Sveučilište u Zagrebu

Ministarstvo demografije i useljeništva i hrvatska sveučilišta potpisali Sporazum o suradnji

Wed, 10 Jun 2026 15:48:00 +0200

U srijedu 10. lipnja 2026. u Regionalnom centru za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe – SEECEL potpisan je Sporazum o suradnji između Ministarstva demografije i useljeništva i sveučilišta u sastavu Rektorskoga zbora Republike Hrvatske.

Sporazum su u ime svojih institucija potpisali ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić i četrnaest rektora hrvatskih sveučilišta.

Cilj je potpisanoga Sporazuma uspostaviti suradnju između Ministarstva demografije i useljeništva i hrvatskih sveučilišta u izradi znanstveno utemeljenih, interdisciplinarnih i dugoročno održivih javnih politika koje će pridonijeti pozitivnim demografskim trendovima u Republici Hrvatskoj. Također, na temelju Sporazuma, potpisnici će surađivati na pripremi i izradi Zakona o demografskoj obnovi te pružati znanstvenu i stručnu podršku u razvoju cjelovitoga zakonodavnoga okvira za učinkovitu i koordiniranu demografsku politiku.

Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić izrazio je zadovoljstvo što je Sporazum o suradnji između Ministarstva demografije i useljeništva i hrvatskih sveučilišta potpisan upravo na najvećem i najstarijem sveučilištu u Republici Hrvatskoj – Sveučilištu u Zagrebu, na kojem se obrazuje više od 52 posto svih studenata u našoj zemlji.

„Demografija i obrazovanje ključni su čimbenici za razvoj svake države i društva koje želi stvarati bolju budućnost za svoje građane. Svi dionici – Ministarstvo, Vlada i akademska zajednica ovim Sporazumom žele građanima osigurati prosperitetnu i konkurentnu Hrvatsku, a to se čini kvalitetnim obrazovanjem i snažnom demografskom politikom. Akademska i znanstvena zajednica spremne su dati svoj doprinos u kreiranju novoga Zakona o demografskoj obnovi. Uključivanjem stručnjaka iz različitih akademskih područja u stvaranje novoga Zakona pokazano je zajedništvo i spremnost da zajedničkim naporima stvorimo bolje društvo za generacije koje dolaze.“

Predsjednik Rektorskoga zbora RH prof. dr. sc. Josip Faričić, rektor Sveučilišta u Zadru, naglasio je kako je demografska stabilnost ključna za očuvanje nacionalnoga identiteta. Rekao je kako bi Zakon o demografskoj obnovi trebao biti platforma za suvremenu, horizontalnu suradnju svih aktera – od građana i institucija do infrastrukture i različitih sektora – kako bi se stvorili bolji uvjeti za sve građane.

„Demografski izazovi moraju se rješavati jedinstvenim, znanstveno utemeljenim pristupom, uz jačanje obrazovne infrastrukture u svim regijama, a ne samo u urbanim središtima. Suradnja akademskih institucija i državnih tijela nužna je kako bi se stvorile dugoročne prilike koje će potaknuti građane da ostanu u zemlji ili se u nju vrate te osiguraju održivi razvoj Republike Hrvatske. Radujemo se svakom životu u našoj domovini, svakome tko se vraća i prepoznaje ovu zemlju kao prostor prilika – prostor u kojem se ne zadržavamo na površini, nego dublje promišljamo i gradimo zajedničku budućnost.“

U prigodi potpisivanja Sporazuma, ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić istaknuo je kako je demografija jedan od prioriteta Vlade Republike Hrvatske. Izrazivši zadovoljstvo uspostavljanjem suradnje između resornoga Ministarstva i akademske zajednice, ministar je zahvalio svim potpisnicima Sporazuma i naglasio kako je glavni cilj demografske reforme zaustavljanje negativnih trendova koji se očituju u padu stanovništva i iseljavanju.

„Demografska obnova Hrvatske mora počivati na znanju, spoznajama, podacima i dugoročnoj viziji. Stoga je partnerstvo s vama, hrvatskim sveučilištima, iznimno važno. Uvjeren sam kako ćemo zajedničkim radom stvoriti kvalitetan zakonodavni okvir i mjere koje će donijeti pozitivna demografska kretanja. Uključivanjem stručnjaka s različitih sveučilišta u Znanstveni savjet za izradu Zakona o demografskoj obnovi želimo uspostaviti zakonodavni okvir koji će dugoročno osigurati opstanak naše države kroz rješavanje pitanja stanovanja, zapošljavanja i povratka dijaspore. Demografska obnova stoga je pitanje nacionalne sigurnosti i zajedničke odgovornosti za budućnost domovine.“

Današnje potpisivanje Sporazuma o suradnji predstavlja još jedan korak u jačanju međusobne suradnje između Ministarstva demografije i hrvatskih sveučilišta nakon što je u travnju ove godine osnovan Znanstveni savjet za izradu Zakona o demografskoj obnovi. To tijelo, koje je danas održalo svoju prvu sjednicu, sastavljeno je od istaknutih stručnjaka iz sveučilišne, akademske i znanstvene zajednice koji rade na nacrtu zakonskoga prijedloga koji bi trebao biti dovršen u posljednjem kvartalu ove godine. Znanstvenim savjetom predsjeda akademik Davor Miličić, a potpredsjednik toga tijela akademik Anđelko Akrap.

Cilj je Zakona uspostaviti kvalitetan okvir za provedbu demografskih mjera na svim razinama kako bi se zaustavili negativni demografski trendovi, povećao natalitet, osigurali bolji uvjeti života građana te potaknuo povratak iseljenika u Republiku Hrvatsku. Poseban naglasak bit će usmjeren na pronatalitetne politike, poticanje povratka hrvatskoga iseljeništva te uključivanje demografske perspektive u ključne javne politike.

Te Deum

Wed, 10 Jun 2026 11:41:00 +0200

Povodom završetka 357. akademske godine Sveučilišta u Zagrebu svečana misa zahvalnica tradicionalno će se slaviti u četvrtak 18. lipnja 2026. u 19 sati u u Bogoslužnom prostoru bl. Alojzija Stepinca, Kaptol 28.
Euharistijsko slavlje predvodit će mons. Ivan Šaško, pomoćni biskup zagrebački. PLAKAT

Poziv na predstavljanje sveučilišnoga interdisciplinarnoga specijalističkog studija "Konferencijsko prevođenje"

Mon, 08 Jun 2026 12:32:00 +0200

Sveučilište u Zagrebu u suradnji s Glavnom upravom za konferencijsko prevođenje Europske komisije (DG Interpretation) i Glavnom upravom za konferencijsku logistiku i usmeno prevođenje Europskoga parlamenta predstavit će sveučilišni interdisciplinarni specijalistički studij "Konferencijsko prevođenje" u četvrtak 11. lipnja 2026. u 17.30 sati na Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu, u zgradi SEECEL, dvorana D1, Ulica Radoslava Cimermana 88. Prisutni će moći dobiti upute za prijavu na razredbeni ispit te informacije o tehničkim detaljima i svemu ostalom. Video možete pogledati OVDJE.

Zamah u suradnji Sveučilišta u Zagrebu i gospodarstva

Wed, 03 Jun 2026 14:07:00 +0200

U srijedu, 3. lipnja 2026., u Vodnjanu, u sjedištu tvrtke Infobip, održana je 4. sjednica Gospodarskoga savjeta Sveučilišta u Zagrebu. Okupljene su uvodno pozdravili prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, rektor Sveučilišta u Zagrebu te dr. sc. Siniša Krajnović, predsjednik Gospodarskoga savjeta i predsjednik Uprave Ericssona Nikole Tesle, koji je predvodio sjednicu.

Uoči sjednice članovi Savjeta obišli su kampus Pangea te sudjelovali na prezentaciji tvrtke Infobip, prvog hrvatskog jednoroga. Glavni izvršni direktor Infobipa, Silvio Kutić, među ostalim je istaknuo razvojni put tvrtke te važnost inovacija, znanja i globalne perspektive kao ključnih preduvjeta za uspjeh na međunarodnom tržištu. Sjednica je okupila članove Gospodarskog savjeta te predstavnike vodećih hrvatskih kompanija i institucija s ciljem daljnjeg jačanja suradnje između akademske zajednice i gospodarstva, uz fokus na razvoj inovacija, transfer tehnologije i poticanje poduzetništva. U okviru sjednice potpisan je Memorandum o razumijevanju o uspostavi istraživačko-inovacijskih i inkubacijskih centara u okviru projekta Znanstveno-učilišnoga kampusa Borongaj. Rektor prof. dr. sc. Stjepan Lakušić rekao je kako je to projekt od povijesne važnosti koji bi činio promjenu u budućnosti i davao jednake prilike za razvoj. Kampusi moraju biti žarišta inovacija i novih tehnologija. Potpisivanjem Memoranduma članovi Gospodarskog savjeta iskazali su snažnu potporu razvoju ovog strateškog projekta koji ima za cilj uspostavu integriranog istraživačko‑inovacijskog ekosustava usmjerenog na razvoj novih tehnologija, transfer znanja i jačanje inovacija, kao i poticanje akademskoga poduzetništva. Na sjednici je predstavljen prijedlog osnivanja radnog tijela za izradu Strategije istraživanja, transfera tehnologije i inovacija Sveučilišta u Zagrebu. Strategija će se prvi put izrađivati kroz model mješovite radne skupine koja uključuje predstavnike akademske zajednice i gospodarstva. Cilj je definirati smjer razvoja Sveučilišta kao suvremenoga europskog istraživačko‑inovacijskog središta, snažnije povezanog s potrebama gospodarstva i društva. Članovima Savjeta predstavljena je i inicijativa za osnivanje zaklade usmjerene na poticanje akademskoga poduzetništva. Zaklada bi trebala dodatno osnažiti razvoj start-up i spin-off projekata te poduzetničkih inicijativa koje proizlaze iz znanstveno‑istraživačkoga rada.

U okviru sjednice najavljen je i drugi Gospodarski forum Sveučilišta u Zagrebu, koji će se održati u sklopu Tjedna Sveučilišta u studenom u Zagrebu. Forum će nastaviti razvijati platformu za dijalog između znanosti, gospodarstva i javnog sektora o ključnim razvojnim temama. I ova sjednica potvrdila je snažnu usmjerenost Sveučilišta u Zagrebu i njegovih partnera iz gospodarstva na izgradnju održivog istraživačkog i inovacijskog ekosustava. „Suradnja Sveučilišta i gospodarstva nužan je preduvjet za razvoj konkurentnog i inovativnog društva. Projekti poput ZUK-a Borongaj jasno pokazuju kako kroz partnerstvo možemo stvarati čvrste temelje za razvoj novih tehnologija, transfer znanja i akademsko poduzetništvo. Kroz inicijative koje danas pokrećemo dodatno jačamo institucionalni okvir te stvaramo okruženje u kojem studenti, istraživači i poduzetnici zajednički razvijaju ideje s tržišnim potencijalom.“ istaknuo je prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, rektor Sveučilišta u Zagrebu. „Današnjim koracima dodatno učvršćujemo ulogu Gospodarskog savjeta kao mosta između znanosti i gospodarstva. Naš je zadatak povezivati ideje i tržište te osigurati da se ambiciozni ciljevi pretoče u konkretne projekte i opipljive rezultate. Upravo u provedbi vidimo ključ stvaranja dugoročne vrijednosti za gospodarstvo i društvo.“ naglasio je dr. sc. Siniša Krajnović, predsjednik Gospodarskog savjeta Sveučilišta u Zagrebu i predsjednik Uprave Ericssona Nikole Tesle. Tvrtke i institucije članice Gospodarskog savjeta Sveučilišta u Zagrebu su: Adris grupa d.d., AKD – Agencija za komercijalnu djelatnost d.o.o., Ericsson Nikola Tesla d.d., HEP – Hrvatska elektroprivreda d.d., Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR), Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), Infobip d.o.o., Institut Ruđer Bošković, KONČAR – Elektroindustrija d.d., Orbico d.o.o., PLIVA Hrvatska d.o.o. i Podravka d.d.

