specijalisticu za gredu ovo nije prvo odličje s velikih međunarodnih natjecanja. U svojoj kolekciji već ima srebrnu medalju s prošlogodišnjeg Svjetskog kupa u Dohi, broncu sa Svjetskih kupova u Kopru i Osijeku 2024., srebro sa Svjetskog kupa u Varni 2023. te broncu sa Svjetskog kupa u Osijeku iste godine.

Tina je ovim nastupom još jednom pokazala vrhunsku razinu znanja, vještine i predanosti, potvrdivši svoj status među najboljim gimnastičarkama svijeta.

Čestitamo Tini na ovom sjajnom postignuću i želimo joj puno uspjeha u budućim natjecanjima!

Izvor foto: https://www.instagram.com/kif_unizg/

Međunarodni stručni skup "Umjetnost i kultura u obrazovnoj vertikali" 27. svibnja na Sveučilištu u Zagrebu

Mon, 25 May 2026 09:17:00 +0200

U organizaciji Sveučilišta u Zagrebu i na inicijativu prorektorice za umjetnost, kulturu i međusveučilišnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu prof. art. Jasenke Ostojić i predsjednice radne skupine Kulturno-obrazovna vertikala Povjerenstva za umjetnost i kulturu Sveučilišta u Zagrebu prof. art. Renate Penezić u srijedu 27. svibnja 2026. godine od 9:30 do 14 sati u dvorani A1 Sveučilišta u Zagrebu (Ulica Radoslava Cimermana 88) održat će se međunarodni stručni skup Umjetnost i kultura u obrazovnoj vertikali.

U okviru stručnog skupa održat će se izlaganja i panel-rasprava pod nazivom Umjetnost i kultura u obrazovanju djece i mladih. Program će okupiti relevantne stručnjake iz područja odgoja, obrazovanja, umjetnosti, kulture i psihologije, koji će kroz izlaganja i raspravu otvoriti pitanja uloge umjetnosti i kulture u razvoju djece i mladih te njihova mjesta u suvremenom obrazovnom sustavu.

Posebna pozornost bit će usmjerena na razmjenu iskustava i primjera dobre prakse koji doprinose razvoju kulturne pismenosti, kreativnosti i uključivog obrazovnog okružja na svim razinama obrazovne vertikale.

PROGRAM

Zbog ograničenog broja mjesta, molimo Vas da svoj dolazak potvrdite na adresu e-pošte iszekeres@unizg.hr do ponedjeljka 25. svibnja 2026. godine.

Od 12 novoizabranih akademkinja i akademika HAZU - šest je profesora Sveučilišta u Zagrebu

Fri, 22 May 2026 15:02:00 +0200

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti održala je u četvrtak 21. svibnja 2026. izbornu skupštinu na kojoj je izabrano 12 novih redovitih članova, 7 dopisnih članova i 13 članova suradnika HAZU. Polovica novoizabranih članova profesori su sa Sveučilišta u Zagrebu: u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti izabrana je kemičarka Marijana Đaković s Prorodoslovno-matematičkoga fakulteta, u Razredu za prirodne znanosti geologinja prof. emer. Vlasta Ćosović s Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta, u Razredu za medicinske znanosti ortoped Domagoj Delimar s Medicinskoga fakulteta, u Razredu za likovne umjetnosti povjesničarka umjetnosti Sanja Cvetnić s Filozofskoga fakulteta, u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju muzikologinja Hana Breko Kustura s Muzičke akademije i u Razredu za tehničke znanosti kemijska inženjerka Sanja Martinez s Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije. Natpolovičnom većinom glasova ukupnog broja redovitih članova Hrvatske akademije za redovite članove, odnosno akademkinje i akademike, izabrani su još i sljedeći članovi: u Razredu za društvene znanosti povjesničar i svećenik Marko Trogrlić, u Razredu za prirodne znanosti molekularna biologinja Iva Tolić i geolog Slobodan Miko, u Razredu za medicinske znanosti nefrolog Dragan Ljutić, ujedno i rektor Sveučilišta u Splitu, te u Razredu za likovne umjetnosti slikar Lovro Artuković i povjesničarka umjetnosti Katarina Horvat-Levaj. Po prvi put u povijesti Hrvatske akademije za redovite članove, izabrano je više žena nego muškaraca – sedam akademkinja i pet akademika. „To je veliki obrat koji nešto govori o našoj Akademiji“, rekao je predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt nakon što je po završetku izbora proglasio novoizabrane članove. Izrazio je zadovoljstvo što među novim članovima prevladavaju oni mlađe životne dobi i kazao da će trebati njihova pomoć kako bi nakon skorog završetka obnove Akademijine palače i drugih zgrada one u potpunosti zasjale i kako bi se nastavila tradicija započeta s osnivačem Akademije Josipom Jurjem Strossmayerom. Izborom Marka Trogrlića po prvi put je nakon 29 godina akademik postao jedan svećenik. Posljednji je bio povjesničar i dominikanac Franjo Šanjek, izabran 1997., koji je umro 2019. U prošlosti su mnogi svećenici bili redoviti članovi Akademije, među njima i dvojica od 18 predsjednika, Franjo Rački i Josip Torbar. Za dopisne članove Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabrani su: u Razredu za društvene znanosti povjesničar Jozo Džambo iz Njemačke, u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti fizičar Jie Meng iz Kine, u Razredu za prirodne znanosti seizmolog Hrvoje Tkalčić iz Australije, u Razredu za medicinske znanosti imunolog Luka Čičin-Šain iz Njemačke, u Razredu za filološke znanosti indoeuropeist Tijmen Pronk iz Nizozemske, u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju muzikolog Philip V. Bohlman iz SAD-a te u Razredu za tehničke znanosti prehrambeni inženjer Josip Šimunović iz SAD-a. Za članove suradnike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabrani su: u Razredu za društvene znanosti povjesničari Branka Grbavac i Tomislav Galović te ekonomistica Ozana Nadoveza, u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti matematičar Filip Najman, u Razredu za prirodne znanosti molekularna biologinja Vanda Juranić Lisnić i kineziolog Dario Novak, u Razredu za filološke znanosti kroatist Domagoj Vidović, sinologinja Ivana Buljan i klasični filolog Šime Demo, u Razredu za književnost književnik i germanist Kristian Novak, u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju skladateljica Mirela Ivičević te u Razredu za tehničke znanosti pomorski robotičar Nikola Mišković i brodograđevni stručnjak Nikola Vladimir. Prema Zakonu o Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti Akademija može imati maksimalno 160 redovitih članova, a nakon ovogodišnjih izbora HAZU ima ukupno 141 redovitog člana, kao i 107 dopisnih članova i 81 člana suradnika, odnosno ukupno 329 članova. Među 141 redovitih članova HAZU 25 je žena, što je dosad najveći broj akademkinja. Nakon posljednjih izbora održanih 2024. bilo ih je 19. Svečano proglašenje novih članova Hrvatske akademije održat će se u četvrtak 18. lipnja 2026. u Knjižnici HAZU. Izvor: https://www.info.hazu.hr/2026/05/58558/
Fotografija: HAZU

UniChoralFest - XI. festival pjevačkih zborova i ansambala Sveučilišta u Zagrebu

Fri, 22 May 2026 10:18:00 +0200

U organizaciji Sveučilišta u Zagrebu na inicijativu prorektorice za umjetnost, kulturu i međusveučilišnu suradnju prof. art. Jasenke Ostojić u utorak 2. lipnja 2026. održat će se XI. festival pjevačkih zborova i ansambala Sveučilišta u Zagrebu UniChoralFest. Program će započeti u 19.30 sati u svečanoj dvorani Rektorata Sveučilišta u Zagrebu, Ulica Radoslava Cimermana 88, Zagreb.

