Vijest
12.01.2022

Održan prvi okrugli stol Ureda za razvoj karijera Sveučilišta u Zagrebu

Krajem 2021. godine održan je prvi okrugli stol Ureda za razvoj karijera Sveučilišta u Zagrebu, na kojem su se okupili predstavnici karijernih centara svih sastavnica Sveučilišta. Neke od sastavnica imaju već razrađen i aktivan sustav, neke su tek na početku, a mnoge nemaju centar za razvoj karijera, i upravo su one velik potencijal i jedan od glavnih razloga za ovo prvo okupljanje karijernih savjetnika.

U ovom pandemijskom razdoblju okupljanje i upoznavanje poprimili su novu dimenziju, što je još više naglasilo važnost susreta. Možda smo sada svjesniji, više nego ikada prije, svih prednosti i dragocjenosti povezivanja i upoznavanja uživo koje omogućuje spontanost i povezivanje na ljudskiji način. I baš u ovakvim povijesnim razdobljima, unatoč svemu, izranjaju ljudskost, dobrota i povezanost.

I u online "kućicama" osobe koje udahnjuju život i daju smisao postojanju ureda i centara, bilo postojećih, bilo onih potencijalnih, imale su dobru volju za susretom, pokazale se, pojavile se, predstavile, neke za sada samo slušale, ali sigurno je kako je svatko od njih oplemenio i nadahnuo ovaj okrugli stol.

Bili smo prilagođeni okolnostima i vremenski ograničeni pa se, za početak, uspjelo predstaviti  tek osam centara. Tako smo započeli u nadi da ćemo se češće nalaziti i kako će svačija riječ i prijedlog moći doći do izražaja te da će ubrzo svi aktivno sudjelovati u razmjeni ideja, mišljenja i suradnjâ. Na taj se način baš svatko od nas razvija na bolje i preobražava, isprva na nevidljiv način, a tek potom na konkretan. Baš je taj nevidljivi dio razvoja, kao što priroda nalaže, dragocjen i prijeko potreban, najvažniji dio razvoja.

Voditelj Ureda za razvoj karijera Sveučilišta u Zagrebu, gospodin Marko Ljutić, vodio je okrugli stol, postavljao potpitanja i usmjeravao panel. Nakon kratkog uvoda uslijedila su predstavljanja. Prvo predstavljanje pripalo je gospođi Aleksandri Gečević iz Centra za podršku studentima i karijerno savjetovanje Agronomskoga fakulteta, koji je 2015. godine prvi put organizirao Dane karijera. Aktivnosti toga Centra su individualna ili grupna savjetovanja te karijerna savjetovanja na raznim radionicama. Također, održali su radionicu Škola poduzetništva ‒  potencijalni poslodavci kod kojih studenti imaju razgovor za posao. Razgovor se snimao radi jasnije evaluacije, a zanimljivo je kako je možda najteži zadatak studentima bio navesti vlastite tri mane i vrline. Ono što je najvažnije za razvoj karijere studenata Agronomskoga fakulteta svakako je suradnja s gospodarstvom, terenska nastava i povezivanje s tržištem rada. Većina ih ima jako dobre predispozicije za pronalaženje posla jer razmišljaju o karijeri već tijekom studija. Također su iznimno značajni studenti-tutori, koji uvode svoje kolege u načine rada i specifičnosti studija, čime osnažuju ne samo studente za koje su odgovorni nego i vlastito radno iskustvo i kompetencije.

Zatim je gospođa Paulina Lučić predstavila rad Ureda za razvoj karijera Ekonomskoga fakulteta. Njihov je ured osnovan prije četiri godine. Svojim studentima pružaju potporu u odabiru smjera, organiziraju za njih radionice različite tematike u malim skupinama: o motivaciji, kreativnosti, pisanju životopisa itd. Osim što nude karijerno savjetovanje, bitno je istaknuti suradnju sa Sveučilištem u području psihologije (Božidar Nikša Tarabić), suradnju sa studentskim udrugama, organizaciju projekata te poticanje studenata da se već na prvoj godini uključe u rad na karijeri i povežu s potencijalnim poslodavcima. Korisno je i pohvalno to što održavaju radionice i za zaposlenike, a ne samo za studente. Doznali smo da njihovi studenti obično potraže pomoć u Uredu kada diplomiraju pa ne mogu odmah pronaći posao. Ipak, najveći je izazov neznanje o tome gdje potražiti stručnu praksu i gdje pronaći međunarodnu praksu. Ured promiče svoj rad preko studenata, mrežnih stranica, društvenih mreža, studentskih udruga i studentskih tutora.