Održan XI. festival pjevačkih zborova i ansambala Sveučilišta u Zagrebu – UniChoralFest

Wed, 03 Jun 2026 13:24:00 +0200

U svečanoj dvorani Sveučilišta u Zagrebu, u zgradi SEECEL-a, u utorak 2. lipnja 2026. održan je XI. festival pjevačkih zborova i ansambala Sveučilišta u Zagrebu – UniChoralFest, koji je i ove godine pokazao bogatstvo, raznolikost i vitalnost studentskoga glazbenog života.

U svečanom, ali toplom i neposrednom ozračju nastupili su zborovi i vokalni ansambli različitih sastavnica Sveučilišta, donoseći publici program koji je obuhvatio tradicijske napjeve, hrvatsku zborsku baštinu, klapsku pjesmu te obrade popularne glazbe. Koncert je protekao u znaku zajedništva, predanosti i iskrene radosti muziciranja, što je publika nagradila srdačnim pljeskom nakon svakog nastupa.

Program je otvorio Akademski zbor Filozofskog fakulteta Concordia discors izvedbama Cossettove Ivanjske igre pred starim majkama i Stanićeve Naranče, uz zapažene solističke dionice. Uslijedili su nastupi Akademskog zbora Vladimir Prelog, koji je spojio domaći izričaj Slavenskijevom skladbom Voda zvira i ritmički živ napjev naroda Tsonga Swilo Yini Makhanana, te Ufovaca s dojmljivim kontrastom između meditativne skladbe Signore delle cime i Cossettova Letovanića.

Posebnu raznolikost večeri dali su Echo Chorus izvedbama dalmatinskog napjeva Kad si bila mala Mare i Jusićeve skladbe Jedan dan, kao i Akademski zbor Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta, koji je publici donio vedrinu u skladbama Naranča i Felicità. Ženski vokalni sastav Rezonanca istaknuo se profinjenim višeglasjem u obradama pjesama The Scientist i Ostala si uvijek ista, dok je Cantus Naturae svoj nastup oblikovao u duhu zborske ozbiljnosti i tradicijske topline izvedbama Zahvalnice Franje Dugana mlađeg i Cossettove Gora, gora, visoka si.

Publika je s osobitim zanimanjem pratila i nastup zbora Cappella Panacea, jednog od najmlađih sveučilišnih zborova, koji je pokazao sigurnost i svježinu u izvedbama Cossettova Letovanića i popularne skladbe Lay All Your Love on Me. Klape Balinjera i Sorelo unijele su u večer prepoznatljiv klapski ugođaj, oslonjen na dalmatinsku tradiciju, čistoću glasova i osjećaj za zajednički dah. Završni pojedinačni nastup Pjevačkog zbora studenata Medicinskog fakulteta Lege artis donio je emotivne i publici bliske obrade pjesama Moja posljednja i prva ljubavi i I Say a Little Prayer.

Pjevačima i publici obratila se prorektorica Sveučilišta u Zagrebu prof. art. Jasenka Ostojić, koja je istaknula važnost zborskog pjevanja u akademskoj zajednici. Njezine su riječi dodatno naglasile vrijednost UniChoralFesta kao susreta koji nadilazi pojedinačne fakultete i povezuje studente, nastavnike i alumni zajednicu kroz glazbu.

Pohvale zaslužuju svi pjevači i pjevačice, koji su nastupili uvjerljivo, koncentrirano i s vidljivim entuzijazmom, kao i njihovi dirigenti i voditelji – Lobel Filipić, Iva Juras, Diana Atanasov Piljek, Luka Šopar, Monika Kovačević, Iva Jarić Bremec, Kristian Hiršl, Damir Šumečki i Roko Radovan – čiji se predani rad jasno čuo u preciznosti izvedbi, sigurnosti ansambala i pažljivo oblikovanim interpretacijama.

Večer je zaključena zajedničkim pjevanjem skladbi Gaudeamus igitur i Da biš moja bila, čime je UniChoralFest dobio svečanu i simboličnu završnicu. Upravo je taj zajednički završetak najbolje sažeo duh festivala: otvorenost, suradnju, radost pjevanja i osjećaj pripadnosti Sveučilištu u Zagrebu.

XI. UniChoralFest još je jednom potvrdio da zborsko pjevanje ima važno mjesto u sveučilišnom životu te da studenti i njihovi voditelji, uz dobru organizaciju i potporu Sveučilišta, mogu stvoriti glazbeni događaj koji je istodobno svečan, srdačan i umjetnički vrijedan. Izvor: Akademski.hr

Konfucijev institut Sveučilišta u Zagrebu priprema treće izdanje "International Staff Weeka"

Wed, 03 Jun 2026 10:12:00 +0200

Konfucijev institut Sveučilišta u Zagrebu od 9. do 13. lipnja 2026. domaćin je trećeg izdanja International Staff Weeka pod nazivom „Event Management – Professional Skills for Successful Event Management“. Riječ je o petodnevnom stručnom programu koji okuplja 26 sudionika iz 15 zemalja i s 21 sveučilišta, a namijenjen je akademskom i administrativnom osoblju.

Program se održava na Konfucijevu institutu, a sudionike očekuju predavanja, radionice i studijski posjeti koji pokrivaju ključne aspekte organizacije događanja u akademskom i kulturnom sektoru.

Uvodno predavanje pod naslovom „Planning and Managing Successful Events“ sudionicima donosi osnove planiranja i predvođenja uspješnih događanja. Slijedi predavanje „Cultural Heritage Events: From Tradition to International Audiences“ koje se bavi organizacijom događanja vezanih uz kulturnu baštinu, uključujući logistiku koncerata i predstavljanja hrvatske tradicije u inozemstvu, nakon čega je predviđen posjet Nacionalnom ansamblu LADO i prisustvovanje probi tog profesionalnog folklornog ansambla.

Program uključuje i radionicu prepoznavanja i upravljanja stresom i tzv. burnout-om na radnom mjestu „Recognising and Managing Stress and Burnout in Professional Settings“, zatim predavanje o učinkovitoj komunikaciji za organizatore događaja naziva: „Effective Communication for Event Professionals“, te radionicu o načinu donošenja odluka u poslovnom svijetu „Decision lab – how we choose and why it matters“. Uz to, sudionici će sudjelovati i u radionici kineske kulture, gdje će dobiti uvid u kinesku kaligrafiju, slikarstvo, tradiciju ceremonije čaja, zaigrati kinesku igru weiqi ili odjenuti tradicionalnu kinesku odjeću.

Treći dan programa rezerviran je za studijski posjet Nacionalnom parku Plitvička jezera i tradicijskom vodeničarskom naselju Rastoke. Posljednjeg dana sudionici će se pridružiti Festivalu zmajevih čamaca na Jarunu gdje će sudjelovati kao natjecatelji utrke.

International Staff Week Konfucijevog instituta održava se treću godinu za redom te predstavlja primjer uspješne međunarodne razmjene u okviru Erasmus+ programa.

PROGRAM

Dvodnevni stručni skup "Inkluzija i različitost: osnaživanje akademske zajednice"

Mon, 01 Jun 2026 15:20:00 +0200

Dvodnevni stručni skup „Inkluzija i različitost: osnaživanje akademske zajednice“ na kojem su stručnjaci iz sustava visokog obrazovanja i studentski predstavnici raspravljali o inkluziji, različitosti, mentalnom zdravlju te pristupačnosti i podršci studentima u akademskom okružju održan je 28. svibnja na Sveučilištu u Zagrebu te 29. svibnja na Filozofskom fakultetu. Događanje u zgradi SEECEL-a otvorio je prof. dr. sc. Boris Brkljačić, prorektor za studente, prijediplomske i diplomske studije Sveučilišta u Zagrebu, koji je u pozdravnom govoru prvog dana skupa naglasio važnost zajedničkog promišljanja razvoja dostupnijeg, uključivijega i podržavajućega visokog obrazovanja. „Zahvaljujem svima vama koji ste danas ovdje, ne samo zbog interesa za ovu temu, nego i zbog svakodnevnog rada kojim pokazujete da inkluzivnost nije administrativna obveza nego temeljna vrijednost suvremenoga i odgovornoga visokog obrazovanja“, kazao je okupljenima prorektor Brkljačić i istaknuo da „inkluzija ne podrazumijeva samo fizičku pristupačnost. Ona podrazumijeva i uklanjanje nevidljivih prepreka - predrasuda, stereotipa, nerazumijevanja i osjećaja nepripadanja. Upravo zato ovakvi skupovi imaju posebnu vrijednost. Oni nisu samo mjesto razmjene znanja i iskustava, nego i prostor u kojem gradimo zajedničku svijest o tome kakvo sveučilište želimo biti.“ Na prvom predavanju pod nazivom „Intersekcionalnost u visokom obrazovanju: od teorije do prakse“ koje su održale prof. dr. sc. Lelia Kiš-Glavaš i Svea Kučinić s Edukacijsko-rehabilitacijskoga fakulteta, sudionici skupa upoznati su s jednom od ključnih tema suvremenog visokog obrazovanja: razumijevanjem različitosti i stvaranjem inkluzivnog akademskog okružja kroz intersekcionalni pristup. Kroz predavanje i radionicu predavačice su objasnile temeljne postavke i važnost intersekcionalnog pristupa u osiguravanju uključivosti i ravnopravnosti te potaknule okupljene na promišljanje o socijalnoj dimenziji visokoga obrazovanja iz šire perspektive. U nastavku je održana panel-rasprava „Kako graditi održiv i sustavan model podrške?“ na kojoj su sudjelovali doc. dr. sc. Tanja Jurin, voditeljica Savjetovališta za studente Sveučilišta u Zagrebu, Katja Popović, predstavnica Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu, Darijo Jurišić, pravobranitelj za osobe s invaliditetom, te Ivona Filipović iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih. Raspravu je moderirao prorektor Brkljačić, a panelisti su govorili o konkretnim izazovima, provedivim pristupima i dugoročnoj održivosti sustavnog modela podrške unutar akademske zajednice. Drugo predavanje pod nazivom „Supervizija kao alat podrške nastavnicima“ održala je prof. dr. sc. Kristina Urbanc s Pravnog fakulteta, koja je objasnila mogućnost korištenja supervizije kao prostora za refleksiju o izazovima u nastavničkoj praksi, razmjenu iskustava te unaprjeđenje nastavničkih kompetencija. Na završnom izlaganju prvoga dana skupa pod nazivom „Učimo specifično“ koje je održala je prof. dr. sc. Mirjana Lenček s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, okupljeni su saznali kako prepoznati studente s disleksijom i pružiti im učinkovitu podršku, osnažiti njihovo samopouzdanje te im omogućiti ostvarivanje punog akademskog potencijala.