UniChoralFest jedinstveno je glazbeno događanje Sveučilišta u Zagrebu koje okuplja studentske zborove i vokalne sastave sastavnica Sveučilišta s ciljem promicanja zborske glazbe i glazbene umjetnosti, poticanja studenata na aktivno bavljenje glazbom te njihovog uključivanja u kulturne aktivnosti. Festival je mjesto susreta i suradnje studentskih glazbenih ansambala koji će se publici predstaviti raznolikim programom – od tradicijskih napjeva do suvremene zborske literature. Kroz glazbu UniChoralFest povezuje studente različitih sastavnica Sveučilišta, potiče razmjenu iskustava i njeguje zajedništvo među izvođačima. Nastavljajući dugogodišnju tradiciju i okupljajući sve veći broj sudionika, Festival potvrđuje važnu ulogu umjetnosti u povezivanju akademske zajednice, ali i šire javnosti.

Na koncertu će nastupiti niz istaknutih akademskih zborova i vokalnih sastava koji svojim djelovanjem obogaćuju kulturni i umjetnički život Sveučilišta u Zagrebu. Publika će imati priliku uživati u nastupima Akademskog zbora Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije Vladimir Prelog, Akademskog pjevačkog zbora Učiteljskog fakulteta Ufovci, Akademskog pjevačkog zbora Fakulteta organizacije i informatike – Echo Chorus, Akademskog zbora Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta, Ženskog vokalnog sastava Rezonanca Fakulteta elektrotehnike i računarstva, Akademskog zbora Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Cantus Naturae, Klape Balinjera Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Klape Sorelo Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, Pjevačkog zbora studenata Medicinskog fakulteta Lege artis, Akademskog zbora Filozofskog fakulteta Concordia discors te Akademskog zbora Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Cappella Panacea.

Pozivnica vrijedi za uzvanike s pratnjom. Molimo Vas svoj dolazak i broj osoba u pratnji potvrdite najkasnije do petka 29. svibnja 2026. na e-adresu: iszekeres@unizg.hr.

Konferencija "Pauza: vrijeme za mene" u organizaciji Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu

Mon, 18 May 2026 15:26:00 +0200

Studiranje je zabavno i nezaboravno razdoblje u životu svakoga studenta, ali je također i prepuno izazova i stresnih razdoblja. Konferencija pod nazivom Pauza: vrijeme za mene, koju 25. svibnja 2026. u 14 sati na Sveučilištu u Zagrebu (zgrada SEECEL), organizira Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu, nudi zanimljiva i kratka predavanja koja će izlagati neki od vodećih stručnjaka na temu studentskoga mentalnog zdravlja te radionice na kojima ćeš čuti praktične savjete o tome kako poboljšati i održavati svoje stanje i koncentraciju. Također, za zdravlje je vrlo bitna i fizička aktivnost i tjelovježba, stoga sudjeluj i vježbaj pilates na otvorenom! Predavanja i radionice dat će odgovore, ne samo na najčešća pitanja studenata, nego i na ona koja se studenti plaše postaviti. Raspored obuhvaća širok opseg tema s najboljim predavačima i voditeljima, gostujuća predavanja traju 25 minuta i kreću nakon svečanoga otvaranja Konferencije u 14.10 sati. Korisne radionice u trajanju od sat i pol počinju u 16.20 sati. Na prvom predavanju Briga o sebi je supermoć Natka Gereša, dr. med., univ. mag. sanit. publ. govorit će se o razlozima zbog kojih ljudi odgađaju traženje pomoći i načinima kako prepoznati trenutak kada bi razgovor sa stručnom osobom bio potreban. Ovdje ćeš saznati kako traženje pomoći izgleda, kome se obratiti i što očekivati od prvoga razgovora s psihologom, psihijatrom ili psihoterapeutom. Odnos s mobitelima i digitalnim sadržajem na predavanju Uhvaćeni u mrežu – digitalne navike i granice ovisnosti tematizirat će izv. prof. dr. sc. Dora Dodig Hundrić. Ako patiš od doomscrollinga i FOMO-a ili si se ikada zapitao zašto nas društvene mreže i aplikacije toliko lako „uvuku” te kako utječu na našu koncentraciju, napravi pauzu od TikToka i dođi na ovo predavanje. Nakon kratke pauze od Pauze, slijedi predavanje Koji je smisao mog života? koje vodi Iva Stasiow, dr. med., mag. univ. psihoterapije. Iako promišljanje o vlastitom životu može biti korisno i poticajno, dogodi se da u tim mislima „zaglavimo” – stalno analiziramo, preispitujemo svoje izbore, uspoređujemo se s drugima i tražimo jedan konačan odgovor koji bi sve objasnio. Posljednje će predavanje pod naslovom Uspjeh, pritisak i očekivanja: kako pronaći vlastitu mjeru održati Mirta Fraisman Čobanov, MBA, leadership coach i psihoterapeutkinja. Teret očekivanja i uspjeha tijekom studija svima je dobro poznat. Pomoću praktičnih alata za postavljanje realističnih ciljeva i za nošenje s osjećajem da „nikad ne činim dovoljno”, počni drugačije gledati na uspjeh, emocionalnu inteligenciju i unutarnji pritisak. Nakon još jedne kratke stanke, slijede dva bloka radionica (od 16.20 do 17.50 sati i od 18 do 19.30 sati) koje pokrivaju široki spektar tema. Da bismo osigurali najbolje uvjete za održavanje radionica, koje zahtijevaju manji broj polaznika zbog individualiziranoga pristupa, prijave će se odvijati po principu najbržeg prsta. Također, radionice se održavaju u dva bloka kako bi što veći broj zainteresiranih imao priliku prisustvovati i naučiti nešto novo o sebi i svojem zdravlju. Na interaktivnoj radionici pod nazivom Komunikacija koja otvara vrata: kako ostvariti utjecaj, povezati se i zauzeti se za sebe Mirte Fraisman Čobanov (MBA, leadership coach i psihoterapeutkinja) studenti će naučiti kako komunicirati sigurnije, jasnije i uvjerljivije – na fakultetu, u privatnim odnosima i u budućoj karijeri. U pristupu će se kombinirati psihologija komunikacije, emocionalna inteligencija i praktične tehnike koje se mogu odmah primijeniti u svakodnevnim situacijama. Iva Stasiow (dr. med., mag. univ. psihoterapije) na radionici Razmišljaj manje! Overthinkanje: tihi saboter života predstavit će razliku između misli i razmišljanja te kako jednostavno upadnemo u začarani krug overthinkanja koje često ne donosi rješenje, nego dodatni stres, nesigurnost i mentalni umor. Imat ćeš priliku bolje razumjeti vlastite obrasce razmišljanja i čuti korisne alate koji mogu pomoći u stvaranju mirnijeg odnosa prema vlastitim mislima. Radionicu Živjeti punim plućima – o vježbama disanja i meditaciji vodit će dr. sc. Franjo Janeš i pokazati nam kako svjesno disati te, još bolje, kako koristiti dah za bolji tjelesni performans i uklanjanje stresa. Osim što ostavlja bez daha, ova praktična radionica dotaknut će se i meditacije. Prosvjetljenje nije zajamčeno, ali nije ni isključeno! Radionicu MAIN CHARACTER ENERGY – postavi ciljeve, uči pametnije i čuvaj svoje mentalno zdravlje za vrijeme studija održat će Martina Margreitner Čolan, mag. psych. i Karmen Korda Orlović, mag. paed. soc., univ. spec. iz Odjela za unapređenje mentalnog zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i dat će korisne savjete za pametnije učenje, smanjenje stresa te bolju brigu o sebi. Pridruži nam se na radionici i otkrij strategije koje možeš primijeniti u svakodnevnom studentskom životu. U sklopu događanja očekuje te i pilates na otvorenom od 16:40 do 17:40 i od 18:00 do 19:00 u organizaciji ekipe iz teretane TheFitness! Pilates je oblik vježbanja koji povezuje pokret, kontrolu i disanje, a upravo ta kombinacija može pomoći u opuštanju, boljoj povezanosti sa svojim tijelom i osjećaju unutarnjeg mira. Nije bitno jesi li totalni početnik ili već iskusan fanatik pilatesa; pridruži nam se jer nema mentalnoga zdravlja bez fizičke aktivnosti. Nemoj zaboraviti ponijeti sportsku odjeću, ručnik, bočicu vode i dobru volju!

