Vijest
15.11.2019

Sveučilište želi zakon koji će reformirati sustav bez narušavanja autonomije

Sveučilište u Zagrebu predstavilo je vodstvu i članicama Hrvatske gospodarske komore svoj prijedlog nacrta Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Reakcija je to na raniju verziju nacrta Zakona koje je objavilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja, a koje Sveučilište smatra neadekvatnim. Stoga je pripremljena izmjena kojom se želi ojačati autonomija Sveučilišta i reformirati sustav prema vlastitoj viziji.


Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović pozvao je na kompromis između resornoga ministarstva i sveučilišnih prijedloga. „Sveučilište ima tradiciju i iskustvo i vaše mišljenje se ne smije zanemariti. Moramo čuvati institucije i njihovu autonomiju jer na njima počiva država“, istaknuo je Burilović, dodavši kako je uvjeren da će se prijedlozi Sveučilišta na kraju i uvažiti kod donošenja konačnoga Zakona.

Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras kazao je da je vlastiti prijedlog Zakona napravljen jer je uočeno da ono što nudi ministarstvo ne uzima u obzir probleme sveučilišta. „Ministarstvo se ponaša kao da je taj zakon već na snazi i da su sva sveučilišta potpisala programske ugovore, a nisu. Nemaju povjerenje u Sveučilište i od nas traže nezakonite stvari. Mi zato inzistiramo na autonomiji sveučilišta jer nismo toliko zrela država da bi nama ministarstvo moglo upravljati. Naš nacrt popravlja loše prakse, a na njemu su radili vrhunski profesori i akademici“, kazao je Boras, dodavši da kroz njega brinu i o manjim sveučilištima i tako čuvaju i njihovu autonomiju.

HGK_predstavljanje Zakona_Boras_studeni2019 HGK_prdstavljanej Zakona_Burilovic_studeni2019

Osvrnuo se i na tržište rada rekavši da primarna zadaća Sveučilišta nije zadovoljavati potrebe pojedine industrije, već osigurati da naši mladi dobiju vrhunsko obrazovanje. „Tržište rada je europsko tržište, mi možemo razmišljati fali li nekoj industriji kadrova, ali oni odlaze van, praktički ih poklanjamo strancima“, pojasnio je Boras, uz napomenu da predlažu da država plati infrastrukturu za onoliko studenata koliko želi da Sveučilište stvori. „U troškovima laboratorija postoje određene razlike i to treba uzeti u obzir, ali van toga svaki student se treba platiti podjednako. Naš nacrt Zakona je podloga za to“, poručio je rektor.

Detaljnije je Sveučilišni prijedlog nacrta Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju prezentirao prof. dr. sc. Ivo Družić s Ekonomskoga fakulteta. Naglasio je kako su kroz njega pokušali odgovoriti na četiri glavna pitanja: Zašto se moramo mijenjati, zašto to želimo, zašto to možemo i ono najteže, kako to učiniti?

„Moramo se mijenjati jer EU planira ubrzanu transformaciju obrazovno-istraživačkoga sustava, a mi ne samo da zaostajemo, nego se krećemo u suprotnom smjeru od Unije. Pri dnu smo EU po izvrsnosti, patentima i broju istraživača. Želimo se mijenjati jer želimo bolje raditi i zaraditi, a  to ćemo učiniti smanjenjem birokratizacije. Imamo umrtvljene potencijale teške 55 milijardi kuna koje možemo iskoristiti ako povećamo ulaganja u istraživanja i razvoj. Možemo se mijenjati zato što i u ovim nepovoljnim uvjetima postižemo nadprosječne rezultate. Efikasnost nam je iznad manjkavih financijskih ulaganja. Ukupna nam je proizvodnja mala, ali produktivnost nam je relativno visoka. A kako se mijenjati? Moramo trostruko povezati s gospodarstvom – kroz centre za mobilnost i studentsku praksu, kroz centre za cjeloživotno obrazovanje te kroz inovacije i transfer tehnologije“, elaborirao je Družić.

Kakve konkretno promjene nacrt donosi objasnio je izv. prof. dr. sc. Frane Staničić s Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. On je istaknuo da je napravljeno najbolje moguće u danim okolnostima jer su imali nepovoljne međuinstitucionalne uvjete. „Najveća konceptualna razlika je ugradnja Zakona o osiguranju kvalitete u ZZDVO. To smatramo temeljnim pitanjem. Definirali smo dva tipa sveučilišta – funkcionalna i institucionalna, a  definirali smo i razna tijela u sustavu. Ključ djelovanja Sveučilišta je autonomija i zato smo pokušali detaljnije propisati da nitko ne smije na nju utjecati sve dok se poštuje zakon. Posebno smo istaknuli odgovornost akademske zajednice prema društvu i pojačanu obvezu poštivanja etičkih postulata. Potaknuli smo troškovnu učinkovitost kroz racionalizaciju poslovanja. Željeli smo očuvati i ojačati položaj Nacionalnoga vijeća kao krovnoga tijela pa smo mu proširili ovlasti i u formiranju državnog proračuna koji se odnosi na znanost. Također smo proširili i ovlasti rektorskog zbora“, naglasio je Staničić, dodavši kako bi uvjeti izbora u znanstvena znanja u načelu ostali isti, ali bi i tu ojačala uloga Nacionalnoga vijeća.

Ciljano je i na uvođenje reda u znanstvene djelatnosti gdje bi se uvelo Vijeće znanstvenih instituta koje bi bilo pandan rektorskom zboru za znanstvene institute. Što se financiranja tiče, zalaže se za to da država raspoređuje samo sredstva koja im direktno daje, a da ne zadire u ona koja sveučilišta ostvare sama na tržištu. „Sveučilište također mora biti ključno u raspodjeli budžeta“, rekao je Staničić.

S Pravnoga fakulteta prof. dr. sc. Željko Potočnjak izjavio je da Sveučilište podržava promjene sustava jer imaju sve manje studenata i onih koji zapravo ne žele studirati, već samo koriste studentska prava. „Slušamo prijedloge političara o reorganizaciji, ali oni se trebaju što manje petljati u naš rad jer misle da ništa ne može biti gore od ovog što imamo danas. Mi tu tezu ne možemo prihvatiti“, apostrofirao je Potočnjak, naglasivši da je dobro je što su počeli promjenjivati europske standarde reakreditacije. „Ne treba držati sustav u kojem mentori i doktorandi izmišljaju teme radovea, već trebamo osluškivati gospodarstvo i raditi na onome što je njima potrebno“, zaključio je.



Top