Vijest
13.03.2019

18. Tjedan mozga u Hrvatskoj od 11. do 17. ožujka

Hrvatski institut za istraživanje mozga (HIIM) Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatsko društvo za neuroznanost (HDN), kao pridruženi članovi i partneri European Dana Alliance for the Brain (EDAB) i ove su godine od 11. do 17. ožujka glavni organizatori Tjedna mozga u Hrvatskoj (Brain Awareness Week), uz suorganizaciju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Znanstvenoga centra izvrsnosti za temeljnu, kliničku i translacijsku neuroznanost. U obilježavanju Tjedna mozga pridružit će se medicinski fakulteti, sveučilišne klinike u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, Zagrebački institut za kulturu zdravlja te mnoge udruge, škole i druge javne ustanove.

Cilj je upoznati širu javnost sa značenjem istraživanja mozga u 21. stoljeću - stoljeću uma. Aktivnosti vezane uz Tjedan mozga u svijetu svake su godine sve intenzivnije, obzirom na to da je istraživanje mozga jedan od trajnih prioriteta istraživanja u razvijenim državama svijeta. Treba istaknuti EU Horizon 2014-2020 i BRAIN 2025 u SAD-u.

Hrvatsko društvo za neuroznanost ove je godine izabralo zanimljivu temu za Tjedan mozga pod nazivom "Učenje i pamćenje", s ciljem nastavka dijaloga s javnošću o značajnim pitanjima iz istraživanja mozga.

Suvremena neuroznanost učenja i pamćenja tumači kako se pamćenje oblikuje, organizira, konsolidira i može prizvati. Istraživanje neurobiološke osnove različitih oblika pamćenja zahtijeva multidisciplinarni pristup na više razina. Veza neuroznanosti i učenja intenzivno se proučava od 2009., kada je uvedeno novo područje – neuroedukacija ili neuroznanost obrazovanja. Uveden je novi pojam - new science of learning. Postoje tri načina gledanja: neuroznanstveni, obrazovni i, posebno zanimljivo,  umjetničko obrazovanje. Neuroznanost već danas može dati neke preporuke za sustav obrazovanja.

Prvo, nužno je poštivanje preporuke Svjetske zdravstvene organizacije koja je započela borbu protiv tzv. epidemije neaktivnosti („Inactivity epidemic“) i strogo preporučuje minimalno 60 minuta umjerene do snažne fizičke aktivnosti dnevno za djecu između 5 i 17 godina. Druga preporuka je da mogućnost učenja ovisi o stupnju razvitka mozga djeteta kao i plastičnosti sinapsi. Tu se ističe da najjednostavniji oblici učenja počinju već u novorođenačkoj dobi (prepoznavanje lica i imitacija). Mogućnost primjene bilo kakvog ekrana nije moguće prije 18 mjeseci starosti. Razumijevanje učenja i glavnih socijalnih odnosa nije moguće prije 4. godine, kada sazrijeva mogućnost razumijevanja mišljenja drugih. Treće, činjenica da većina znanstvenika smatra da kapacitet dugoročnog pamćenja mozga nije ograničen (samo je broj unosa podataka preko kratkoročnih procesa pamćenja ograničen), predstavlja veliki izazov za sustav obrazovanja i školstva u potrazi za novim (boljim?) metodama učenja, posebno uz pomoć računala, boljim razumijevanjem emocionalnih odnosa i uloge nagrađivanja (dopamin!), uloge igranja, praćenja vlastitih procesa mišljenja i uloge fizičke aktivnosti i pokreta u prostoru.

Pitanja koja zaokupljaju znanstvenike su: Gdje su mjesta pamćenja? Kakva je plastičnost sinapsi? Kako odnos mozga i stroja može potaknuti plastičnost mozga? Kakva je anatomija emocija? Kako u učenju sudjeluju mentalni neuroni (piramidne stanice 3.sloja moždane kore)? S druge strane, dionike u obrazovanju muče pitanja kao što su: Koji postotak mozga aktivno koristimo (mit o 10%)? Možemo li zamijeniti veći dio funkcija mozga internetom? U čemu se sastoji motivacija: zašto činimo ono što činimo? Kako potaknuti posebno nadarenu djecu? Kako pomoći djeci s teškoćama u učenju i pamćenju? Kako mozak radi i kako studenti odgovaraju na nove postupke učenja?, te druga pitanja.

Simpozij o istraživanju i bolestima mozga održava se u četvrtak 14. ožujka. 2019. u dvorani Čačković, Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Šalata 3b. Kotizacije nema.

Program i knjižica sažetaka Simpozija

Više možete saznati OVDJE.

18. Tjedan mozga



Top