Stručni skup „Inkluzija i različitost: osnaživanje akademske zajednice“

Mon, 18 May 2026 14:13:00 +0200

Sveučilište u Zagrebu organizira stručni skup „Inkluzija i različitost: osnaživanje akademske zajednice“, koji će se održati u četvrtak 28. svibnja 2026. na Sveučilištu u Zagrebu, Radoslava Cimermana 88 i u petak 29. svibnja 2026. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Ivana Lučića 3. Skup organizira Sveučilište u Zagrebu u suradnji s Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu. Program skupa okupit će stručnjake iz sustava visokog obrazovanja koji će kroz predavanja, i rasprave otvoriti važne teme inkluzije, različitosti, mentalnog zdravlja, pristupačnosti i podrške studentima u akademskom okružju. U sklopu skupa bit će predstavljene i poster-prezentacije autora s različitih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te drugih visokih učilišta iz Hrvatske i regije. Sudionici će imati priliku upoznati primjere dobre prakse, iskustva i inicijative povezane s razvojem inkluzivnih politika, prilagodbama u nastavi, podrškom studentima, međuinstitucionalnom suradnjom te stvaranjem poticajnog i uključivog akademskog prostora. Za sudjelovanje na skupu potrebno je do 22. svibnja 2026. ispuniti prijavni obrazac dostupan putem POVEZNICE - PRIJAVA Pozivamo nastavnike, suradnike, stručne službe i studentske predstavnike da se pridruže skupu i uključe u zajedničko promišljanje razvoja dostupnijega, uključivijega i podržavajućega visokog obrazovanja. Program

Održan izbor za inženjerku godine

Wed, 13 May 2026 11:11:00 +0200

U regionalnom centru za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe – SEECEL 12. svibnja 2026. održana je svečanost izbora za inženjerku godine, nagrade koju dodjeljuje Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora (AHK). Svečanost je održana u okviru Njemačko-hrvatskoga gospodarskoga foruma. Pobjednica ovogodišnjega izbora je inženjerka Jelena Jurišić, direktorica za tehnologiju (CTO) kompanije Ericsson Nikola Tesla. Jelena Jurišić alumna je Sveučilišta u Zagrebu. Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora (AHK) pokrenula je projekt izbora inženjerke godine 2023. godine s ciljem isticanja uspješnih inženjerki i njihova rada u široj javnosti. Time se želi mlade generacije djevojaka potaknuti za odabir STEM studija i inženjerske karijere. Na ovogodišnji natječaj za inženjerku godine prijavile su se kandidatkinje iz cijele Hrvatske koje ostvaruju karijere u različitim sektorima gospodarstva, između ostaloga, energetici, prehrambenoj industriji, digitalnim tehnologijama, telekomunikacijama, automobilskoj industriji i drugim područjima. Povjerenstvo je odabrao deset finalistkinja među kojima je inženjerkom godine proglašena Jelena Jurišić čiji su profesionalni i osobni put prepoznati kao inspirativni primjer budućim generacijama inženjerki koje će svoj put pronaći u STEM području.

Direktor Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore Timo Pleyer na svečanosti je istaknuo važnost ove inicijative koja je usmjerena na dodatno osnaživanje i poticanje interesa mladih za inženjerstvo. „Svjesni smo koliko je danas važno učiniti društvo i gospodarstvo inovativnijim i otpornijim. Ključni faktor u postizanju toga su ljudi. Preko 250 prijava inženjerki u protekle četiri godine iz svih branši gospodarstva pokazuju kolika je ženska snaga u tvrtkama diljem Hrvatske i općenito u društvu.“

Predsjednica Uprave Siemensa Hrvatska i direktorica Siemensa Slovenija te inicijatorica izbora Medeja Lončar rekla je kako projekt inženjerke godine pokazuje da STEM pripada svima i ohrabruje djevojčice da slijede svoju inženjersku iskru i znatiželju te pronađu svoje mjesto u visokotehnološkoj budućnosti. "Ovogodišnja pobjednica utjelovljuje vrijednosti koje želimo poticati kroz ovaj projekt – izvrsnost, hrabrost i spremnost na stvaranje pozitivnih promjena. Zajedno s ostalim finalisticama, ona je inspiracija djevojčicama, i svojim će iskrama rasplamsati novu strast prema inženjerstvu.“

Izrazivši zadovoljstvo što je svečanost izbora za inženjerku godine organizirana u prostorima Sveučilišta u Zagrebu, rektor prof. dr. sc. Stjepan Lakušić istaknuo je kako je time potvrđeno jasno nastojanje Sveučilišta da se samo znanjem, suradnjom i povjerenjem između akademske zajednice i gospodarstva može ostvariti napredak. „Danas ne slavimo samo izvrsnost u inženjerstvu nego znanje, upornost, kreativnost i hrabrost žena koje svojim radom mijenjaju industriju, tehnologiju, znanost i društvo u cjelini. Inženjerstvo nije samo profesija – ono je način razmišljanja, sposobnost da u izazovima vidimo priliku i da ideje pretvaramo u rješenja koja unapređuju svakodnevni život svih nas. Posebno je važno što ovim događajem šaljemo snažnu poruku mladim generacijama – da su vrata znanosti, tehnologije i inovacija otvorena svima koji imaju talent, znatiželju i želju stvarati.“, poručio je rektor Lakušić. U povodu osvajanja nagrade za inženjerku godine, Jelena Jurišić rekla je kako je ovo priznanje potvrda njenoga dosadašnjega rada ali i podsjetnik na putovanje koje je započelo još u djetinjstvu. „Ta znatiželja i ljubav prema tehnologiji prate me i danas. Karijera u STEM-u nije pitanje spola, dobi ili očekivanja okoline, već znatiželje, predanosti i odvažnosti da slijedimo svoje snove i stvaramo bolju budućnost. A svakoj djevojčici koja se pita treba li odabrati inženjerstvo kao svoj poziv poručujem – da, svakako. Jer tvoja znatiželja vrijedi i tvoj glas je važan", poručila je Jelena Jurišić.

Wings for Life World Run 2026: Sveučilište u Zagrebu na vrhu svjetske akademske ljestvice

Tue, 12 May 2026 10:41:00 +0200

Sudjelujući u globalnoj humanitarnoj utrci Wings for Life World Run 2026, koja se ove godine u Hrvatskoj održavala u Zadru 10. svibnja 2026., Sveučilište u Zagrebu ostvarilo je izniman rezultat ‒ prvo mjesto u svijetu među svim akademskim zajednicama te 19. mjesto u ukupnom poretku u konkurenciji od gotovo 15.000 ekipa. Utrka Wings for Life World Run ne okuplja samo športske klubove i sveučilišta ‒ u natjecanju sudjeluju ekipe raznih profila i veličina, od međunarodnih korporacija i športskih brendova do manjih udruga i lokalnih zajednica. U toj iznimno heterogenoj i gustoj konkurenciji, ekipa Sveučilišta u Zagrebu plasirala se ispred svih ostalih akademskih institucija na svijetu. Na nacionalnoj razini, naša je ekipa zauzela prvo mjesto u Hrvatskoj u ukupnoj konkurenciji, ne samo u akademskoj zajednici. Pod zastavom Sveučilišta u Zagrebu trčalo je 335 trkača, što predstavlja najveće sveučilišno izaslanstvo u dosadašnjoj povijesti sudjelovanja u ovoj utrci. Okosnica ekipe bili su studenti Kineziološkoga fakulteta, njih više od 170, te studenti Učiteljskoga fakulteta s pedesetak trkača. Ostatak ekipe dopunili su studenti i zaposlenici s brojnih drugih sastavnica Sveučilišta. Posebno se istaknuo Mladen Pevac s Fakulteta elektrotehnike i računarstva, koji je pretrčao 49 kilometara i time završio na petom mjestu u Hrvatskoj po ukupno prijeđenoj udaljenosti. Sveučilište u Zagrebu sudjeluje u utrci Wings for Life World Run od 2023. Postupnim rastom i organiziranim uključivanjem sve većega broja sastavnica, ove je godine prvi puta ostvaren pravi zajednički nastup ‒ svi sudionici trčali su pod jednim timom, a ne pod zastavama pojedinih fakulteta. Taj je model dao i konkretne rezultate. Snaga zajedničkoga nastupa ogledala se u globalnom plasmanu koji nijedno europsko sveučilište nije dostiglo. Wings for Life World Run humanitarna je utrka čiji prihodi od kotizacija u cijelosti idu u fond za istraživanje ozljeda leđne moždine. Utrka nema klasičan cilj ‒ trkači trče dok ih ne sustigne presretačko vozilo (Chase Car). Što dulje trče, to više doprinose. Studenti i djelatnici Sveučilišta u Zagrebu zajedno su istrčali gotovo 4.000 kilometara (3.995,04 km) ‒ svaki od njih u fond za istraživanje ozljeda leđne moždine.