Drugi dan stručnog skupa održavao se na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a u predavanju „Student pred nama“ doc. dr. sc. Tanja Jurin govorila je o tome što nastavnici trebaju znati o psihičkim stanjima svojih studenata, te o značaju savjetovališta na sveučilištima i fakultetima. Prof. dr. sc. Nataša Jokić-Begić i Marina Šimunec Zović s Filozofskog fakulteta pripremile su izlaganje „Nastavnici na prvoj liniji podrške“ u kojem su predstavile rezultate istraživanja o percepciji vlastite uloge nastavnika u pružanju podrške studentima s teškoćama mentalnog zdravlja, a Helena Gerenčir, Maria-Isabela Pecolaj i Svea Kučinić s Edukacijsko rehabilitacijskog fakulteta održale su prezentaciju „Što vidimo, a ne primjećujemo“ s prikazima osoba s invaliditetom na društvenim mrežama. U nastavku programa prof. dr. sc. Marjeta Majer s Medicinskog fakulteta održala je predavanje „Izazov prihvaćen – podrška pružena“ u kojem je objasnila kako razumjeti i podupirati studente s kroničnim bolestima te im pružiti razumnu prilagodbu. U četvrtoj tematskoj cjelini „Otvoriti vrata svijeta: Inkluzivna mobilnost“ nastupili su studenti koji su govorili o svojim iskustvima i uvidima koji mijenjaju praksu. Vita Tomić s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, te Laura Bičanić i Vid Bonča s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu iz prve su ruke svjedočili o tome što podržava, a što koči mobilnost studenata. Renata Hranjec iz Središnjeg sveučilišnog ureda za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju te Petra Habulin Musladin i Ivana Bijažić iz SALTO centra za uključivanje i raznolikost Agencije za mobilnost i programe Europske unije (AMPEU) okupljenima su govorile o sustavima podrške studentima s invaliditetom u procesu mobilnosti, a na skupu su predstavljene i poster-prezentacije autora s različitih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te drugih visokih učilišta iz Hrvatske i regije. U završnom dijelu skupa dodijeljeno je posebno priznanje za najbolji poster, o kojem su odlučili sami sudionici putem anonimnog online glasovanja. Priznanje je dodijeljeno studentima Franu Matiji Krasniću i Leonu Benkoviću s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za poster „SIADUS – System of Inclusive Assistance for Disabled University Students“. Tijekom dva dana, brojni sudionici skupa imali su priliku upoznati primjere dobre prakse, iskustva i inicijative povezane s razvojem inkluzivnih politika, prilagodbama u nastavi, podrškom studentima, međuinstitucijskom suradnjom i stvaranjem poticajnog i uključivog akademskog prostora te pregledati tematske poster-prezentacije o alatima i praksama za osnaživanje akademske zajednice. Zaključci stručnoga skupa

Potpisan Ugovor o pripajanju Zdravstvenoga veleučilišta Fakultetu zdravstvenih studija Sveučilišta u Zagrebu

Mon, 01 Jun 2026 15:13:00 +0200

U ponedjeljak 1. lipnja 2026. u Regionalnom centru za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe – SEECEL potpisan je Ugovor o provedbi statusne promjene pripajanja Zdravstvenoga veleučilišta Fakultetu zdravstvenih studija Sveučilišta u Zagrebu. Ugovor su ime svojih institucija potpisali rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, privremeni dekan Fakulteta zdravstvenih studija Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Igor Filipčić i predsjednik Upravnoga vijeća Zdravstvenoga veleučilišta prof. dr. sc. Željko Krznarić.

Potpisanim Ugovorom pobliže se uređuje postupak statusne promjene pripajanja Zdravstvenoga veleučilišta Fakultetu zdravstvenih studija Sveučilišta u Zagrebu te se uređuju međusobna prava i obveze, kao i učinci procesa pripajanja. Na temelju potpisanoga Ugovora, očekuje se kako će se postupak pripajanja dovršiti do kraja rujna ove godine kako bi Fakultet zdravstvenih studija Sveučilišta u Zagrebu mogao preuzeti izvođenje nastave na svim studijskim programima na svim razinama od početka sljedeće akademske godine 2026./2027. Govoreći o pojedinim fazama pripreme i provedbe ovoga procesa, rektor prof. dr. sc. Stjepan Lakušić rekao je kako je Senat prihvatio prijedlog o pripajanju Zdravstvenoga veleučilišta Sveučilištu u Zagrebu, koji su prethodno podržali Uprava Sveučilišta i Vijeće biomedicinskoga područja. „Ovaj proces nismo željeli provesti na način da osnujemo novi odjel na nekom od fakulteta, nego smo provodili korake koji su bili potrebni da bismo osnovali novu sastavnicu našega Sveučilišta – Fakultet zdravstvenih studija. Ovakvim pristupom, Zdravstveno veleučilište, njegovi studenti i nastavnici postali su dio sveučilišnoga sustava, slijedeći najviše standarde kvalitete u području nastave, znanosti, istraživanja i suradnje s gospodarstvom. Umrežavanjem i suradnjom unutar Sveučilišta svi postajemo snažniji i još više prepoznatljivi, što pridonosi konkurentnosti kako našega Sveučilišta tako i Hrvatske te društva u cjelini.“, poručio je rektor. Proces pripajanja Zdravstvenoga veleučilišta Sveučilištu u Zagrebu službeno je započeo u studenom 2023. na temelju odluke Senata Sveučilišta u Zagrebu. Proces je dodatno formaliziran potpisivanjem Sporazuma o međusobnim odnosima u listopadu 2024. koji su sklopili čelnici dviju institucija. Odlukom Senata iz ožujka ove godine osnovan je Fakultet zdravstvenih studija kao 35. sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, a potom su imenovani privremeni dekan novoga Fakulteta te prvi saziv Fakultetskog vijeća.

Prof. dr. sc. Igor Filipčić, privremeni dekan Fakulteta zdravstvenih studija Sveučilišta u Zagrebu u prigodi potpisivanja Ugovora izrazio je zahvalnost svima koji su svojom podrškom i radom pridonijeli procesu pripajanja Zdravstvenoga veleučilišta Sveučilištu u Zagrebu. „Zahvaljujem Sveučilištu u Zagrebu koje nam je omogućilo da u budućnosti još kvalitetnije obrazujemo naše studente, kao i da se Zdravstveno veleučilište tijekom ovoga procesa razvije u sveučilišnu sastavnicu. Ovo pripajanje predstavlja veliku obvezu kako prema Sveučilištu tako i prema našim studentima, čija su zvanja potrebna našem društvu i zdravstvenom sustavu.“ Istaknuvši kako danas svjedočimo važnom trenutku za hrvatsko obrazovanje u području zdravstvenih profesija, predsjednik Upravnoga vijeća Zdravstvenoga veleučilišta prof. dr. sc. Željko Krznarić rekao je da je cijeli proces pripajanja vođen s jasnom sviješću odgovornosti prema studentima te nastavnicima i djelatnicima, kao i prema cijelom zdravstvenom sustavu. „Zdravstvene profesije danas imaju iznimno važnu ulogu, a njihovo obrazovanje mora pratiti suvremene potrebe medicine, zdravstvenoga sustava i društva. Pripajanjem Zdravstvenoga veleučilišta Sveučilištu u Zagrebu i njegovom Fakultetu zdravstvenih studija dobili smo priliku za dodatan razvoj i jačanje nastavnih i stručnih programa te priliku da se snažnije povežemo s istraživačkim i kliničkim okruženjem.“ Provedbom statusne promjene pripajanja, svih 3760 studenata koji studiraju na Zdravstvenom veleučilištu postaju studenti Fakulteta zdravstvenih studija Sveučilišta u Zagrebu. Riječ je o studentima šest stručnih prijediplomskih studija (fizioterapija, medicinsko-laboratorijska dijagnostika, radna terapija, radiološka tehnologija, sanitarno inženjerstvo i sestrinstvo), te šest stručnih diplomskih studija (fizioterapija, javno zdravstvo, kliničko sestrinstvo, menadžment u sestrinstvu, psihijatrijsko sestrinstvo i sanitarno inženjerstvo). Oni će svoj proces studiranja nastaviti na Fakultetu zdravstvenih studija prema studijskim programa i uvjetima koji su bili na snazi kada su upisali prvu godinu studija. Studentima koji diplomiraju nakon današnjega pripajanja, diplome će izdati Fakultet zdravstvenih studija Sveučilišta u Zagrebu. Na temelju danas potpisanoga Ugovora, Fakultetsko vijeće u kratkom će roku Sveučilištu dostaviti uvjete upisa i broj upisnih mjesta na studijskim programima koji se izvode na Fakultetu zdravstvenih studija. Nakon što Senat usvoji predložene kvote i uvjete upisa, Sveučilište će od Agencije za visoko obrazovanje zatražiti preimenovanje studijskih programa Veleučilišta u studijske programe čiji je nositelj Sveučilište u Zagrebu, a izvoditelj Fakultet zdravstvenih studija.

Sveučilište u Zagrebu nikada uspješnije na UniSport HR Finals 2026 – najvećem akademskom sportskom događanju u Hrvatskoj!

Mon, 01 Jun 2026 11:42:00 +0200

Hrvatski akademski sportski savez, krovna organizacija studentskog asporta u Hrvatskoj, uz podršku Grada Poreča i brojnih partnera organizirala je od 28. do 31. svibnja 2026. u Poreču UniSport HR Finals 2026 – krunu akademske sportske sezone i najveće višesportsko studentsko događanje u Hrvatskoj. Na porečkim terenima i parketima odmjerilo je snage više od 1500 sudionika iz čak 26 hrvatskih visokih učilišta – što Finals 2026. čini rekordnim izdanjem po zastupljenosti visokoškolskih institucija. Studentice i studenti 26 visokih učilišta Hrvatske i čak 216 ekipa natjecali su se u 14 sportova: rukometu, košarci, odbojci, futsalu, nogometu, tenisu, stolnom tenisu, badmintonu, košarci 3x3, odbojci na pijesku, šahu i e-sportu, a ovogodišnji Finalsi donijeli su i dva uzbudljiva noviteta - hrvanje i hrvanje na pijesku. Studenti Sveučilišta u Zagrebu osvojili su nevjerojatnih 23 zlata i 2 srebra! Prvo mjesto, odnosno zlato, i u ženskom i u muškom ekipnom sportu Sveučilište u Zagrebu osvojilo je u sljedećim sportovima: futsalu, košarci, rukometu, nogometu, košarci 3X3, stolnom tenisu, badmintonu, hrvanju i hrvanju na pijesku. Zlato su još osvojile muške ekipe u odbojci, tenisu i šahu, i ženska ekipa u odbojci na pijesku te u mješovitoj kategoriji eSports (natjecanje u zahtjevnim videoigrama). Drugo mjesto, odnosno srebro osvojile su dvije ženske ekipe - u odbojci i šahu. U odbojci na pijesku muška ekipa osvojila je također dobro, 5. mjesto. Posebno uzbuđenje tradicionalno je vladalo na futsal parketima, u košarci i 3x3 košarci, odbojci i rukometu, sportovima koji okupljaju ponajbolje pojedince iz hrvatskih prvoligaških klubova i reprezentativnih selekcija. Kvalitetu natjecatelja potvrđuje i prisutnost aktualnih prvaka i osvajača odličja s međunarodnih sveučilišnih natjecanja. Program je krenuo dvodnevnom međunarodnom znanstvenom konferencijom 4 Healthy Academic Society u svojem četvrtom izdanju i okupila domaće i međunarodne stručnjake, znanstvenike i akademsku zajednicu s ciljem interdisciplinarne razmjene znanja u područjima sporta, zdravlja i upravljanja sportom. Uz natjecanja, sudionici su imali prilike sudjelovati i u aktivnostima projekta UniSport Health, koje su uključivale dvije zdravstveno-edukativne aktivnosti: interaktivne radionice bandažiranja i oživljavanja te preventivna zdravstvena mjerenja. UniSport HR Finals 2026. bilježi još jedan rekord - 26 visokih učilišta i oko 1600 sudionika iz svih krajeva Hrvatske borilo se za titule nacionalnih studentskih prvaka. Sudionici su bili: Sveučilište u Zagrebu, Sveučilište u Splitu, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Sveučilište u Rijeci, Sveučilište u Zadru, Sveučilište Sjever, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Sveučilište u Dubrovniku, Sveučilište u Slavonskom Brodu, Hrvatsko katoličko sveučilište, Sveučilište Algebra Bernays, Sveučilište VERN', Libertas međunarodno sveučilište, RIT Croatia, Tehničko veleučilište u Zagrebu, Zdravstveno veleučilište u Zsagrebu, Veleučilište 'Lavoslav Ružička' u Vukovaru, Veleučilište Ivanić-Grad, Veleučilište PAR, Veleučilište u Šibeniku, Veleučilište u Karlovcu, Veleučilište u Virovitici, Veleučilište kriminalistike i javne sigurnosti, Međimursko veleučilište u Čakovcu, Veleučilište u Rijeci i Zagrebačka škola ekonomije i managementa. UniSport HR Finals važan je organizacijski temelj za pripremu Europskih sveučilišnih igara (ESI) koje će se 2028. godine održati u Splitu. Iskustva, volonterska mreža i organizacijska znanja prikupljena na Finalsima ključni su resursi za uspješnu provedbu Igara, a pobjednici i državni prvaci izravno osiguravaju plasman na europska sveučilišna natjecanja. Sveučilište u Zagrebu ponosno čestita svojim studenticama i studentima na iznimnim sportskim uspjesima ostvarenima na UniSport Finals 2026, gdje su svojim talentom, predanošću i sportskim duhom dostojno predstavljali Sveučilište i pokazali izvrsnost na nacionalnoj razini. Njihovi rezultati potvrđuju da se uz akademsku izvrsnost mogu ostvarivati i vrhunska sportska postignuća te predstavljaju inspiraciju cijeloj sveučilišnoj zajednici.

