Niz okruglih stolova o intelektualnom vlasništvu održavat će se u organizaciji Sveučilišta u Zagrebu i sveučilišnoga interdisciplinarnoga poslijediplomskoga specijalističkog studija Intelektualno vlasništvo, uz partnerstvo HDS ZAMP-a. Prva diskusija pod nazivom Kreativne industrije na internetu održana je 30. ožujka 2023. u auli Rektorata Sveučilišta u Zagrebu.
Okupljene su pozdravili rektor Sveučilišta prof. dr. sc. Stjepan Lakušić i prorektor za inovacije, transfer tehnologije i suradnju s gospodarstvom prof. dr. sc. Tomislav Josip Mlinarić. Na okruglom su stolu sudjelovali: Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija Republike Hrvatske, Dražen Klarić, predstavnik HUP-a, Udruge novinskih izdavača, Valentina Weisner, predstavnica Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava, Goran Navojec, predstavnik Hrvatskoga društva za zaštitu audiovizualnih izvođačkih prava, Nikša Bratoš, predstavnik Hrvatske udruge za zaštitu izvođačkih prava, Maja Vidmar Klarić, predstavnica Hrvatske diskografske udruge/ZAPRAF-a, Branimir Mihaljević, predstavnik Hrvatskoga društva skladatelja, i prof. dr. sc. Romana Matanovac Vučković, predstavnica sveučilišnoga poslijediplomskoga interdisciplinarnoga specijalističkoga studija Intelektualno vlasništvo na Sveučilištu u Zagrebu.
"Prije nekoliko godina pokrenuli smo studij Intelektualno vlasništvo, kojim širimo znanje o intelektualnom vlasništvu, ali i stvaramo specijaliste u tom području koji će pomoći svim inovativnim industrijama", rekla je profesorica Matanovac Vučković. Budući da se posljednjih godinu dana intenzivno govori o novom Zakonu o autorskim i srodnim pravima, dodaje kako su u Zakon nastojali uvrstiti najviše standarde zaštite autorskih i srodnih prava na digitalnom tržištu. Između ostalog, Hrvatska je prva država koja je definirala novinarsko djelo kao autorsko djelo. "Time se ponosimo", zaključuje Matanovac Vučković, iako kaže da bi neki znanstvenici rekli kako možda nismo trebali tako izričito u tom smjeru. Zaključuje kako je rijetko koju industriju internet transformirao kao što je transformirao glazbu, postavili su novi standard za konzumaciju, i zapravo je sada veliki posao pred svim dionicima toga sustava – edukacija publike.
Prorektor Tomislav Josip Mlinarić osvrnuo se na golem potencijal kreativne industrije za sektor gospodarstva: "Sektor kreativne industrije generira 2,3 posto BDP-a Republike Hrvatske odnosno 6,3 milijarde kuna godišnje, u njemu radi više od 120 tisuća ljudi te je u njemu aktivno gotovo šest posto pravnih subjekata." Time je samo potvrdio da je organizacija ovakvoga niza okruglih stolova itekako potrebna i korisna.
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek najavila je strateško partnerstvo s novoosnovanim Uredom za izvoz glazbe (We Move Music Croatia). Naglasila je da kreativni pojedinci koji stvaraju sadržaj moraju dobiti adekvatan stupanj zaštite u Republici Hrvatskoj, zbog čega se ulaže puno u oporavak kulturnih i kreativnih industrija zbog nedavne pandemije. "Bili smo svjedoci da se jedan dio hrvatske industrije samo ugasio, bez ikakve perspektive kada će se ponovno pokrenuti. Zato smo raznim mjerama kulturu držali otvorenom, za razliku od svih drugih europskih država, tražili smo načine da nastavimo raditi u nemogućim okolnostima, čime smo naposljetku omogućili da su svi u toj industriji uspjeli preživjeti, što nije slučaj u drugim europskim zemljama. Uspjeli smo se također izboriti da u Nacionalni plan oporavka i otpornosti uključimo liniju financiranja za kulturne i kreativne industrije i zato je važno da radimo na razvoju publike za domaće sadržaje koja neće uključivati samo konzumiranje kroz međunarodne posrednike i gatekeepere. Naime, cijeli niz programa i mjera ulažemo u razvoj publike, dakako uz suradnju sa strukovnim udrugama kao i udrugama za zaštitu intelektualnog vlasništva."
Ministrica je spomenula izvoz hrvatske glazbe u inozemstvo kao jedan od važnih ciljeva tih napora, čime je ujedno poduprla rad novoosnovanoga Ureda za izvoz glazbe te izrazila vjerovanje da će mnogi naši vrhunski glazbenici uz pomoć toga ureda doći do publike i izvan granica Hravtske.
Poznati hrvatski glazbenik i producent Nikša Bratoš, predstavnik Hrvatske udruge za zaštitu izvođačkih prava, podsjetio je kako je ljudima, i u Hrvatskoj i u svijetu, trebalo određeno vrijeme da osvijeste kako je glazba intelektualno vlasništvo čija umjetnička vrijednost raste s vremenom i trajna je, te ostaje puno dulje „živa“ od samog autora. "Hrvatska kulturna industrija proizvodi puno, prihod je veći nego broj ljudi koji sudjeluju u tome. Zakon je neke stvari postavio dobro, što je korak naprijed, no nedovoljno dug i hrabar. Ostalo je nekoliko stvari visjeti u zraku. Krenulo se u regulaciju, to je super i tako bi trebalo nastaviti. Razdoblje od tri godine za prilagodbu po meni je bespotreban, imali smo osamnaest godina da se to sve prilagodi. Lijepo je to što nastojimo korisnike na neki način uvjeriti da nas trebaju podupirati i da trebaju platiti sadržaj koji koriste, međutim, kad su glazbeni izvođači u pitanju, prvi u redu korisnika su diskografi. Htio bih njih osvijestiti da prvo oni ispoštuju izvođače, da ispoštuju ugovore, da plate sve što trebaju, pa onda ćemo krenuti i na same krajnje korisnike. Raduje ipak što je svijest ljudi o plaćanju intelektualnoga vlasništva rastuća, osobito među mlađom populacijom", zaključio je Nikša Bratoš.
Okrugli stol moderirala je Ana Radišić.
Snimku okruglog stola Kreativne industrije na internetu, koji se održavao u auli Sveučilišta u Zagrebu, možete pogledati OVDJE.