Održan drugi Sveučilišni dan cjeloživotnoga obrazovanja

Fri, 08 May 2026 11:52:00 +0200

Na Sveučilištu u Zagrebu 7. svibnja 2026. održan je drugi Sveučilišni dan cjeloživotnoga obrazovanja. Skup je ove godine održan na temu Zajedno prema kvaliteti: iskustva i perspektive cjeloživotnoga obrazovanja na Sveučilištu u Zagrebu. Drugi Sveučilišni dan cjeloživotnoga obrazovanja organiziran je s ciljem razmjene znanja i iskustava u ovom području, koje u kontekstu aktualnih promjena na tržištu rada, brzoga tehnološkoga razvoja i sve izraženije potrebe za kontinuiranim usavršavanjem te potencijalnom nužnošću promjene zanimanja, postaje jedno od strateških područja sveučilišnoga djelovanja. Program skupa obuhvatio je tri ključne cjeline u okviru kojih su predstavnici različitih institucija govorili o europskom i nacionalnom okviru sustava cjeloživotnoga obrazovanja, predstavili aktualne strategije, dokumente i prakse u ovom području na razini Sveučilišta u Zagrebu i njegovih sastavnica, te raspravljali o daljnjim koracima u izgradnji održivoga i kvalitetnoga sustava CŽO-a. Uz izlaganja i rasprave, u okviru skupa održani su i panel-diskusija pod nazivom Održiv i kvalitetan sustav cjeloživotnoga obrazovanja te dvije radionice. Uz predstavnike Sveučilišta u Zagrebu te njegovih fakulteta i akademija, na drugom Sveučilišnom danu cjeloživotnoga obrazovanja sudjelovali su predstavnici ministarstava i agencija koje djeluju u području obrazovanja u Republici Hrvatskoj. U ime rektora Sveučilišta u Zagrebu sudionicima skupa obratio se prorektor za znanost, istraživanje i poslijediplomske studije prof. dr. sc. Dubravko Majetić. Govoreći o cjeloživotnom obrazovanju kao važnom području koje se razvija na razini Sveučilišta u Zagrebu, prorektor je istaknuo kako je Senat usvojio politiku, pravilnik i priručnik za izradu i vrednovanje programa CŽO-a. Time je uspostavljen okvir za razvoj i osiguravanje kvalitete cjeloživotnoga obrazovanja na sveučilišnoj razini. Posebno je zavalio svima koji su radili na pripremi novih dokumenata, te naglasio dobru suradnju koju su u proteklom razdoblju ostvarili članovi Odbora za upravljanje kvalitetom i Radne skupine za cjeloživotno obrazovanje te Ured za upravljanje kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu. „Zajedničkim naporima stvoren je dobar okvir koji omogućava da se cjeloživotno obrazovanje razvija i bude na onoj razini kvalitete koja odgovara Sveučilištu u Zagrebu kao najstarijem i najvećem sveučilištu u Republici Hrvatskoj. Kvaliteta je preduvjet za izvrsnost kojoj svi težimo.“ U ime Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih skupu se obratio pomoćnik ravnatelja dr. sc. Mario Vučić. U svome govoru istaknuo je kako je cjeloživotno obrazovanje tijekom posljednjih 20 godina postalo važan dio hrvatskoga obrazovnoga sustava i društva u cjelini. Naglasio je važnost razvoja kvalitete u obrazovanju odraslih, kao i suradnje između visokoobrazovnih i stručnih institucija te drugih relevantnih dionika. „Zajedničkim razvojem inovativnih modela obrazovanja Hrvatska može povećati uključenost građana u cjeloživotno učenje i približiti se europskom prosjeku.“ Skupu se obratila i ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje mr. sc. Katarina Milković koja je naglasila da učenje traje cijeli život te predstavlja nužnost za osobni razvoj, profesionalni napredak i aktivno sudjelovanje u društvu koje se brzo mijenja. Naglasila je važnu ulogu koju sveučilišta i Agencija za odgoj i obrazovanje imaju u razvoju kvalitetnih programa, stručnom usavršavanju obrazovnih djelatnika i jačanju kompetencija potrebnih za suvremeno društvo i tržište rada. „Današnji skup potvrđuje da sveučilišta više nisu samo mjesta stjecanja diploma, već partneri pojedincima kroz cijeli životni vijek – mjesta na kojima se razvijaju nova znanja, vještine i kompetencije potrebne za suvremeno tržište rada. Vjerujem kako će ovaj skup potaknuti razmjenu iskustava i dodatno osnažiti suradnju i promišljanje o daljnjem razvoju kvalitetnoga, održivoga i dostupnoga sustava cjeloživotnog obrazovanja.” U ime Agencije za znanost i obrazovanje skupu se obratila zamjenica ravnateljice dr. sc. Irena Petrušić koja je istaknula da CŽO danas predstavlja sastavni dio sustava visokoga obrazovanja i ključan odgovor na potrebe pojedinaca i društva u vremenu brzih promjena. Također, rekla je da se kvaliteta obrazovnih programa ogleda u jasno definiranim ishodima učenja, relevantnosti sadržaja i njihovom kontinuiranom unapređivanju. „Fleksibilni, ciljani i kraći obrazovni programi omogućuju ne samo veću zapošljivost nego osiguravaju kontinuirani osobni i profesionalni razvoj svakoga pojedinca. Sveučilište u Zagrebu jasno potvrđuje svoju usmjerenost prema povezivanju akademskih znanja s konkretnim potrebama društva i tržišta rada. Na taj se način ostvaruje ne samo obrazovna funkcija već i šira uloga društveno odgovornoga sveučilišta.“ U ime ministra znanosti, obrazovanja i mladih skupu se obratio državni tajnik prof. dr. sc. Nikola Mrvac. U svome obraćanju rekao je kako cjeloživotno obrazovanje ne predstavlja samo stjecanje kvalifikacija i potvrda, nego i proces koji čovjeku pomaže pronaći smisao, razvijati odgovornost i zadržati orijentaciju u složenom svijetu. Također, državni tajnik posebno je istaknuo kako su povjerenje, ljudski odnosi i očuvanje pojedinca u središtu obrazovnoga sustava, te imaju ključnu važnost u vremenu razvoja umjetne inteligencije i novih modela učenja. „Kvaliteta u cjeloživotnom obrazovanju mora biti zajednički cilj i temeljni orijentir u vremenu brzih društvenih i tehnoloških promjena, jer brzina sama po sebi nije vrijednost ako ne vodi u pravom smjeru.” U okviru prvoga dijela programa, predstavnice Agencije za znanost i visoko obrazovanje, Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih te Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike – dr. sc. Irena Petrušić, mr. sc. Loredana Maravić i Ivana Drobac Kern – predstavile su europske perspektive daljnjega razvoja sustava cjeloživotnoga obrazovanja, prvenstveno osiguravanja kvalitete i razvoja mikrokvalifikacija te financijskih instrumenata za podršku razvoju programa CŽO-a, poput dosadašnjih vaučera za obrazovanje. U drugom dijelu programa govorilo se o sustavu cjeloživotnoga obrazovanja na razini Sveučilišta u Zagrebu. Dokument Politika cjeloživotnoga obrazovanja Sveučilišta u Zagrebu, donesen na sjednici Senata 28. travnja 2026., predstavila je predsjednica Radne skupine CŽO-a izv. prof. dr. sc. Višnja Rajić, koja je govorila i o aktualnom stanju u ovom području na sveučilišnoj razini. Članica Radne skupine CŽO-a prof. dr. sc. Aleksandra Čižmešija održala je izlaganje u kojem je analizirala pravilnike o cjeloživotnom obrazovanju na sastavnicama, a izv. prof. dr. sc. Anja Mirosavljević predstavila je Priručnik za izradu i vrednovanje programa CŽO-a koji je izradila Radna skupina za cjeloživotno obrazovanje Na skupu je potom održana panel-diskusija pod nazivom Održiv i kvalitetan sustav cjeloživotnoga obrazovanja u kojem su o iskustvima sastavnica u provedbi aktivnosti u okviru CŽO-a govorili izv. prof. dr. sc. Goran Hajdin s Fakulteta organizacije i informatike, prof. dr. sc. Zoran Kožuh s Fakulteta strojarstva i brodogradnje, izv. prof. dr. sc. Diana Tomić s Filozofskoga fakulteta, izv. prof. dr. sc. Goran Lapat s Učiteljskoga fakulteta i dr. sc. Ivana Sabolek s Veterinarskoga fakulteta. Moderator panel- diskusije bio je prof. dr. sc. Marko Jakovac, član Radne skupine CŽO-a. Panelisti su govorili o specifičnostima svojih programa cjeloživotnog obrazovanja , kao i o njihovoj financijskoj održivosti obrazovnih te razlikama između tržišno-orijentiranih programa i onih koji su vezani uz profesionalna udruženja i licenciranje stručnjaka (npr. programi u području biomedicine). Sudionici su se osvrnuli i na izazove vezane uz motivaciju nastavnih i nenastavnih zaposlenika za snažnije uključivanje u aktivnosti vezane uz CŽO. Istaknuli su i poteškoće u usklađivanju kvalitete obrazovanja s regulatornim okvirima, kao i izazove u provedbi aktivnosti CŽO-a u kontekstu procesa digitalizacije. Panelisti su posebno naglasili i kako je za daljnji razvoj programa CŽO-a nužna veća fleksibilnost institucija, olakšavanje administrativnih procesa te bolje usklađivanje s potrebama tržišta rada i gospodarstva. U nastavku programa skupa održane su dvije radionice: Nastavničke kompetencije u poučavanju odraslih polaznika i Korištenje ISVU-a za administraciju programa CŽO-a.