Na Sveučilištu u Zagrebu održan međunarodni stručni skup o položaju umjetnosti i kulture kroz obrazovnu vertikalu

Fri, 29 May 2026 09:22:00 +0200

Na Sveučilištu u Zagrebu 27. svibnja 2026. održan je međunarodni stručni skup pod nazivom Umjetnost i kultura u obrazovnoj vertikali u organizaciji Sveučilišta u Zagrebu, a na inicijativu prorektorice prof. art. Jasenke Ostojić i predsjednice radne skupine Kulturno-obrazovna vertikala Povjerenstva za umjetnost i kulturu prof. art. Renate Penezić. Cilj skupa bio je razgovarati stručno i odgovorno o kulturi i umjetnosti iz različitih područja i perspektiva, s naglaskom na to da svako dijete i svaka mlada osoba ima pravo na umjetnost, i to na svim razinama obrazovne vertikale. U uvodnom je govoru prorektorica za umjetnost, kulturu i međusveučilišnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu i redovita profesorica Muzičke akademije Jasenka Ostojić nazočne pozdravila i u ime rektora te podsjetila na sve aktivnosti, inicijative i planove koje Ured za umjetnost, kulturu i međusveučilišnu suradnju i Povjerenstvo za umjetnost i kulturu Sveučilišta u Zagrebu čine i namjeravaju činiti vezano za sveučilišnu razinu brige o umjetnosti. Istaknula je riječ „povezivanje“ jer je Sveučilište u svojem višegodišnjem planu uspjelo povezati fakultete i akademije s umjetničkom komponentom, staviti studente u središte te povezati se s nacionalnim i gradskim kulturnim institucijama. Također, napomenula je da je svakako za stvaranje boljitka za pojedinca i društvo potrebna osjetljivost sustava za nadarene mlade ljude, kreativno promišljanje i od nacionalnoga interesa njegovanje jezika, kulture i baštine. Viša savjetnica za glazbenu kulturu i glazbenu umjetnost u Agenciji za odgoj i obrazovanje Daria Kurtić u svojem je pozdravnom govoru spomenula činjenicu da su škole i obrazovne ustanove danas izložene digitalnim izazovima i brzim promjenama te da je potrebno pronaći kako unaprijediti sustav i škole te da su ovakvi stručni skupovi upravo mjesta gdje se susreću iskustvo i praksa i možebitna rješenja.

Nakon glazbene točke na harmonici Techno Chords Hans-Günthera Kölza i predivne izvedbe Luke Ljubičića, učenika 2. razreda osnovne škole i polaznika Osnovne glazbene škole Rudolfa Matza, pod mentorstvom profesorice Josipe Vukelić, započeo je program u kojem su predstavljene teme iz različitih aspekata umjetnosti.

Izv. prof. dr. sc., mr. art. Tamara Jurkić Sviben u svojem je izlaganju postavila temu i pitanje: „Zašto u 21. stoljeću i dalje trebamo umjetnost i kulturu u obrazovanju?“ U doba digitalizacije i naglaska na STEM područje, umjetnost se u širem društvenom kontekstu smatra tek ukrasom ili estetskim dodatkom, a tijekom povijesti umjetnost je bila ta kroz koju se mjerilo, brojilo, uspoređivalo i objašnjavalo, prema kojoj se uređivao svijet. „Kultura i umjetnost nužan su dio općega obrazovanja jer djeci danas trebaju vještine kao što su održavanje pažnje, disciplina, mogućnost interpretacije, empatija, suradnja, shvaćanje jezika te razvijene kognitivne sposobnosti. Također, ne i manje važno, umjetnost ima razvojni socijalni i inkluzivni moment“, rekla je profesorica Jurkić Sviben. U nastavku izlaganja govorilo se o važnosti obiteljskoga okružja u kojemu dijete odrasta i ima li doticaja s kulturnim sadržajima od ranoga doba, ali da to ne smije biti i jedina inicijalna stavka, već da sustav mora kompenzirati onaj dio koji dijete ne može dobiti ili dobiva premalo. „Za cjelovite i kreativne ljude u društvu nužna je umjetnost, ne samo obrazovanje“, zaključila je.

S Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu doc. art. Ida Loher održala je izlaganje pod nazivom Dimenzije likovnog / vizualnog obrazovanja u osnovnoškolskom sustavu: mogućnosti, izazovi, smjernice, u kojem je naglasila da su ljudi vizualna bića i da primaju 70 posto vizualne kulture, a da u sustavu imaju samo četiri posto ukupne školske satnice te da bi to trebalo promisliti i promijeniti. Docentica je predstavila Udrugu za promicanje vizualne kulture OPA i aktivnosti koje provode. Profesorica Daria Kurtić iz Agencije za odgoj i obrazovanje dala je perspektivu iz područja glazbe i održala izlaganje pod nazivom Glazbena kultura, glazbena umjetnost i umjetničke škole u odgojno-obrazovnoj vertikali. Govorila je o odgojno-obrazovnim ciklusima za stjecanje temeljnih kompetencija, o odgojnim vrijednostima, odgojnim zadatcima glazbene nastave, predmetnim kurikulima te o povezanosti s drugima predmetima i interdisciplinarnosti. Ravnateljica Škole za klasični balet, profesorica Martina Kralj, napravila je prikaz Škole koja je počela s radom 1949., od prvoga djetetova pokreta, predškolskoga i pripremnoga programa do profesionalne zrelosti, te navela pozitivne primjere iz prakse i rada s mladima.

Profesorica i ravnateljica Glazbene škole Franje Kuhača iz Osijeka Sunčana Bašić u svojem je izlaganju iz svakodnevnoga život i prakse objašnjavala kako funkcionira cjelodnevna škola i umjetničko obrazovanje kao eksperiment započet 2023. godine, što točno takva organizacija znači u djetetovu životu, u kojim dijelovima su moguća poboljšanja te o suradnji s glazbenim i plesnim školama. Posljednje izlaganje u prvom dijelu skupa održala je prof. dr. sc. Ana Butković s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pod nazivom Umjetnost u obrazovanju i dobrobit djece i mladih, u kojemu je stavila naglasak na širinu te kazala: „Umjetnost je sveprisutna u predškolskoj dobi, djeca su kreativna, igraju se i stvaraju, ali kako kreću dalje u obrazovnom sustavu, umjetnost i poticanje na kreativnost smanjuje se tako da je u srednjoj školi gotovo i nema, i to bi trebalo mijenjati“, poručila je profesorica te istaknula važnost umjetnosti u stvaranju otpornosti djece i pozitivnoga učinka za mentalno zdravlje.

Nakon stanke, na skupu su predstavljeni primjeri dobre prakse, uglavnom inozemnim stručnjaka i profesora. Profesorica iz Slovenije i ravnateljica Glazbene škole Zagorje ob Savi Metka Podpečan dala je primjere iz svoje prakse i predstavila slovensko iskustvo povezivanja osnovne i glazbene škole. Kirsi Kaunismäki-Suhonen, ravnateljica Škole za kulturne usluge i glazbu sa Sveučilišta primijenjenih znanosti Metropolia u Helsinkiju, i dr. Jakub Hutek, dekan Fakulteta za glazbenu pedagogiju, zborske studije i ritmiku na Glazbenom sveučilištu Fryderyka Chopina u Varšavi videima su se obratili publici i predstavili svoje institucije, funkcioniranje obrazovnoga sustava i govorili o zanimljivom primjerima iz svojega nastavničkog iskustva. Prije panela u posljednjem dijelu programa nazočne su oduševili Klara Gabud na flauti, učenica 2. razreda srednje škole, i Vilim Kosec na gitari, učenik 3. razreda srednje škole, oboje polaznici Glazbene škole Pavla Markovca, uz mentoricu prof. art. Renatu Penezić. Izveli su djelo Non-sense za flautu i gitaru Krešimira Seletkovića.

Panel-rasprava pod širim nazivom Umjetnost i kultura u obrazovanju djece i mladih okupila je stručnjake različitih područja te na taj način ostvarila i cilj ovoga stručnoga skupa: pružiti više perspektiva gledanja na izazove u obrazovnoj vertikali, ali i rješenja uz zajedničku odgovornost koja pretpostavlja staviti djecu i mlade u središte obrazovno-umjetničkoga sustava. U raspravi su sudjelovali: izv. prof. art. Maja Rožman s Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu i dekanica od sljedeće akademske godine, ujedno i predsjednica Povjerenstva za umjetnost i kulturu Sveučilišta u Zagrebu, zatim dr. Inge Breznik, savjetnica za glazbenu umjetnost Zavoda Republike Slovenije za školstvo, Borut Vidošević, mag. mus., potpredsjednik Hrvatskoga društva glazbenih i plesnih pedagoga i ravnatelj Umjetničke škole Franje Lučića u Velikoj Gorici, Irena Kregar Šegota, načelnica Sektora za razvoj kulture i umjetnosti u Ministarstvu kulture i medija, doc. dr. sc. Tanja Jurin, klinička psihologinja s Filozofskoga fakulteta i voditeljica Savjetovališta za studente Sveučilišta u Zagrebu, Gordana Košćec Bousfield, prof., voditeljica Osnovne škole Poliklinike SUVAG i predstavnica Udruge za promicanje vizualne kulture OPA. Raspravu je moderirala asistentica Brigita Vilč s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i umjetnička suradnica na Muzičkoj akademiji.

