Vijest
18.08.2017

Informacije o znanstvenoj produktivnosti Sveučilišta u Zagrebu

U svojem govoru za Dan sveučilišta (Dies academicus) dana 3. studenog 2016. godine, rektor Sveučilišta prof. dr. sc. Damir Boras komentirao je rang Sveučilišta u Zagrebu na tzv. Šangajskoj listi te je istaknuo da je 2016. godine Sveučilište u Zagrebu postiglo svoj najbolji rezultat na Šangajskoj listi najboljih sveučilišta u svijetu te se približilo 400. rangu. Na kraju tog govora posebno je zahvalio istraživačima koji su to omogućili publiciranjem radova u časopisima „Nature“ i „Science“, kao i onim istraživačima koji su posebno često citirani te su imali istaknuti odjek u svjetskoj znanosti. Rang Sveučilišta na Šangajskoj listi pod znatnim je utjecajem objavljivanja članaka u dva spomenuta časopisa, a u prošloj godini zabilježen je samo jedan rad sa Sveučilišta u Zagrebu objavljen u časopisu „Nature“, što je utjecalo na položaj Sveučilišta koje je u 2017. godini na toj rang listi pozicionirano između 500. i 600. ranga.

Kako bi se informiralo hrvatsku javnost o znanstvenoj produkciji Sveučilišta u Zagrebu, tj. o broju objavljenih i referenciranih radova, potrebno je istaknuti sljedeće:

  1. Broj radova istraživača sa Sveučilišta u Zagrebu, koji su referencirani u uglednoj bazi Web of Science, u kontinuiranom je porastu od 2013. godine te je za radove objavljene u 2016. godini postigao do sada najveći broj. Prema analizi načinjenoj 16. kolovoza 2017., za posljednjih 10 godina to izgleda ovako (broj radova naveden je u zagradi iza godine): 2007. (2.352), 2008. (2.797), 2009. (3.039), 2010. (2.969), 2011. (3.117), 2012. (3.035), 2013. (2.866), 2014. (3.037), 2015. (3.174), 2016. (3.329).
  2. Broj radova referenciranih u bazi Scopus u porastu je od 2007. godine, uz manje fluktuacije u pojedinim godinama: 2007. (1.912), 2008. (1.955), 2009. (2.224), 2010. (2.436), 2011. (2.674), 2012. (2.880), 2013. (2.747), 2014. (2.933), 2015. (2.973), 2016. (2.904).
  3. Prema tražilici znanstvenih i stručnih publikacija Google Znalac (scholar.google.com) broj navoda vezanih uz izraz „Sveučilišta u Zagrebu“ u kontinuiranom je porastu kod pretraživanja vezanih uz jednogodišnja razdoblja od 2007. do 2016. godine.

Položaj Sveučilišta u Zagrebu na tzv. Leidenskoj listi već četiri godine uglavnom je stabilan, uz manje fluktuacije, te je na toj listi u 2017. godini Sveučilište bilo na 358. mjestu s obzirom na broj znanstvenih publikacija kao glavni indikator.

Na rang listi Scimago položaj Sveučilišta u Zagrebu postupno se popravio od 644. mjesta u 2009. godini do trenutačno najboljeg 457. mjesta u 2017., godini. Scimago vrednuje znanstvenu izvrsnost i produktivnost, inovativnost (broj patenata), kao i prisutnost na webu (broj web stranica i njihovu popularnost).

Na rang listi Webometrics, koja prilično često mijenja metodologiju za rangiranje, Sveučilište u Zagrebu trenutačno je na 563. mjestu. Još u siječnju 2017. godine Sveučilište u Zagrebu bilo je na 479 mjestu na toj rang listi svjetskih sveučilišta, a do nagle promjene ranga najvjerojatnije je došlo zbog nedavne promjene IP adrese računala poslužitelja (u srpnju 2017. godine) na kojem se nalazi centralno mrežno mjesto Sveučilišta (www.unizg.hr).

Sveučilište u Zagrebu, unatoč mnogim vanjskim ograničenjima, ulaže sredstva u razvoj poticajne okoline za znanstvenike, poput ovogodišnjeg stimuliranja znanstvenika koji su objavljivali u vrhunskim časopisima kroz dodatna sredstva za potpore istraživanjima. Kao što su rektor Sveučilišta u Zagrebu i Rektorski zbor više puta isticali, jedan je od najvažnijih činitelja povećanja znanstvene produktivnosti sveučilišta, pa tako i Sveučilišta u Zagrebu, je povećanje izdvajanja za znanost iz državnog proračuna. I uz relativno nisko izdvajanje za znanost u našoj zemlji, prethodno izloženi podaci pokazuju da znanstvena produktivnost na Sveučilištu u Zagrebu kontinuirano raste.

U povremenim analizama znanstvene produktivnosti na Sveučilištu u Zagrebu pozornost se posvećivala i citiranosti objavljenih radova. Prema servisu tvrtke Thompson Reuters pod nazivom „InCites Essential Science Indicators“ u kontinuiranom je porastu i citiranost istraživača sa Sveučilišta u Zagrebu u svjetskoj znanstvenoj literaturi. U odnosu na 5-godišnje razdoblje od 2007.-2011. godine, citiranost je kontinuirano rasla te je uzevši u obzir novije razdoblje od 2012.-2016. godine ukupan broj citiranja radova istraživača sa Sveučilišta u Zagrebu porastao za 49%, a broj citata po objavljenom radu za 40%, dok je broj najcitiranijih radova (tzv. „Top papers“) najviše porastao u promatranom razdoblju i to za 65%.

Molimo medije da kod procjene znanstvene produktivnosti Sveučilišta u Zagrebu u razmatranje uzimaju prethodno izložene podatke, a ne samo rang na Šangajskoj listi svjetskih sveučilišta. 

U postocima izražen porast ukupnog broja radova, ukupnog broja citata, prosječnog broja citata po radu i ukupnog broja najcitiranijih radova („Top papers“) za Sveučilište u Zagrebu prema servisu „InCites Essential Science Indicators“ (podaci su „normalizirani“ tako da je korišten petogodišnji prosjek).
Izvor: Thompson Reuters „InCites Essential Science Indicators“, 16. kolovoza 2017.



Top