Sveučilište u Zagrebu dodijelilo 400 stipendija za ak. god. 2025./2026. najizvrsnijim studentima

Tue, 05 May 2026 15:07:00 +0200

U utorak 5. svibnja 2026. u svečanoj dvorani Regionalnoga centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe – SEECEL održana je svečanost dodjele stipendija Sveučilišta u Zagrebu za ak. god. 2025./2026. Stipendije su dodijeljene u ukupno pet kategorija najuspješnijim studentima prijediplomskih, integriranih prijediplomskih i diplomskih te diplomskih studija. Stipendije je ove akademske godine dobilo 400 studenata Sveučilišta u Zagrebu.

Na početku svečanosti stipendistima se obratio rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić. Istaknuvši kako je u ovoj akademskoj godini Sveučilište u Zagrebu učinilo dodatni iskorak i unaprijedilo sustav stipendiranja, i to kroz povećanje iznosa stipendija s 1.800 eura na 2.325 eura po studentu, te kroz uvođenje nove kategorije stipendija za izvrsne studente s ostvarenim posebnim znanstvenim i stručnim postignućima, rektor je čestitao dobitnicima i rekao da je ulaganje u najizvrsnije studente ključno za budući napredak društva i države. „Vjerujem da će se vaša strast za učenjem i istraživanjem pretočiti u rezultate koji će imati pozitivan utjecaj na zajednicu, našu zemlju i šire, te da ćete biti spremni za rješavanje kompleksnih izazova s kojima se suočava današnje društvo. U životu budite hrabri, znatiželjni i ustrajni. Iskoristite ovu priliku ne samo za vlastiti razvoj, nego i za dobrobit društva u kojem živimo. Neka ova stipendija bude vjetar u leđa vašim ambicijama i inspirira vas da nastavite putem izvrsnosti.“ U ime gradonačelnika Grada Zagreba stipendistima se obratila pomoćnica pročelnika za fondove, mlade i tehničku kulturu u Gradskom uredu za obrazovanje, sport i mlade Ria Bilić. Rekavši kako stipendije predstavljaju strateško ulaganje u ljudski kapital, a ne samo financijsku potporu, istaknula je važnost suradnje između Grada, Sveučilišta i resornoga Ministarstva s ciljem stvaranja preduvjeta za osiguravanje podrške za različite potrebe. „Današnji dan posvećen je vama i vašem uspjehu te potvrda da društvo vjeruje u vaš potencijal. Ulaganje u obrazovanje i mlade jedan je od temeljnih dugoročnih strateških ciljeva Grada Zagreba. Svi znamo da gradovi ne rastu samo infrastrukturom i projektima, nego idejama, znanjem i ljudima koji u njima ostaju. Nema važnijega kapitala od ljudskoga kapitala.“ Predsjednik Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu Gordan Kragić čestitao je dobitnicima stipendija, posebno istaknuvši njihovu izvrsnost, rad, disciplinu i karakter. Također, izrazio je zadovoljstvo što je iznos stipendija ove godine povećan. Pozvavši nagrađene studente da svoju izvrsnost dijele nesebično i budu hrabri, rekao je kako društvu trebaju znanje, rad i stručnost, ali i ljudi s karakterom. „Društvu trebaju ljudi koji neće samo šutjeti i prilagođavati se, nego znati postaviti pitanje kada vide da nešto nije dobro. Trebaju mu ljudi koji neće pristajati na prosječnost samo zato što je lakša. Ti ljudi moraju biti hrabri i reći da sustav može biti bolji, te sudjelovati u njegovu mijenjanju.“ Na svečanosti su o provedbi ovogodišnjega natječaja za dodjelu stipendija govorili prorektor za studente, prijediplomske i diplomske studije prof. dr. sc. Boris Brkljačić i predsjednik sveučilišnoga Povjerenstva za dodjelu stipendija prof. art. Davor Švaić, dekan Akademije dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. U skladu s Natječajem za dodjelu stipendija koji je bio otvoren od 17. prosinca 2025. do 16. siječnja 2026., opći kriteriji za dobivanje stipendija u svih pet kategorija bili su uspješnost u studiju, što obuhvaća prosjek ocjena svih položenih ispita i ukupno stečeni ECTS bodovi do 30. rujna 2025. Također, Povjerenstvo za dodjelu stipendija posebno je vrednovalo dodatna postignuća kandidata kao što su osvojena Rektorova nagrada (pojedinačna ili Rektorova nagrada dobivena za rad do tri autora u suautorstvu), Dekanova nagrada ili druga jednakovrijedna nagrada. Na temelju odluke Senata Sveučilišta u Zagrebu, u kategoriji za izvrsnost (kategorija A) dodijeljeno je 328 stipendija. Dobitnici stipendija u ovoj kategoriji u trenutku prijave na Natječaj morali su biti unutar 10 posto najuspješnijih studenata na studijskom programu koji studiraju, u skladu s kriterijima matične sastavnice.

U kategoriji za izvrsne studente s ostvarenim posebnim znanstvenim i stručnim postignućima (kategorija B) dodijeljeno je 14 stipendija. Riječ je o novoj kategoriji stipendija koje Sveučilište u Zagrebu dodjeljuje prvi puta, čime je učinjen važan iskorak u prepoznavanju i nagrađivanju studenata koji, uz izvrsnost u studiju, ostvaruju i značajne rezultate u znanstveno-istraživačkom i stručnom radu. Uvođenjem te kategorije stipendija Sveučilište želi dodatno potaknuti razvoj akademske izvrsnosti i izvannastavnoga angažmana.

