Brzi linkovi
Voditelj projekta prof. dr. sc. Milan Mesić sudjelovao je kao koordinator za Hrvatsku u Tempus projektu: TEMPUS JEP 17108 "Reform of Agricultural Studies in Croatia". Nositelj projekta bio je University of Hohenheim iz Njemačke, te suradnici BOKU, Austrija, Poljoprivredni fakultet Sveučilišta J.J. Strossmayer i Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, kao jedine dvije visokoškolske ustanove na području agronomije iz Hrvatske. U okviru projekta definirani su okviri buduće strukture studijskih programa koji su potom prijavljeni kao novi studijski programi usklađeni sa modelom 3+2+3, uvedeni su ECTS bodovi, a nastava je organizirana u skladu s Bolonjskim procesom. Osim toga, utemeljitelj je i voditelj preddiplomskog studija „Agroekologija“ kojeg s uspjehom upisuje 50 studenata godišnje. Sudjelovao je i u prijavi i osmišljavanju istoimenog diplomskog studija. Sudjelovao je kao predavač na seminaru u okviru Tempus projekta Furtherance of Bologna Promotion in Croatia u Zadru. U predloženom projektu voditelj će imati ulogu koordinacije rada za sve predložene aktivnosti, organizaciju radionica, definiranja sadržaja i rokova izrade pisanih materijala, te postupak diseminacije ili širenja dobivenih podataka i rezultata.
Glavna je suradnica na projektu je prof. dr. sc. Ljiljana Pinter, prorektorica za studije i upravljanje kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu. Koordinatorica je Odbora za studije, Odbora za upravljanje kvalitetom, Etičkog savjeta, te nekoliko povjerenstava na Sveučilištu u Zagrebu (Povjerenstvo za praćenje Bolonjskog procesa, Povjerenstvo za utvrđivanje kriterija i potvrdu izbora u zvanja, Povjerenstvo za studente s invaliditetom, Povjerenstvo za izradu strategije e-učenja). Sudjelovala je u TEMPUS SCM-Furtherance of Bologna Promotion in Croatia (II. Seminar) 9.-10. ožujka 2007. (Predavanje: Samoanaliza bolonjskih programa), u TEMPUS UM_JEP-18094-2003 Implementacija bolonjskog procesa u visokom umjetničkom obrazovanju 12. ožujka 2007. (predavanje: Međunarodna evaluacija naših visokoškolskih ustanova-nužnost, koristi i iskustvo) te na seminaru u okviru CARDS 2003 projekta: Osiguranje kvalitete studijskih programa : Praćenje i vrednovanje u visokom obrazovanju 14.-15. siječnja 2008. Sudjelovala je u radu 44 domaća i međunarodna znanstvena i stručna skupa I članom je šest različitih strukovnih društava. Osim triju nagrada rektora Sveučilišta u Zagrebu za istraživački rad i uspjeh tijekom studija primila je nagradu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za doprinos od osobitog i trajnog značenja za Republiku Hrvatsku u području medicinskih znanosti. Nedavno joj je za znanstveno djelo "Veterinarska mikrobiologija" uručena nagrada J. J. Strossmayer za 2005. godinu s područja medicinskih znanosti. U predloženom projektu će u suradnji s voditeljem koordinirati sve predložene aktivnosti
Opis projekta:
Sveučilište u Zagrebu obrazuje studente u području prirodoslovnog, tehničkog, biomedicinskog, biotehničkog, društveno-humanističkog i umjetničkog područja. Reforma studijskih programa provedena je za potrebe uvođenja tzv. Bolonjskog procesa pri čemu su u velikom broju slučajeva studiji reorganizirani po shemi 3+2+3, a opterećenje studenata određeno je ECTS bodovima. Premda postoje studijski programi u pojedinim područjima koji ne slijede ovu shemu i oni su usvojili korištenje ECTS bodova kao mjerilo opterećenja studenata.Tema o kojoj se na Sveučilištu u Zagrebu kao sveučilištu s najvećim brojem studijskih programa u Hrvatskoj razmjerno malo govori jesu „learning outcomes“ ili ishodi učenja koji su na razini EU jedna od prioritetnih tema u visokoškolskom obrazovanju. Razlozi za prijavu ovog projekta utemeljeni su na potrebi da se na svim fakultetima unutar različitih područja koje pokriva Sveučilište u Zagrebu rasprave mogućnosti definiranja ishoda učenja na tri razine: na razini modula ili predmeta, na razini preddiplomskog i diplomskog studijskog programa, tj. na razini područja. Potrebno je definirati kompetencije, vještine i znanja koje studenti trebaju usvojiti, kao takve ugraditi ih u izvedbene nastavne planove za pojedini modul, odnosno predmet i studijski program na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Modelom ishoda učenja predviđa se analiza nastavnih planova, u okviru koje je potrebno utvrditi vode li predavanja, zadaci, seminari i vježbe krajnjem cilju - sposobnosti primjene znanja u praksi. Za sve studijske programe u skladu sa desetgodišnjim Tuning projektom EC (http://ec.europa.eu/education/index_en.html) potrebno je odgovoriti na sljedeća pitanja: 1. Postoji li društvena potreba za takvim programom na regionalnoj, nacionalnoj ili europskoj razini;2. Je li ta potreba prepoznata na temelju konzultacija s poslodavcima, stručnjacima i profesionalnim tijelima; 3. Je li program dovoljno zanimljiv iz akademske perspektive i jesu li utvrđene zajedničke uporišne točke; 4. Postoje li potrebni resursi za provedbu programa unutar institucije ili je potrebna suradnja s vanjskim partnerom. Slično kao i u ovom projektu naš je cilj provesti raspravu unutar akademskih područja Sveučilišta u Zagrebu na temelju sljedećeg obrasca: 1. Generičke kompetencije i prenosive vještine; 2. Kompetencije specifične za pojedino akademsko područje; 3. Uloga ECTS-a kao sustava za akumulaciju bodova; 4. Pristupi učenju, studiranju i vrednovanju ishoda učenja; 5. Uloga unapređivanja kvalitete u obrazovnom procesu.
Faze projekta:
Predviđene su tri faze projekta. U prvoj fazi članovi projekta definiraju zajedničke polazne točke za izradu priručnika o ishodima učenja na Sveučilištu u Zagrebu, održavaju uvodni sastanak s podjelom aktivnosti članovima projektnog tima po područjima, te detaljnu razradu aktivnosti za drugu i treću fazu projekta. U prvoj fazi predviđa se dolazak i sudjelovanje inozemnih stručnjaka na projektu. Druga faza sastoji se od održavanja ciljanih radionica po znanstvenim područjima s uključivanjem prodekana za nastavu i voditelja studijskih programa, te prema potrebi sudjelovanju članova projektnog tima na radionicama u inozemstvu, ili ciljane posjete inozemnim sveučilištima koja imaju dobro definiran sustav ishoda učenja. Treća faza obuhvaća prikupljanje i objedinjavanje pisanih materijala te njegovo tiskanje u formi priručnika, završnu radionicu sa sudjelovanjem svih relevantnih članova projektnog tima, predstavnika akademske zajednice, MZOŠ, AZVO te javnosti i predstavnika medija.