Profesorica Rožman s Akademije likovnih umjetnosti istaknula je ulogu Sveučilišta i njegova Povjerenstva za umjetnost i kulturu za društvo općenito, napose studentsku populaciju, koja je velika. „Mnogi projekti koje provodimo, poput UniARTa, Kulturnog utorka, Sveučilišta velikog srca, koje je i humanitarnoga karaktera, govore o velikom zamahu Sveučilišta u tom smjeru. To je i jedan od načina na koji Sveučilište vraća i daje društvu“, zaključila je. Klinička psihologinja i docentica Jurin govorila je pak iz aspekta emocija, tj. regulacije emocije koja pretpostavlja određeno iskustvo, a umjetnost u tome uvelike pomaže. „Umjetnost omogućava da se sve doživi na vlastiti, poseban način i tu nema ispravnoga doživljaja. Bivanje u umjetničkom sadržaju dozvoljava nam da shvaćamo svoje emocije i usmjeravamo ih na same sebe: tko, sam, što volim i sl. Potrebno je voditi razgovor sami sa sobom jer tako gradimo metapoziciju i promišljamo“, rekla je Jurin i dodala: „Studenti propituju svoj identitet i u težim životnim situacijama to im otvara prostor za nalaženje odgovora.“

Načelnica pri Ministarstvu kulture i medija Irena Kregor Šegota složila se s kolegama da je umjetnost iznimno važna jer gradi kvalitetne ljude i čvršću zajednicu te nabrojila programe koje Ministarstvo radi u okviru svojih aktivnosti. Potpredsjednik Hrvatskoga društva glazbenih i plesnih pedagoga i ravnatelj Umjetničke škole Borut Vidošević govorio je o plesnim i glazbenim školama, civilizacijskoj obvezi koju imamo kako bismo zadržali ulogu umjetnosti u društvu kakva mora biti i kakva je bila tijekom ljudske povijesti. Voditeljica Osnovne škole Poliklinike SUVAG i predstavnica Udruge za promicanje vizualne kulture OPA Gordana Košćec Bousfield skrenula je pozornost na veliku količinu banalnih informacija koje nemaju vrijednost, a djeca ih usvajaju i ne mogu ih izbjeći te ih poistovjećuju s vlastitim identitetom. Sustav bi trebao biti odgovoran da mladi razumiju sadržaj, a zatim ga pretvore u vlastitu ideju, i upravo je zato važno umjetničko obrazovanje. Dr. Inge Breznik, savjetnica za glazbenu umjetnost Zavoda Republike Slovenije za školstvo, govorila je o praksi u susjednoj Sloveniji, njihovoj kurikulnoj reformi te o nekim pozitivnim odlukama, kao što je veći broj sati glazbene kulture i sustavno regulirani školski zborovi. Zaključno, velika je odgovornost svih u sustavu i obrazovanju da se uspije u kvalitetnim nastojanjima umjetničkoga obrazovanja sve djece i svih mladih, neovisno o tome što će odabrati za buduće zanimanje i pritom im dopustiti da na svojem putu griješe, navesti ih da promišljaju i da žele podijeliti svoje mišljenje.

Kako bi sve i završilo s umjetnošću, za kraj je uslijedila još jedna glazbena točka: Matija Dragojlović na gitari, student 5. godine Muzičke akademije, uz mentorstvo izv. prof. art. Krešimira Bedeka, izveo je djelo Borisa Papandopula Igra br.1.

Javni natječaj Studentskoga zbora za financiranje studentskih programa u 2026. godini

Mon, 25 May 2026 15:04:00 +0200

Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu objavio je Javni natječaj za financiranje studentskih programa u 2026. godini u rekordnom iznosu. Putem ovoga Javnoga natječaja dodijelit će se ukupno 150.000,00 eura za financiranje studentskih programa koji se izvode u 2026. godini.
Prijave se podnose putem aplikacije VIDRA kojoj je moguće pristupiti na poveznici:
https://vidra.srce.hr/ Rok za podnošenje prijava je 1. lipnja 2026. do 16.00 sati. Sva službena komunikacija vezana uz provedbu Javnoga natječaja odvijat će se putem e-mail adrese:
szzg.programi@unizg.hr Sastavni dio natječaja čine Upute za provođenje Javnog natječaja, u kojima su sadržana potpuna pravila o provedbi natječaja, obvezama prijavitelja i potrebnoj dokumentaciji. Prijaviteljima se preporučuje da prije podnošenja prijave pažljivo prouče cjelokupne upute. Pozivaju se svi zainteresirani studenti, studentske organizacije s pravnom osobnošću i studentske organizacije bez pravne osobnosti da pravovremeno pripreme i podnesu svoje prijave.

Studentica Sveučilišta u Zagrebu osvojila srebro na Svjetskom kupu u sportskoj gimnastici

Mon, 25 May 2026 10:37:00 +0200

Studentica Kineziološkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, četvrte godine sveučilišnog studija kineziologije - Tina Zelčić ostvarila izvanredan uspjeh osvojivši srebrnu medalju na gredi na prestižnom Svjetskom Challenge kupu u sportskoj gimnastici, održanom 24. svibnja 2026. u Taškentu u Uzbekistanu. Hrvatska reprezentativka svoj je nastup u uzbekistanskoj prijestolnici otvorila petim mjestom u kvalifikacijama, a u finalu je pokazala još kvalitetniju i sigurniju izvedbu te briljirala s višom početnom ocjenom, što joj je donijelo srebrno odličje ispred kazahstanske predstavnice Eveline Jezhove.

Za mladu hrvatsku reprezentativku i specijalisticu za gredu ovo nije prvo odličje s velikih međunarodnih natjecanja. U svojoj kolekciji već ima srebrnu medalju s prošlogodišnjeg Svjetskog kupa u Dohi, broncu sa Svjetskih kupova u Kopru i Osijeku 2024., srebro sa Svjetskog kupa u Varni 2023. te broncu sa Svjetskog kupa u Osijeku iste godine.

Tina je ovim nastupom još jednom pokazala vrhunsku razinu znanja, vještine i predanosti, potvrdivši svoj status među najboljim gimnastičarkama svijeta.

Čestitamo Tini na ovom sjajnom postignuću i želimo joj puno uspjeha u budućim natjecanjima!

Izvor foto: https://www.instagram.com/kif_unizg/

Međunarodni stručni skup "Umjetnost i kultura u obrazovnoj vertikali" 27. svibnja na Sveučilištu u Zagrebu

Mon, 25 May 2026 09:17:00 +0200

U organizaciji Sveučilišta u Zagrebu i na inicijativu prorektorice za umjetnost, kulturu i međusveučilišnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu prof. art. Jasenke Ostojić i predsjednice radne skupine Kulturno-obrazovna vertikala Povjerenstva za umjetnost i kulturu Sveučilišta u Zagrebu prof. art. Renate Penezić u srijedu 27. svibnja 2026. godine od 9:30 do 14 sati u dvorani A1 Sveučilišta u Zagrebu (Ulica Radoslava Cimermana 88) održat će se međunarodni stručni skup Umjetnost i kultura u obrazovnoj vertikali.

U okviru stručnog skupa održat će se izlaganja i panel-rasprava pod nazivom Umjetnost i kultura u obrazovanju djece i mladih. Program će okupiti relevantne stručnjake iz područja odgoja, obrazovanja, umjetnosti, kulture i psihologije, koji će kroz izlaganja i raspravu otvoriti pitanja uloge umjetnosti i kulture u razvoju djece i mladih te njihova mjesta u suvremenom obrazovnom sustavu.

Posebna pozornost bit će usmjerena na razmjenu iskustava i primjera dobre prakse koji doprinose razvoju kulturne pismenosti, kreativnosti i uključivog obrazovnog okružja na svim razinama obrazovne vertikale.

PROGRAM

Zbog ograničenog broja mjesta, molimo Vas da svoj dolazak potvrdite na adresu e-pošte iszekeres@unizg.hr do ponedjeljka 25. svibnja 2026. godine.

Od 12 novoizabranih akademkinja i akademika HAZU - šest je profesora Sveučilišta u Zagrebu

Fri, 22 May 2026 15:02:00 +0200

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti održala je u četvrtak 21. svibnja 2026. izbornu skupštinu na kojoj je izabrano 12 novih redovitih članova, 7 dopisnih članova i 13 članova suradnika HAZU. Polovica novoizabranih članova profesori su sa Sveučilišta u Zagrebu: u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti izabrana je kemičarka Marijana Đaković s Prorodoslovno-matematičkoga fakulteta, u Razredu za prirodne znanosti geologinja prof. emer. Vlasta Ćosović s Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta, u Razredu za medicinske znanosti ortoped Domagoj Delimar s Medicinskoga fakulteta, u Razredu za likovne umjetnosti povjesničarka umjetnosti Sanja Cvetnić s Filozofskoga fakulteta, u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju muzikologinja Hana Breko Kustura s Muzičke akademije i u Razredu za tehničke znanosti kemijska inženjerka Sanja Martinez s Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije. Natpolovičnom većinom glasova ukupnog broja redovitih članova Hrvatske akademije za redovite članove, odnosno akademkinje i akademike, izabrani su još i sljedeći članovi: u Razredu za društvene znanosti povjesničar i svećenik Marko Trogrlić, u Razredu za prirodne znanosti molekularna biologinja Iva Tolić i geolog Slobodan Miko, u Razredu za medicinske znanosti nefrolog Dragan Ljutić, ujedno i rektor Sveučilišta u Splitu, te u Razredu za likovne umjetnosti slikar Lovro Artuković i povjesničarka umjetnosti Katarina Horvat-Levaj. Po prvi put u povijesti Hrvatske akademije za redovite članove, izabrano je više žena nego muškaraca – sedam akademkinja i pet akademika. „To je veliki obrat koji nešto govori o našoj Akademiji“, rekao je predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt nakon što je po završetku izbora proglasio novoizabrane članove. Izrazio je zadovoljstvo što među novim članovima prevladavaju oni mlađe životne dobi i kazao da će trebati njihova pomoć kako bi nakon skorog završetka obnove Akademijine palače i drugih zgrada one u potpunosti zasjale i kako bi se nastavila tradicija započeta s osnivačem Akademije Josipom Jurjem Strossmayerom. Izborom Marka Trogrlića po prvi put je nakon 29 godina akademik postao jedan svećenik. Posljednji je bio povjesničar i dominikanac Franjo Šanjek, izabran 1997., koji je umro 2019. U prošlosti su mnogi svećenici bili redoviti članovi Akademije, među njima i dvojica od 18 predsjednika, Franjo Rački i Josip Torbar. Za dopisne članove Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabrani su: u Razredu za društvene znanosti povjesničar Jozo Džambo iz Njemačke, u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti fizičar Jie Meng iz Kine, u Razredu za prirodne znanosti seizmolog Hrvoje Tkalčić iz Australije, u Razredu za medicinske znanosti imunolog Luka Čičin-Šain iz Njemačke, u Razredu za filološke znanosti indoeuropeist Tijmen Pronk iz Nizozemske, u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju muzikolog Philip V. Bohlman iz SAD-a te u Razredu za tehničke znanosti prehrambeni inženjer Josip Šimunović iz SAD-a. Za članove suradnike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabrani su: u Razredu za društvene znanosti povjesničari Branka Grbavac i Tomislav Galović te ekonomistica Ozana Nadoveza, u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti matematičar Filip Najman, u Razredu za prirodne znanosti molekularna biologinja Vanda Juranić Lisnić i kineziolog Dario Novak, u Razredu za filološke znanosti kroatist Domagoj Vidović, sinologinja Ivana Buljan i klasični filolog Šime Demo, u Razredu za književnost književnik i germanist Kristian Novak, u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju skladateljica Mirela Ivičević te u Razredu za tehničke znanosti pomorski robotičar Nikola Mišković i brodograđevni stručnjak Nikola Vladimir. Prema Zakonu o Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti Akademija može imati maksimalno 160 redovitih članova, a nakon ovogodišnjih izbora HAZU ima ukupno 141 redovitog člana, kao i 107 dopisnih članova i 81 člana suradnika, odnosno ukupno 329 članova. Među 141 redovitih članova HAZU 25 je žena, što je dosad najveći broj akademkinja. Nakon posljednjih izbora održanih 2024. bilo ih je 19. Svečano proglašenje novih članova Hrvatske akademije održat će se u četvrtak 18. lipnja 2026. u Knjižnici HAZU. Izvor: https://www.info.hazu.hr/2026/05/58558/
Fotografija: HAZU

Konferencija "Pauza: vrijeme za mene" u organizaciji Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu

Mon, 18 May 2026 15:26:00 +0200

Studiranje je zabavno i nezaboravno razdoblje u životu svakoga studenta, ali je također i prepuno izazova i stresnih razdoblja. Konferencija pod nazivom Pauza: vrijeme za mene, koju 25. svibnja 2026. u 14 sati na Sveučilištu u Zagrebu (zgrada SEECEL), organizira Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu, nudi zanimljiva i kratka predavanja koja će izlagati neki od vodećih stručnjaka na temu studentskoga mentalnog zdravlja te radionice na kojima ćeš čuti praktične savjete o tome kako poboljšati i održavati svoje stanje i koncentraciju. Također, za zdravlje je vrlo bitna i fizička aktivnost i tjelovježba, stoga sudjeluj i vježbaj pilates na otvorenom! Predavanja i radionice dat će odgovore, ne samo na najčešća pitanja studenata, nego i na ona koja se studenti plaše postaviti. Raspored obuhvaća širok opseg tema s najboljim predavačima i voditeljima, gostujuća predavanja traju 25 minuta i kreću nakon svečanoga otvaranja Konferencije u 14.10 sati. Korisne radionice u trajanju od sat i pol počinju u 16.20 sati. Na prvom predavanju Briga o sebi je supermoć Natka Gereša, dr. med., univ. mag. sanit. publ. govorit će se o razlozima zbog kojih ljudi odgađaju traženje pomoći i načinima kako prepoznati trenutak kada bi razgovor sa stručnom osobom bio potreban. Ovdje ćeš saznati kako traženje pomoći izgleda, kome se obratiti i što očekivati od prvoga razgovora s psihologom, psihijatrom ili psihoterapeutom. Odnos s mobitelima i digitalnim sadržajem na predavanju Uhvaćeni u mrežu – digitalne navike i granice ovisnosti tematizirat će izv. prof. dr. sc. Dora Dodig Hundrić. Ako patiš od doomscrollinga i FOMO-a ili si se ikada zapitao zašto nas društvene mreže i aplikacije toliko lako „uvuku” te kako utječu na našu koncentraciju, napravi pauzu od TikToka i dođi na ovo predavanje. Nakon kratke pauze od Pauze, slijedi predavanje Koji je smisao mog života? koje vodi Iva Stasiow, dr. med., mag. univ. psihoterapije. Iako promišljanje o vlastitom životu može biti korisno i poticajno, dogodi se da u tim mislima „zaglavimo” – stalno analiziramo, preispitujemo svoje izbore, uspoređujemo se s drugima i tražimo jedan konačan odgovor koji bi sve objasnio. Posljednje će predavanje pod naslovom Uspjeh, pritisak i očekivanja: kako pronaći vlastitu mjeru održati Mirta Fraisman Čobanov, MBA, leadership coach i psihoterapeutkinja. Teret očekivanja i uspjeha tijekom studija svima je dobro poznat. Pomoću praktičnih alata za postavljanje realističnih ciljeva i za nošenje s osjećajem da „nikad ne činim dovoljno”, počni drugačije gledati na uspjeh, emocionalnu inteligenciju i unutarnji pritisak. Nakon još jedne kratke stanke, slijede dva bloka radionica (od 16.20 do 17.50 sati i od 18 do 19.30 sati) koje pokrivaju široki spektar tema. Da bismo osigurali najbolje uvjete za održavanje radionica, koje zahtijevaju manji broj polaznika zbog individualiziranoga pristupa, prijave će se odvijati po principu najbržeg prsta. Također, radionice se održavaju u dva bloka kako bi što veći broj zainteresiranih imao priliku prisustvovati i naučiti nešto novo o sebi i svojem zdravlju. Na interaktivnoj radionici pod nazivom Komunikacija koja otvara vrata: kako ostvariti utjecaj, povezati se i zauzeti se za sebe Mirte Fraisman Čobanov (MBA, leadership coach i psihoterapeutkinja) studenti će naučiti kako komunicirati sigurnije, jasnije i uvjerljivije – na fakultetu, u privatnim odnosima i u budućoj karijeri. U pristupu će se kombinirati psihologija komunikacije, emocionalna inteligencija i praktične tehnike koje se mogu odmah primijeniti u svakodnevnim situacijama. Iva Stasiow (dr. med., mag. univ. psihoterapije) na radionici Razmišljaj manje! Overthinkanje: tihi saboter života predstavit će razliku između misli i razmišljanja te kako jednostavno upadnemo u začarani krug overthinkanja koje često ne donosi rješenje, nego dodatni stres, nesigurnost i mentalni umor. Imat ćeš priliku bolje razumjeti vlastite obrasce razmišljanja i čuti korisne alate koji mogu pomoći u stvaranju mirnijeg odnosa prema vlastitim mislima. Radionicu Živjeti punim plućima – o vježbama disanja i meditaciji vodit će dr. sc. Franjo Janeš i pokazati nam kako svjesno disati te, još bolje, kako koristiti dah za bolji tjelesni performans i uklanjanje stresa. Osim što ostavlja bez daha, ova praktična radionica dotaknut će se i meditacije. Prosvjetljenje nije zajamčeno, ali nije ni isključeno! Radionicu MAIN CHARACTER ENERGY – postavi ciljeve, uči pametnije i čuvaj svoje mentalno zdravlje za vrijeme studija održat će Martina Margreitner Čolan, mag. psych. i Karmen Korda Orlović, mag. paed. soc., univ. spec. iz Odjela za unapređenje mentalnog zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i dat će korisne savjete za pametnije učenje, smanjenje stresa te bolju brigu o sebi. Pridruži nam se na radionici i otkrij strategije koje možeš primijeniti u svakodnevnom studentskom životu. U sklopu događanja očekuje te i pilates na otvorenom od 16:40 do 17:40 i od 18:00 do 19:00 u organizaciji ekipe iz teretane TheFitness! Pilates je oblik vježbanja koji povezuje pokret, kontrolu i disanje, a upravo ta kombinacija može pomoći u opuštanju, boljoj povezanosti sa svojim tijelom i osjećaju unutarnjeg mira. Nije bitno jesi li totalni početnik ili već iskusan fanatik pilatesa; pridruži nam se jer nema mentalnoga zdravlja bez fizičke aktivnosti. Nemoj zaboraviti ponijeti sportsku odjeću, ručnik, bočicu vode i dobru volju!

Stručni skup „Inkluzija i različitost: osnaživanje akademske zajednice“

Mon, 18 May 2026 14:13:00 +0200

Sveučilište u Zagrebu organizira stručni skup „Inkluzija i različitost: osnaživanje akademske zajednice“, koji će se održati u četvrtak 28. svibnja 2026. na Sveučilištu u Zagrebu, Radoslava Cimermana 88 i u petak 29. svibnja 2026. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Ivana Lučića 3. Skup organizira Sveučilište u Zagrebu u suradnji s Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu. Program skupa okupit će stručnjake iz sustava visokog obrazovanja koji će kroz predavanja, i rasprave otvoriti važne teme inkluzije, različitosti, mentalnog zdravlja, pristupačnosti i podrške studentima u akademskom okružju. U sklopu skupa bit će predstavljene i poster-prezentacije autora s različitih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te drugih visokih učilišta iz Hrvatske i regije. Sudionici će imati priliku upoznati primjere dobre prakse, iskustva i inicijative povezane s razvojem inkluzivnih politika, prilagodbama u nastavi, podrškom studentima, međuinstitucionalnom suradnjom te stvaranjem poticajnog i uključivog akademskog prostora. Za sudjelovanje na skupu potrebno je do 22. svibnja 2026. ispuniti prijavni obrazac dostupan putem POVEZNICE - PRIJAVA Pozivamo nastavnike, suradnike, stručne službe i studentske predstavnike da se pridruže skupu i uključe u zajedničko promišljanje razvoja dostupnijega, uključivijega i podržavajućega visokog obrazovanja. Program

Održan izbor za inženjerku godine

Wed, 13 May 2026 11:11:00 +0200

U regionalnom centru za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe – SEECEL 12. svibnja 2026. održana je svečanost izbora za inženjerku godine, nagrade koju dodjeljuje Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora (AHK). Svečanost je održana u okviru Njemačko-hrvatskoga gospodarskoga foruma. Pobjednica ovogodišnjega izbora je inženjerka Jelena Jurišić, direktorica za tehnologiju (CTO) kompanije Ericsson Nikola Tesla. Jelena Jurišić alumna je Sveučilišta u Zagrebu. Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora (AHK) pokrenula je projekt izbora inženjerke godine 2023. godine s ciljem isticanja uspješnih inženjerki i njihova rada u široj javnosti. Time se želi mlade generacije djevojaka potaknuti za odabir STEM studija i inženjerske karijere. Na ovogodišnji natječaj za inženjerku godine prijavile su se kandidatkinje iz cijele Hrvatske koje ostvaruju karijere u različitim sektorima gospodarstva, između ostaloga, energetici, prehrambenoj industriji, digitalnim tehnologijama, telekomunikacijama, automobilskoj industriji i drugim područjima. Povjerenstvo je odabrao deset finalistkinja među kojima je inženjerkom godine proglašena Jelena Jurišić čiji su profesionalni i osobni put prepoznati kao inspirativni primjer budućim generacijama inženjerki koje će svoj put pronaći u STEM području.

Direktor Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore Timo Pleyer na svečanosti je istaknuo važnost ove inicijative koja je usmjerena na dodatno osnaživanje i poticanje interesa mladih za inženjerstvo. „Svjesni smo koliko je danas važno učiniti društvo i gospodarstvo inovativnijim i otpornijim. Ključni faktor u postizanju toga su ljudi. Preko 250 prijava inženjerki u protekle četiri godine iz svih branši gospodarstva pokazuju kolika je ženska snaga u tvrtkama diljem Hrvatske i općenito u društvu.“

Predsjednica Uprave Siemensa Hrvatska i direktorica Siemensa Slovenija te inicijatorica izbora Medeja Lončar rekla je kako projekt inženjerke godine pokazuje da STEM pripada svima i ohrabruje djevojčice da slijede svoju inženjersku iskru i znatiželju te pronađu svoje mjesto u visokotehnološkoj budućnosti. "Ovogodišnja pobjednica utjelovljuje vrijednosti koje želimo poticati kroz ovaj projekt – izvrsnost, hrabrost i spremnost na stvaranje pozitivnih promjena. Zajedno s ostalim finalisticama, ona je inspiracija djevojčicama, i svojim će iskrama rasplamsati novu strast prema inženjerstvu.“

Izrazivši zadovoljstvo što je svečanost izbora za inženjerku godine organizirana u prostorima Sveučilišta u Zagrebu, rektor prof. dr. sc. Stjepan Lakušić istaknuo je kako je time potvrđeno jasno nastojanje Sveučilišta da se samo znanjem, suradnjom i povjerenjem između akademske zajednice i gospodarstva može ostvariti napredak. „Danas ne slavimo samo izvrsnost u inženjerstvu nego znanje, upornost, kreativnost i hrabrost žena koje svojim radom mijenjaju industriju, tehnologiju, znanost i društvo u cjelini. Inženjerstvo nije samo profesija – ono je način razmišljanja, sposobnost da u izazovima vidimo priliku i da ideje pretvaramo u rješenja koja unapređuju svakodnevni život svih nas. Posebno je važno što ovim događajem šaljemo snažnu poruku mladim generacijama – da su vrata znanosti, tehnologije i inovacija otvorena svima koji imaju talent, znatiželju i želju stvarati.“, poručio je rektor Lakušić. U povodu osvajanja nagrade za inženjerku godine, Jelena Jurišić rekla je kako je ovo priznanje potvrda njenoga dosadašnjega rada ali i podsjetnik na putovanje koje je započelo još u djetinjstvu. „Ta znatiželja i ljubav prema tehnologiji prate me i danas. Karijera u STEM-u nije pitanje spola, dobi ili očekivanja okoline, već znatiželje, predanosti i odvažnosti da slijedimo svoje snove i stvaramo bolju budućnost. A svakoj djevojčici koja se pita treba li odabrati inženjerstvo kao svoj poziv poručujem – da, svakako. Jer tvoja znatiželja vrijedi i tvoj glas je važan", poručila je Jelena Jurišić.