U kategoriji za izvrsne studente s ostvarenim posebnim postignućima u umjetničkom području (kategorija C) dodijeljeno je ukupno 10 stipendija. Dobitnici stipendija u ovoj kategoriji nagrađivani su studenti studija u umjetničkom području te dobitnici nagrada i priznanja na gradskoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini.

U kategoriji za podzastupljene i ranjive skupine studenata (kategorija D) ove su godine dodijeljene 44 stipendije. Riječ je o stipendijama koje se dodjeljuju studentima koje dolaze iz obitelji nižega socioekonomskoga statusa, studentima s invaliditetom, studentima s djecom te studentima u alternativnoj skrbi.

U kategoriji za izvrsne studente sportaše (kategorija E) dodijeljene su 4 stipendije. Dobitnici stipendija u ovoj kategoriji su studenti sa sportskim rezultatima u skladu s kriterijima Hrvatskoga olimpijskoga odbora, Hrvatskog paraolimpijskoga odbora i Hrvatskoga deflimpijskoga odbora.

Prorektor prof. dr. sc. Boris Brkljačić u svome se obraćanju stipendistima posebno osvrnuo na aktualne izazove, posebice na razvoj umjetne inteligencije koja utječe na sustav znanosti i visokoga obrazovanja. Rekavši kako će umjetna inteligencija vjerojatno promijeniti obrazovanje i tržište rada, kao i način rada pojedinaca u budućnosti, prorektor je naglasio kako je važno da studenti budu prilagodljivi, stalno uče i usavršavaju se, te istovremeno budu spremni na potencijalne promjene u svojim karijerama. „Ipak, uz stručne kompetencije, nemojte zaboraviti razvijati i svoje socijalne vještine. Važno je da u životu ostvarite ravnotežu između profesionalnoga i privatnoga života.“, poručio je dobitnicima stipendija.

Prof. art. Davor Švaić stipendistima je poručio da se ne boje pogrešaka jer su one nužne za razvoj kreativnosti i novih ideja. Također, istaknuo je kako stipendija nije samo nagrada za dosadašnji uspjeh, nego i poticaj da i u budućnosti budu hrabri i znatiželjni te da istražuju i otkrivaju. „Svijet ne čeka vaše prosjeke i ECTS bodove, nego vaše ideje, vašu sposobnost da uvodite red tamo gdje drugi vide isključivo nered, te vaš talent da unesete ljudskost i čovječnost tamo gdje ih nema. Ostanite autentični, ostanite kritični i nemojte se bojati zbunjivati ljude oko sebe svojim vizijama i idejama. Čestitam vam na ovom iznimnom uspjehu, nosite svoje stipendije ponosno i iznad svega – mijenjajte ovaj svijet na bolje.“

Studentica Medicinskoga fakulteta Petra Bolt, dobitnica stipendije u novoj kategoriji za izvrsne studente s ostvarenim posebnim znanstvenim i stručnim postignućima, u svome je obraćanju istaknula kako dobivanje stipendije Sveučilišta u Zagrebu ne predstavlja samo ponos za nagrađene studente, nego i značajan poticaj za njihova daljnja istraživanja i nove pothvate. Zahvalivši svima koji su stipendistima dali potporu u njihovim znanstvenim nastojanjima – mentorima i profesorima, upravama Sveučilišta, fakulteta i akademija, svim njihovim zaposlenicima te kolegama i suradnicima, posebno je naglasila kako je dobivanje stipendije potvrda njihova rada, truda i zalaganja. „Rad na našim projektima zahtijeva mnoga odricanja, sate i dane provedene u laboratorijima i na terenskim istraživanjima, a nerijetko i noći provedene za računalima u potrazi za različitim odgovorima. Zahvaljujem svima što su ti napori primijećeni, cijenjeni i nagrađeni.“ Zahvalu u ime svih dobitnika stipendija Sveučilišta u Zagrebu na svečanosti je izrekla studentica Ekonomskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Marta Skorić. Rekavši kako stipendije za studente dobitnike ne predstavljaju samo financijsku podršku nego svjedoče da su trud i rad prepoznati, posebno je istaknula kako će ih one dodatno motivirati. „Za mnoge od nas dobivanje stipendije Sveučilišta u Zagrebu donosi konkretnu financijsku slobodu. Slobodu da se više posvetimo učenju, istraživanju i osobnom razvoju te da, u konačnici, smanjimo financijski teret našim roditeljima. Posebno cijenimo što je Sveučilište povećalo iznos stipendije, sukladno inflaciji i rastu troškova, čime je dodatno osnažilo njezin stvarni utjecaj na studentski standard.“ Također, u svome je govoru sve studente pozvala da i dalje budu znatiželjni, uporni i otvoreni za nova iskustva. „Iskoristite sve što studij može pružiti – ne samo kroz knjige, nego i kroz ljude, ideje i prilike koje ih okružuju jer uspjeh nije samo krajnji rezultat, već i proces kroz koji učimo, rastemo i postajemo ono što jesmo.“ U umjetničkom dijelu svečanosti sudjelovali su studenti dobitnici stipendija Sveučilišta u Zagrebu. Uz glazbene i dramske točke izvedene na svečanoj dodjeli stipendija, u predvorju svečane dvorane postavljena je izložba radova nagrađenih stipendista.

Prijavite se za "traineeship" program Europske investicijske banke!

Mon, 04 May 2026 09:23:00 +0200

Europska investicijska banka otvorila je prijave za svoj traineeship program - plaćenu stručnu praksu, a traže se pripravnici raznih profila u više organizacijskih jedinica, uključujući i ured potpredsjednika Europske investicijske banke (EIB) izv. prof. dr. sc. Marka Primorca u Luksemburgu.

Prijaviti se mogu studenti završnih godina studija ili diplomirani studenti koji imaju manje od godinu dana relevantnoga radnog iskustva od završetka zadnjeg studija. Također, za prijavu je potrebno imati državljanstvo države članice Europske unije ili države kandidatkinje za članstvo u EU (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Gruzija, Moldavija, Sjeverna Makedonija, Srbija, Turska i Ukrajina). Kandidati trebaju tečno govoriti engleski i/ili francuski jezik, a znanje dodatnih jezika Europske unije je prednost.

Prijave su otvorene do 12. svibnja, a očekivani početak rada je 1. rujna ili listopada, u trajanju od pet mjeseci. Kandidati se mogu prijaviti na željeni oglas izravno na stranici karijera, a više informacija o samom traineeship programu dostupno je na EIB mrežnim stranicama. Svaki se kandidat može prijaviti na najviše tri oglasa, a u slučaju prijave na više od tri oglasa u obzir se uzimaju samo prve tri prijave.

Biti pripravnik u ovakvoj značajnoj instituciji Europske unije znači biti dio sustava usmjerenoga na ostvarivanje ciljeva i kojemu i vi doprinosite projektima koji podržavaju budućnost Europe - od inovacija i infrastrukture do održivosti i društvenog utjecaja. Svaki dan ćete učiti od iskusnih stručnjaka, raditi u multikulturalnom i uključivom okruženju te steći uvid u to kako se europska politika pretvara u stvarna ulaganja.

Natječaj za upis studenata u I. godinu prijediplomskih, diplomskih i integriranih (prijediplomskih i diplomskih) studija u ak. godinu 2026./2027.

Thu, 30 Apr 2026 13:37:00 +0200

Tekst Natječaja za upis studenata u I. godinu sveučilišnih prijediplomskih, integriranih (prijediplomskih i diplomskih) te stručnih prijediplomskih studija u akademskoj godini 2026./2027. Senat Sveučilišta u Zagrebu je na 5. redovitoj sjednici u 357. akademskoj godini (2025./2026.) održanoj 17. ožujka 2026. donio Odluku o upisnim kvotama za upis studenata u I. godinu prijediplomskih i integriranih prijediplomskih i diplomskih studija na Sveučilištu u Zagrebu u ak. god. 2026./2027. te na 6. redovitoj sjednici u 357. akademskoj godini 2025./2026.) održanoj 28. travnja 2026. Odluku o izmjeni navedene odluke. Tablica upisnih mjesta za upis u 1. godinu prijediplomskih i integriranih (prijediplomskih i diplomskih) studija u ak. god. 2026./2027.
----------------------------------------------------------------------------------------------------------

Tekst Natječaja za upis studenata u I. godinu DIPLOMSKIH studija u ak. god. 2026./2027.

Senat Sveučilišta u Zagrebu je na 6. redovitoj sjednici u 357. ak.god. (2025./2026.) održanoj 28. travnja 2026. donio Odluku o upisnim kvotama za upis studenata u I. godinu diplomskih studija na Sveučilištu u Zagrebu u ak. god. 2026./2027.

Tablica upisnih mjesta za upis u 1. godinu DIPLOMSKIH STUDIJA u ak. god. 2026./2027.

Datum objave Natječaja: 30. travnja 2026.

Više možete vidjeti OVDJE.

Kliofest 2026. donosi okrugli stol o stranim studentima i prvim profesorima Sveučilišta u Zagrebu

Thu, 30 Apr 2026 10:29:00 +0200

Od 5. do 8. svibnja 2026. održava se Kliofest, događanje koje okuplja povjesničare, istraživače, izdavače i širu javnost u prostoru Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te na drugim gradskim lokacijama.
Tijekom četiri dana Festivala posjetitelji mogu očekivati predavanja, predstavljanja knjiga, okrugle stolove i sajam povijesne literature. Program svake godine povezuje akademsku zajednicu i širu publiku kroz pristupačne i stručne sadržaje. Ovogodišnje, 13. izdanje festivala nastavlja tradiciju započetu 2014. godine, s naglaskom na popularizaciju povijesti i povezivanje akademske i šire javnosti. U programu redovito sudjeluju i brojni nastavnici i istraživači sa Sveučilišta u Zagrebu, uključujući posebno predstavnike Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje se nalazi i Odsjek za povijest. Oni kroz predavanja, predstavljanja istraživanja i sudjelovanje u raspravama doprinose znanstvenoj razini programa. PROGRAM

Jedan od zanimljivih ovogodišnjih stručnih programa u organizaciji sveučilišnog arhiva pri Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu bit će okrugli stol “Strani studenti i prvi profesori modernoga sveučilišta u Zagrebu iz inozemstva u razdoblju 1874.–1918.”, koji se održava u sklopu NPOO projekta Akademski život i kulturno-identitetski dosezi Sveučilišta u Zagrebu 1874.–1918.
Na okruglom stolu sudjeluju Ana Biočić, Marko Kolić, Tihana Luetić, Hrvoje Mandić i Tihomir Vukelja, a moderatorica je Vlatka Lemić. Događanje će se održati u srijedu, 6. svibnja 2026. od 12 do 13 sati na Pozornici I u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Poseban dio festivala je Dan povijesti, koji se obilježava 8. svibnja i uključuje niz događanja i izvan Zagreba, čime se program širi na različite dijelove Hrvatske. Kliofest i ove godine donosi spoj znanosti i javne kulture, otvarajući prostor za razgovor o tome kako se povijest istražuje, tumači i približava široj publici.

Sveučilište u Zagrebu primilo posebno priznanje povodom obilježavanja 55. obljetnice Srca

Wed, 29 Apr 2026 15:12:00 +0200

Sveučilišni računski centar svečano je obilježilo 55. obljetnicu u okviru dvodnevne konferencije Dani e-infrastrukture Srce DEI 2026 u utorak 28. ožujka u velikoj dvorani Sveučilišta u Zagrebu (Regionalni centar za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe – SEECEL).

U svečanom dijelu programa nazočnima su se obratili rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, izaslanica predsjednika Vlade Republike Hrvatske i ravnateljica Uprave za visoko obrazovanje u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih Dijana Mandić, akademik Ignac Lovrek u ime Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te pročelnik Službe za informacijski sustav i tehničke poslove Grada Zagreba dr. sc. Dražen Lučanin.

Nakon pozdravnih govora ravnatelj Srca Ivan Marić održao je govor u kojem se osvrnuo na put koji je Srce do sada prošlo i dao uvid u ono što Srce očekuje u budućnosti. Između ostalog, ravnatelj Srca istaknuo je i kako uz jasnu viziju i daljnja ulaganja u modernu i otpornu infrastrukturu te razvoj naprednih digitalnih usluga, Srce nastavlja biti snažan pokretač digitalne transformacije i razvoja znanosti i visokog obrazovanja u Hrvatskoj i šire.

Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić u pozdravnom govoru je istaknuo važnost Srca kao ključne infrastrukturne ustanove Sveučilišta u Zagrebu te nadodao: „Kada je Sveučilište u Zagrebu davne 1971. godine osnovalo Srce postavljen je temelj onoga što danas prepoznajemo kao digitalnu transformaciju visokog obrazovanja i znanosti u našoj državi. Ta je odluka bila ne samo strateška, prava i vizionarska već i vrlo hrabra i dalekovidna. Digitalna transformacija danas nije stvar izbora nego nužnost – ona je jedan od ključnih pravaca Sveučilišta u Zagrebu, a Srce u tom procesu ima ključnu ulogu jer ono donosi i organizacijske i razvojne iskorake koji omogućuju digitalnu transformaciju. Srce je ustanova koja ne osigurava samo ključnu infrastrukturu za sustav znanosti i visokog obrazovanja nego čini taj sustav jačim i otpornijim uz istodobno povezivanje s europskim i globalnim istraživačkim prostorom. Vjerujem da će Srce i svi njegovi zaposlenici nastaviti spremno odgovarati na izazove koje najnovije tehnologije poput umjetne inteligencije stavljaju pred sve nas te nastaviti predano raditi na integraciji naprednih digitalnih tehnologija i u istraživačkom i obrazovnom procesu.“

U sklopu svečanosti dodijeljena su i posebna priznanja pojedincima i institucijama za izniman doprinos u razvoju i djelovanju Srca. U kategoriji zaslužnih ustanova priznanje je uručeno Sveučilištu u Zagrebu, čime je dodatno potvrđena snažna i dugogodišnja povezanost Sveučilišta i Srca, kao i zajednički doprinos razvoju digitalne i znanstvene infrastrukture. U ime Sveučilišta u Zagrebu, priznanje je preuzeo rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić.

Osnovano 1971. godine od strane Sveučilišta u Zagrebu, Srce već 55 godina razvija i održava ključne digitalne sustave i usluge te aktivno doprinosi digitalnoj transformaciji visokoga obrazovanja i znanosti. Kroz izgradnju nacionalne e-infrastrukture, dovođenje interneta u akademsku zajednicu te kontinuiranu podršku obrazovanju i istraživanju, Srce je postalo nezaobilazan čimbenik razvoja modernoga akademskoga okruženja.

Povodom obilježavanja 55. obljetnice, Srce je pripremilo i prigodnu izložbu „Memorija vremena“. Izložba prikazuje sačuvanu tehnološku baštinu Srca – od linijskog pisača i magnetskih traka, preko jednog od prvih osobnih računala, do superračunala i opreme kojom je ostvarena prva internetska veza Hrvatske sa svijetom. Izložba donosi originalnu računalnu opremu, arhivske fotografije, stare logotipe i novinske zapise koji svjedoče o razvoju tehnologije i društva.

Izložbu je moguće posjetiti do kraja ove godine u prostorima Srca, na adresi Josipa Marohnića 5 u Zagrebu.

Održane dvije svečane promocije – Sveučilište u Zagrebu dobilo 371 doktora znanosti i doktora umjetnosti

Sat, 25 Apr 2026 15:09:00 +0200

U velikoj dvorani Regionalnoga centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe – SEECEL, u subotu 25. travnja 2026., održane su dvije svečane promocije doktora znanosti i doktora umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu.