Wings for Life World Run 2026: Sveučilište u Zagrebu na vrhu svjetske akademske ljestvice

Tue, 12 May 2026 10:41:00 +0200

Sudjelujući u globalnoj humanitarnoj utrci Wings for Life World Run 2026, koja se ove godine u Hrvatskoj održavala u Zadru 10. svibnja 2026., Sveučilište u Zagrebu ostvarilo je izniman rezultat ‒ prvo mjesto u svijetu među svim akademskim zajednicama te 19. mjesto u ukupnom poretku u konkurenciji od gotovo 15.000 ekipa. Utrka Wings for Life World Run ne okuplja samo športske klubove i sveučilišta ‒ u natjecanju sudjeluju ekipe raznih profila i veličina, od međunarodnih korporacija i športskih brendova do manjih udruga i lokalnih zajednica. U toj iznimno heterogenoj i gustoj konkurenciji, ekipa Sveučilišta u Zagrebu plasirala se ispred svih ostalih akademskih institucija na svijetu. Na nacionalnoj razini, naša je ekipa zauzela prvo mjesto u Hrvatskoj u ukupnoj konkurenciji, ne samo u akademskoj zajednici. Pod zastavom Sveučilišta u Zagrebu trčalo je 335 trkača, što predstavlja najveće sveučilišno izaslanstvo u dosadašnjoj povijesti sudjelovanja u ovoj utrci. Okosnica ekipe bili su studenti Kineziološkoga fakulteta, njih više od 170, te studenti Učiteljskoga fakulteta s pedesetak trkača. Ostatak ekipe dopunili su studenti i zaposlenici s brojnih drugih sastavnica Sveučilišta. Posebno se istaknuo Mladen Pevac s Fakulteta elektrotehnike i računarstva, koji je pretrčao 49 kilometara i time završio na petom mjestu u Hrvatskoj po ukupno prijeđenoj udaljenosti. Sveučilište u Zagrebu sudjeluje u utrci Wings for Life World Run od 2023. Postupnim rastom i organiziranim uključivanjem sve većega broja sastavnica, ove je godine prvi puta ostvaren pravi zajednički nastup ‒ svi sudionici trčali su pod jednim timom, a ne pod zastavama pojedinih fakulteta. Taj je model dao i konkretne rezultate. Snaga zajedničkoga nastupa ogledala se u globalnom plasmanu koji nijedno europsko sveučilište nije dostiglo. Wings for Life World Run humanitarna je utrka čiji prihodi od kotizacija u cijelosti idu u fond za istraživanje ozljeda leđne moždine. Utrka nema klasičan cilj ‒ trkači trče dok ih ne sustigne presretačko vozilo (Chase Car). Što dulje trče, to više doprinose. Studenti i djelatnici Sveučilišta u Zagrebu zajedno su istrčali gotovo 4.000 kilometara (3.995,04 km) ‒ svaki od njih u fond za istraživanje ozljeda leđne moždine.

Održan drugi Sveučilišni dan cjeloživotnoga obrazovanja

Fri, 08 May 2026 11:52:00 +0200

Na Sveučilištu u Zagrebu 7. svibnja 2026. održan je drugi Sveučilišni dan cjeloživotnoga obrazovanja. Skup je ove godine održan na temu Zajedno prema kvaliteti: iskustva i perspektive cjeloživotnoga obrazovanja na Sveučilištu u Zagrebu. Drugi Sveučilišni dan cjeloživotnoga obrazovanja organiziran je s ciljem razmjene znanja i iskustava u ovom području, koje u kontekstu aktualnih promjena na tržištu rada, brzoga tehnološkoga razvoja i sve izraženije potrebe za kontinuiranim usavršavanjem te potencijalnom nužnošću promjene zanimanja, postaje jedno od strateških područja sveučilišnoga djelovanja. Program skupa obuhvatio je tri ključne cjeline u okviru kojih su predstavnici različitih institucija govorili o europskom i nacionalnom okviru sustava cjeloživotnoga obrazovanja, predstavili aktualne strategije, dokumente i prakse u ovom području na razini Sveučilišta u Zagrebu i njegovih sastavnica, te raspravljali o daljnjim koracima u izgradnji održivoga i kvalitetnoga sustava CŽO-a. Uz izlaganja i rasprave, u okviru skupa održani su i panel-diskusija pod nazivom Održiv i kvalitetan sustav cjeloživotnoga obrazovanja te dvije radionice. Uz predstavnike Sveučilišta u Zagrebu te njegovih fakulteta i akademija, na drugom Sveučilišnom danu cjeloživotnoga obrazovanja sudjelovali su predstavnici ministarstava i agencija koje djeluju u području obrazovanja u Republici Hrvatskoj. U ime rektora Sveučilišta u Zagrebu sudionicima skupa obratio se prorektor za znanost, istraživanje i poslijediplomske studije prof. dr. sc. Dubravko Majetić. Govoreći o cjeloživotnom obrazovanju kao važnom području koje se razvija na razini Sveučilišta u Zagrebu, prorektor je istaknuo kako je Senat usvojio politiku, pravilnik i priručnik za izradu i vrednovanje programa CŽO-a. Time je uspostavljen okvir za razvoj i osiguravanje kvalitete cjeloživotnoga obrazovanja na sveučilišnoj razini. Posebno je zavalio svima koji su radili na pripremi novih dokumenata, te naglasio dobru suradnju koju su u proteklom razdoblju ostvarili članovi Odbora za upravljanje kvalitetom i Radne skupine za cjeloživotno obrazovanje te Ured za upravljanje kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu. „Zajedničkim naporima stvoren je dobar okvir koji omogućava da se cjeloživotno obrazovanje razvija i bude na onoj razini kvalitete koja odgovara Sveučilištu u Zagrebu kao najstarijem i najvećem sveučilištu u Republici Hrvatskoj. Kvaliteta je preduvjet za izvrsnost kojoj svi težimo.“ U ime Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih skupu se obratio pomoćnik ravnatelja dr. sc. Mario Vučić. U svome govoru istaknuo je kako je cjeloživotno obrazovanje tijekom posljednjih 20 godina postalo važan dio hrvatskoga obrazovnoga sustava i društva u cjelini. Naglasio je važnost razvoja kvalitete u obrazovanju odraslih, kao i suradnje između visokoobrazovnih i stručnih institucija te drugih relevantnih dionika. „Zajedničkim razvojem inovativnih modela obrazovanja Hrvatska može povećati uključenost građana u cjeloživotno učenje i približiti se europskom prosjeku.“ Skupu se obratila i ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje mr. sc. Katarina Milković koja je naglasila da učenje traje cijeli život te predstavlja nužnost za osobni razvoj, profesionalni napredak i aktivno sudjelovanje u društvu koje se brzo mijenja. Naglasila je važnu ulogu koju sveučilišta i Agencija za odgoj i obrazovanje imaju u razvoju kvalitetnih programa, stručnom usavršavanju obrazovnih djelatnika i jačanju kompetencija potrebnih za suvremeno društvo i tržište rada. „Današnji skup potvrđuje da sveučilišta više nisu samo mjesta stjecanja diploma, već partneri pojedincima kroz cijeli životni vijek – mjesta na kojima se razvijaju nova znanja, vještine i kompetencije potrebne za suvremeno tržište rada. Vjerujem kako će ovaj skup potaknuti razmjenu iskustava i dodatno osnažiti suradnju i promišljanje o daljnjem razvoju kvalitetnoga, održivoga i dostupnoga sustava cjeloživotnog obrazovanja.” U ime Agencije za znanost i obrazovanje skupu se obratila zamjenica ravnateljice dr. sc. Irena Petrušić koja je istaknula da CŽO danas predstavlja sastavni dio sustava visokoga obrazovanja i ključan odgovor na potrebe pojedinaca i društva u vremenu brzih promjena. Također, rekla je da se kvaliteta obrazovnih programa ogleda u jasno definiranim ishodima učenja, relevantnosti sadržaja i njihovom kontinuiranom unapređivanju. „Fleksibilni, ciljani i kraći obrazovni programi omogućuju ne samo veću zapošljivost nego osiguravaju kontinuirani osobni i profesionalni razvoj svakoga pojedinca. Sveučilište u Zagrebu jasno potvrđuje svoju usmjerenost prema povezivanju akademskih znanja s konkretnim potrebama društva i tržišta rada. Na taj se način ostvaruje ne samo obrazovna funkcija već i šira uloga društveno odgovornoga sveučilišta.“ U ime ministra znanosti, obrazovanja i mladih skupu se obratio državni tajnik prof. dr. sc. Nikola Mrvac. U svome obraćanju rekao je kako cjeloživotno obrazovanje ne predstavlja samo stjecanje kvalifikacija i potvrda, nego i proces koji čovjeku pomaže pronaći smisao, razvijati odgovornost i zadržati orijentaciju u složenom svijetu. Također, državni tajnik posebno je istaknuo kako su povjerenje, ljudski odnosi i očuvanje pojedinca u središtu obrazovnoga sustava, te imaju ključnu važnost u vremenu razvoja umjetne inteligencije i novih modela učenja. „Kvaliteta u cjeloživotnom obrazovanju mora biti zajednički cilj i temeljni orijentir u vremenu brzih društvenih i tehnoloških promjena, jer brzina sama po sebi nije vrijednost ako ne vodi u pravom smjeru.” U okviru prvoga dijela programa, predstavnice Agencije za znanost i visoko obrazovanje, Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih te Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike – dr. sc. Irena Petrušić, mr. sc. Loredana Maravić i Ivana Drobac Kern – predstavile su europske perspektive daljnjega razvoja sustava cjeloživotnoga obrazovanja, prvenstveno osiguravanja kvalitete i razvoja mikrokvalifikacija te financijskih instrumenata za podršku razvoju programa CŽO-a, poput dosadašnjih vaučera za obrazovanje. U drugom dijelu programa govorilo se o sustavu cjeloživotnoga obrazovanja na razini Sveučilišta u Zagrebu. Dokument Politika cjeloživotnoga obrazovanja Sveučilišta u Zagrebu, donesen na sjednici Senata 28. travnja 2026., predstavila je predsjednica Radne skupine CŽO-a izv. prof. dr. sc. Višnja Rajić, koja je govorila i o aktualnom stanju u ovom području na sveučilišnoj razini. Članica Radne skupine CŽO-a prof. dr. sc. Aleksandra Čižmešija održala je izlaganje u kojem je analizirala pravilnike o cjeloživotnom obrazovanju na sastavnicama, a izv. prof. dr. sc. Anja Mirosavljević predstavila je Priručnik za izradu i vrednovanje programa CŽO-a koji je izradila Radna skupina za cjeloživotno obrazovanje Na skupu je potom održana panel-diskusija pod nazivom Održiv i kvalitetan sustav cjeloživotnoga obrazovanja u kojem su o iskustvima sastavnica u provedbi aktivnosti u okviru CŽO-a govorili izv. prof. dr. sc. Goran Hajdin s Fakulteta organizacije i informatike, prof. dr. sc. Zoran Kožuh s Fakulteta strojarstva i brodogradnje, izv. prof. dr. sc. Diana Tomić s Filozofskoga fakulteta, izv. prof. dr. sc. Goran Lapat s Učiteljskoga fakulteta i dr. sc. Ivana Sabolek s Veterinarskoga fakulteta. Moderator panel- diskusije bio je prof. dr. sc. Marko Jakovac, član Radne skupine CŽO-a. Panelisti su govorili o specifičnostima svojih programa cjeloživotnog obrazovanja , kao i o njihovoj financijskoj održivosti obrazovnih te razlikama između tržišno-orijentiranih programa i onih koji su vezani uz profesionalna udruženja i licenciranje stručnjaka (npr. programi u području biomedicine). Sudionici su se osvrnuli i na izazove vezane uz motivaciju nastavnih i nenastavnih zaposlenika za snažnije uključivanje u aktivnosti vezane uz CŽO. Istaknuli su i poteškoće u usklađivanju kvalitete obrazovanja s regulatornim okvirima, kao i izazove u provedbi aktivnosti CŽO-a u kontekstu procesa digitalizacije. Panelisti su posebno naglasili i kako je za daljnji razvoj programa CŽO-a nužna veća fleksibilnost institucija, olakšavanje administrativnih procesa te bolje usklađivanje s potrebama tržišta rada i gospodarstva. U nastavku programa skupa održane su dvije radionice: Nastavničke kompetencije u poučavanju odraslih polaznika i Korištenje ISVU-a za administraciju programa CŽO-a.

Sveučilište u Zagrebu dodijelilo 400 stipendija za ak. god. 2025./2026. najizvrsnijim studentima

Tue, 05 May 2026 15:07:00 +0200

U utorak 5. svibnja 2026. u svečanoj dvorani Regionalnoga centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe – SEECEL održana je svečanost dodjele stipendija Sveučilišta u Zagrebu za ak. god. 2025./2026. Stipendije su dodijeljene u ukupno pet kategorija najuspješnijim studentima prijediplomskih, integriranih prijediplomskih i diplomskih te diplomskih studija. Stipendije je ove akademske godine dobilo 400 studenata Sveučilišta u Zagrebu.

Na početku svečanosti stipendistima se obratio rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić. Istaknuvši kako je u ovoj akademskoj godini Sveučilište u Zagrebu učinilo dodatni iskorak i unaprijedilo sustav stipendiranja, i to kroz povećanje iznosa stipendija s 1.800 eura na 2.325 eura po studentu, te kroz uvođenje nove kategorije stipendija za izvrsne studente s ostvarenim posebnim znanstvenim i stručnim postignućima, rektor je čestitao dobitnicima i rekao da je ulaganje u najizvrsnije studente ključno za budući napredak društva i države. „Vjerujem da će se vaša strast za učenjem i istraživanjem pretočiti u rezultate koji će imati pozitivan utjecaj na zajednicu, našu zemlju i šire, te da ćete biti spremni za rješavanje kompleksnih izazova s kojima se suočava današnje društvo. U životu budite hrabri, znatiželjni i ustrajni. Iskoristite ovu priliku ne samo za vlastiti razvoj, nego i za dobrobit društva u kojem živimo. Neka ova stipendija bude vjetar u leđa vašim ambicijama i inspirira vas da nastavite putem izvrsnosti.“ U ime gradonačelnika Grada Zagreba stipendistima se obratila pomoćnica pročelnika za fondove, mlade i tehničku kulturu u Gradskom uredu za obrazovanje, sport i mlade Ria Bilić. Rekavši kako stipendije predstavljaju strateško ulaganje u ljudski kapital, a ne samo financijsku potporu, istaknula je važnost suradnje između Grada, Sveučilišta i resornoga Ministarstva s ciljem stvaranja preduvjeta za osiguravanje podrške za različite potrebe. „Današnji dan posvećen je vama i vašem uspjehu te potvrda da društvo vjeruje u vaš potencijal. Ulaganje u obrazovanje i mlade jedan je od temeljnih dugoročnih strateških ciljeva Grada Zagreba. Svi znamo da gradovi ne rastu samo infrastrukturom i projektima, nego idejama, znanjem i ljudima koji u njima ostaju. Nema važnijega kapitala od ljudskoga kapitala.“ Predsjednik Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu Gordan Kragić čestitao je dobitnicima stipendija, posebno istaknuvši njihovu izvrsnost, rad, disciplinu i karakter. Također, izrazio je zadovoljstvo što je iznos stipendija ove godine povećan. Pozvavši nagrađene studente da svoju izvrsnost dijele nesebično i budu hrabri, rekao je kako društvu trebaju znanje, rad i stručnost, ali i ljudi s karakterom. „Društvu trebaju ljudi koji neće samo šutjeti i prilagođavati se, nego znati postaviti pitanje kada vide da nešto nije dobro. Trebaju mu ljudi koji neće pristajati na prosječnost samo zato što je lakša. Ti ljudi moraju biti hrabri i reći da sustav može biti bolji, te sudjelovati u njegovu mijenjanju.“ Na svečanosti su o provedbi ovogodišnjega natječaja za dodjelu stipendija govorili prorektor za studente, prijediplomske i diplomske studije prof. dr. sc. Boris Brkljačić i predsjednik sveučilišnoga Povjerenstva za dodjelu stipendija prof. art. Davor Švaić, dekan Akademije dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. U skladu s Natječajem za dodjelu stipendija koji je bio otvoren od 17. prosinca 2025. do 16. siječnja 2026., opći kriteriji za dobivanje stipendija u svih pet kategorija bili su uspješnost u studiju, što obuhvaća prosjek ocjena svih položenih ispita i ukupno stečeni ECTS bodovi do 30. rujna 2025. Također, Povjerenstvo za dodjelu stipendija posebno je vrednovalo dodatna postignuća kandidata kao što su osvojena Rektorova nagrada (pojedinačna ili Rektorova nagrada dobivena za rad do tri autora u suautorstvu), Dekanova nagrada ili druga jednakovrijedna nagrada. Na temelju odluke Senata Sveučilišta u Zagrebu, u kategoriji za izvrsnost (kategorija A) dodijeljeno je 328 stipendija. Dobitnici stipendija u ovoj kategoriji u trenutku prijave na Natječaj morali su biti unutar 10 posto najuspješnijih studenata na studijskom programu koji studiraju, u skladu s kriterijima matične sastavnice.

U kategoriji za izvrsne studente s ostvarenim posebnim znanstvenim i stručnim postignućima (kategorija B) dodijeljeno je 14 stipendija. Riječ je o novoj kategoriji stipendija koje Sveučilište u Zagrebu dodjeljuje prvi puta, čime je učinjen važan iskorak u prepoznavanju i nagrađivanju studenata koji, uz izvrsnost u studiju, ostvaruju i značajne rezultate u znanstveno-istraživačkom i stručnom radu. Uvođenjem te kategorije stipendija Sveučilište želi dodatno potaknuti razvoj akademske izvrsnosti i izvannastavnoga angažmana.

U kategoriji za izvrsne studente s ostvarenim posebnim postignućima u umjetničkom području (kategorija C) dodijeljeno je ukupno 10 stipendija. Dobitnici stipendija u ovoj kategoriji nagrađivani su studenti studija u umjetničkom području te dobitnici nagrada i priznanja na gradskoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini.

U kategoriji za podzastupljene i ranjive skupine studenata (kategorija D) ove su godine dodijeljene 44 stipendije. Riječ je o stipendijama koje se dodjeljuju studentima koje dolaze iz obitelji nižega socioekonomskoga statusa, studentima s invaliditetom, studentima s djecom te studentima u alternativnoj skrbi.

U kategoriji za izvrsne studente sportaše (kategorija E) dodijeljene su 4 stipendije. Dobitnici stipendija u ovoj kategoriji su studenti sa sportskim rezultatima u skladu s kriterijima Hrvatskoga olimpijskoga odbora, Hrvatskog paraolimpijskoga odbora i Hrvatskoga deflimpijskoga odbora.

Prorektor prof. dr. sc. Boris Brkljačić u svome se obraćanju stipendistima posebno osvrnuo na aktualne izazove, posebice na razvoj umjetne inteligencije koja utječe na sustav znanosti i visokoga obrazovanja. Rekavši kako će umjetna inteligencija vjerojatno promijeniti obrazovanje i tržište rada, kao i način rada pojedinaca u budućnosti, prorektor je naglasio kako je važno da studenti budu prilagodljivi, stalno uče i usavršavaju se, te istovremeno budu spremni na potencijalne promjene u svojim karijerama. „Ipak, uz stručne kompetencije, nemojte zaboraviti razvijati i svoje socijalne vještine. Važno je da u životu ostvarite ravnotežu između profesionalnoga i privatnoga života.“, poručio je dobitnicima stipendija.

Prof. art. Davor Švaić stipendistima je poručio da se ne boje pogrešaka jer su one nužne za razvoj kreativnosti i novih ideja. Također, istaknuo je kako stipendija nije samo nagrada za dosadašnji uspjeh, nego i poticaj da i u budućnosti budu hrabri i znatiželjni te da istražuju i otkrivaju. „Svijet ne čeka vaše prosjeke i ECTS bodove, nego vaše ideje, vašu sposobnost da uvodite red tamo gdje drugi vide isključivo nered, te vaš talent da unesete ljudskost i čovječnost tamo gdje ih nema. Ostanite autentični, ostanite kritični i nemojte se bojati zbunjivati ljude oko sebe svojim vizijama i idejama. Čestitam vam na ovom iznimnom uspjehu, nosite svoje stipendije ponosno i iznad svega – mijenjajte ovaj svijet na bolje.“

Studentica Medicinskoga fakulteta Petra Bolt, dobitnica stipendije u novoj kategoriji za izvrsne studente s ostvarenim posebnim znanstvenim i stručnim postignućima, u svome je obraćanju istaknula kako dobivanje stipendije Sveučilišta u Zagrebu ne predstavlja samo ponos za nagrađene studente, nego i značajan poticaj za njihova daljnja istraživanja i nove pothvate. Zahvalivši svima koji su stipendistima dali potporu u njihovim znanstvenim nastojanjima – mentorima i profesorima, upravama Sveučilišta, fakulteta i akademija, svim njihovim zaposlenicima te kolegama i suradnicima, posebno je naglasila kako je dobivanje stipendije potvrda njihova rada, truda i zalaganja. „Rad na našim projektima zahtijeva mnoga odricanja, sate i dane provedene u laboratorijima i na terenskim istraživanjima, a nerijetko i noći provedene za računalima u potrazi za različitim odgovorima. Zahvaljujem svima što su ti napori primijećeni, cijenjeni i nagrađeni.“ Zahvalu u ime svih dobitnika stipendija Sveučilišta u Zagrebu na svečanosti je izrekla studentica Ekonomskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Marta Skorić. Rekavši kako stipendije za studente dobitnike ne predstavljaju samo financijsku podršku nego svjedoče da su trud i rad prepoznati, posebno je istaknula kako će ih one dodatno motivirati. „Za mnoge od nas dobivanje stipendije Sveučilišta u Zagrebu donosi konkretnu financijsku slobodu. Slobodu da se više posvetimo učenju, istraživanju i osobnom razvoju te da, u konačnici, smanjimo financijski teret našim roditeljima. Posebno cijenimo što je Sveučilište povećalo iznos stipendije, sukladno inflaciji i rastu troškova, čime je dodatno osnažilo njezin stvarni utjecaj na studentski standard.“ Također, u svome je govoru sve studente pozvala da i dalje budu znatiželjni, uporni i otvoreni za nova iskustva. „Iskoristite sve što studij može pružiti – ne samo kroz knjige, nego i kroz ljude, ideje i prilike koje ih okružuju jer uspjeh nije samo krajnji rezultat, već i proces kroz koji učimo, rastemo i postajemo ono što jesmo.“ U umjetničkom dijelu svečanosti sudjelovali su studenti dobitnici stipendija Sveučilišta u Zagrebu. Uz glazbene i dramske točke izvedene na svečanoj dodjeli stipendija, u predvorju svečane dvorane postavljena je izložba radova nagrađenih stipendista.