Tijekom promocija rektor prof. dr. sc. Stjepan Lakušić promovirao je 371 doktora znanosti i doktora umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu – 184 doktorskih kandidata na svečanosti održanoj u 10 sati, a njih 187 na promociji u 14 sati. Nove doktore znanosti i doktore umjetnosti u ovoj svečanoj prigodi pljeskom su pozdravili akademska zajednica i prepuna velika svečana dvorana. U skladu s protokolom, promocije su započele ulaskom doktorskih kandidata u dvoranu, nakon čega su rektor, prorektori te dekani i prodekani Sveučilišta u Zagrebu u svečanoj povorci, predvođenoj pedelom, stigli na pozornicu. Uslijedilo je intoniranje himne Republike Hrvatske te govor rektora prof. dr. sc. Stjepana Lakušića. Čestitajući novopromoviranima, njihovim mentorima i obiteljima, rektor Lakušić istaknuo je kako novi doktori znanosti i doktori umjetnosti predstavljaju intelektualnu okosnicu Republike Hrvatske, ključnu za poticanje gospodarskih inovacija i globalne konkurentnosti naše zemlje. „U vašem budućem radu uvijek imajte na umu da su vaša postignuća temelj napretka zajednice u kojoj djelujete, našega gospodarstva i društva u cjelini. Bez doktora znanosti i doktora umjetnosti ni sama znanost i umjetnost nemaju budućnost. Znanost ne poznaje granice i vi stoga sada ulazite na igralište u kojem surađujete i natječete se na svjetskoj razini kao najbolji predstavnici svoga Sveučilišta i svoje domovine. U vašim istraživanjima vidjeli ste ljepotu tamo gdje drugi vide običnost. Spojili ste nijanse koje ostali ne primjećuju. Vaša kreativnost se rađala iz vaše unutarnje snage, vaše ustrajnosti i nepokolebljivosti. No ne zaboravite da rezultati znanstvenih istraživanja ne služe ničemu ako ne služe čovjeku i čovječanstvu.“, poručio je rektor Lakušić. Rekavši kako na Sveučilištu u Zagrebu studira više od 50 posto svih studenata u Hrvatskoj, što ga čini stožernom nacionalnom visokoobrazovnom i znanstvenom institucijom, rektor je istaknuo da Sveučilište u Zagrebu sa svojim znanstvenim i istraživačkim rezultatima značajno pridonosi gospodarstvu naše zemlje i otvara vrata prilikama za sve veći broj ljudi. Ubrzani razvoj i napredak društva te povećanje konkurentnosti i gospodarski rast mogu se ostvariti jedino u kontinuiranoj suradnji između sveučilišta i gospodarstva, rekao je rektor. „Sveučilište je najvažniji gospodarski akter jer je ključno za prosperitet i konkurentnost zemlje. Nema novih proizvoda i novih tehnologija bez rada velikoga broja znanstvenika među kojima su i naši današnji laureati. Ako želimo biti zemlja budućnosti, a ne zemlja prošlosti, to možemo ostvariti samo s kvalitetnim obrazovanjem i vrhunskim istraživanjima. Kroz daljnju i bližu povijest pokazalo se da su svaki problem u društvu ali i sva tehnološka unapređenja riješila upravo sveučilišta i njihovi znanstvenici. Upravo stoga velika sveučilišta kao što je Sveučilište u Zagrebu imaju vodeću ulogu.“ Nakon što su kandidati, odjeveni u svečane toge, izgovorili tekst prisege i rektor ih proglasio doktorima znanosti i doktorima umjetnosti, prebacili su kićanku na akademskim kapama na desnu stranu, čime su i simbolično ušli u novo i više akademsko zvanje. Na svečanostima je uslijedilo uručivanje diploma i doktorskih medalja te upisivanje promoviranih u Knjigu doktora. U ime promoviranih doktora znanosti i doktora umjetnosti na prvoj se svečanosti nazočnima obratila dr. sc. Petra Besedić s Fakulteta strojarstva i brodogradnje, a na drugoj dr. sc. Matea Brižić s Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Zahvalivši svima koji su im davali potporu – mentoricama i mentorima, kolegama i suradnicima, obiteljima i bližnjima, dr. sc. Petra Besedić posebno je istaknula kako su danas promovirani doktori znanosti i doktori umjetnosti svoje doktorske diplome stekli u različitim područjima znanosti i umjetnosti. „Svi mi imamo različite životne priče, različita iskustva i uvjerenja no ipak dijelimo jedan zajednički nazivnik koji je bio tih, ali snažan pokretač našega današnjega uspjeha, a to je znatiželja.“ Uputivši zahvalu Sveučilištu te svima koji ga svakodnevno grade svojim radom i predanošću, rekla je kako Sveučilište nije samo mjesto stjecanja znanja nego i prostor susreta različitih disciplina, ideja i ljudi u kojem se šire vidici i pomiču granice mogućega. „Upravo smo ovdje naučili da se najveći iskoraci često rađaju iz dijaloga, suradnje i hrabrosti da postavimo novo pitanje. U njegovim predavaonicama, laboratorijima, kabinetima i ateljeima rasli smo ne samo kao istraživači i umjetnici nego i kao ljudi. Ponosni smo što danas stojimo ovdje kao dio te velike i prosperitetne akademske zajednice.“ Dr. sc. Matea Brižić u svom se govoru posebno osvrnula na izazove s kojima su se doktorandi susreli tijekom doktorskoga studija, ali i istaknula nužnost da u svojem budućem djelovanju budu odgovorni. „Živimo u vremenu u kojem se znanje često relativizira, u kojem su glasni odgovori ponekad važniji od točnih, i u kojem se kompleksnost svodi na jednostavne, ali često pogrešne i znanstveno neutemeljene zaključke. Kao oni koji su disciplinom i predanošću oblikovali svoje kompetencije, imamo dužnost primijeniti ih na način koji štiti i unaprjeđuje naše društvo i domovinu, svatko u svom polju djelovanja.“ Rekavši kako je obveza doktora znanosti i doktora umjetnosti da ne pristaju na površnost te da brane vrijednost znanja ne samo svojom titulom, nego djelovanjem, istaknula je kako znanstvenici moraju biti glas razuma. „Doktorat nije kraj učenja nego početak nove razine odgovornosti koja nas obvezuje da stečeno znanje ne zadržimo za sebe, nego da ga koristimo pošteno i da njime pridonosimo široj zajednici. Danas preuzimamo i novu obvezu da budemo više od stručnjaka. Moramo biti ljudi kojima se može vjerovati kada je znanje najpotrebnije.“, rekla je doktorica Brižić. Svečanosti su završile akademskom himnom Gaudeamus igitur i zajedničkim fotografiranjem. Uz prorektore, dekane, prodekane, mentore i profesore Sveučilišta u Zagrebu, svečanim promocijama nazočili su drugi gosti i uzvanici. Novi doktori znanosti i doktori umjetnosti uz otisnute diplome dobili su i one digitalne u pretince e-pošte. Obje su inačice doktorskih diploma izrađene istodobno te imaju QR kod, a one u digitalnom obliku su i elektronički potpisane.

Natječaj za upis na sveučilišni interdisciplinarni specijalistički studij "Javna uprava"

Thu, 23 Apr 2026 13:54:00 +0200

Centar za poslijediplomske studije Sveučilišta u Zagrebu raspisuje Natječaj za upis na sveučilišni interdisciplinarni specijalistički studij "Javna uprava" za stjecanje akademskoga naziva specijalist javne uprave u akademskoj godini 2026./2027. Rok za podnošenje prijava je 1. lipnja 2026. Školarina iznosi 2.500,00 eura, a studij traje jednu akademsku godinu (2 semestra, 60 ECTS). Više možete vidjeti OVDJE. OBRAZAC ZA PRIJAVU Sva potrebna dokumentacija šalje se na adresu:
Sveučilište u Zagrebu
Centar za poslijediplomske studije
(s naznakom za: JAVNA UPRAVA)
Trg Republike Hrvatske 14, 10000 Zagreb
Privremena lokacija: Radoslava Cimermana 88 Dodatne informacije možete dobiti na e-mail: javna.uprava@unizg.hr ili na tel.: (01) 4698 110.