Slijedilo je predstavljanje Centra karijera Fakulteta elektrotehnike i računarstva. Gospođa Iva Gospodnetić izložila je zanimljivu priču o tome kako joj se stjecajem sretnih okolnosti, spontano,  tijekom razgovorâ, otvorila prilika započeti raditi u Centru karijera, jer se ispostavilo kako je takvo mjesto potrebno. Tako je upravljanje karijerom postala nova vještina na FER-u. Njezini kolege u Centru su gospođa Nikolina Relić, socijalna pedagoginja, i gospodin Matija Srbić, voditelj poslovnoga inkubatora, zaslužan za osnivanje SPOCK-a, projekta o razvojnim tvrtkama (eng. start-up). Osim toga, spomenuta je i suradnja s Agronomskim fakultetom, održavali su Job Fair i Career speed dating, kao i radionicu za karijerne savjetnike. Najveći izazov s kojim se susreću u svom radu je regulativa: tko i kakva profila može biti karijerni savjetnik. Gđa Gečević s Agronomskoga fakulteta istaknula je veličinu odgovornosti koju nosi to zanimanje odnosno moralno-etičku odgovornost. Spomenut je i poslijediplomski studij Upravljanje ljudskim resursima Ekonomskoga fakulteta i koliko je edukacija skupa. Drugi izazov su stoga resursi i potrebe tržišta. Gđa Gečević bavi se i obrazovanjem u psihoterapiji, a gđa Relić i savjetodavnim radom.

Zatim je gospođa Ana Petak s Fakulteta hrvatskih studija predstavila Savjetovalište te naglasila kako je njihov Odjel za karijerni razvoj vrlo mlad i tek na početku, baš kao i svi takvi odjeli mnogih drugih sastavnica Sveučilišta. Početak rada Odjela bila je anketa za alumne o tome koje su njihove potrebe te jesu li na studiju stekli kompetencije. Izrazili su potrebu za kompetencijom u profesionalnoj komunikaciji (pisanje e-poruka, kako postupati u poslovnom svijetu itd.). Iz toga proizlazi savjet onima koji još nisu započeli s radom u karijernom razvoju da ga započnu upravo anketom. Najveći je izazov u radu nedostatak vremena za posvećenost i Savjetovalištu i Odjelu za karijerni razvoj, koji je tek novi dio Savjetovališta. Drugi je izazov uključivanje studenata u aktivnosti; oni koji se uključe, već su motivirani, a postavlja se pitanje kako uključiti one koji nisu, a koristilo bi im.

Nakon toga su gospođe Amalija Koren Cavaleiro i Katarina Pažur Aničić predstavile Centar za podršku studentima i razvoj karijera Fakulteta organizacije i informatike. Taj je centar jedan od najrazvijenijih centara za razvoj karijera na Sveučilištu, centar s dugom tradicijom i godinama rada iza sebe. Njihov predani i organizirani rad izvor je nadahnuća i ohrabrenja mnogim drugim centrima, ne samo onima na samom početku nego i onima koji su tek u  nastajanju. Bitne teme o kojima su govorile bile su stipendije, stručna praksa i njezina važnost, obvezne radionice – karijerne radionice kao sastavni dio nastave, sudjelovanje na radionicama itd. Također su ponudile potporu ako netko poželi razgovarati ili pitati za savjet.

Sljedeće predstavljanje imala je gospođa Mirjana Lebo Pavičić iz Ureda/centra za razvoj karijera i stručnu praksu Fakulteta prometnih znanosti, koji je također jedan od razvijenijih i naprednijih karijernih ureda na Sveučilištu. Svaki fakultet je drukčiji, stoga su drukčije i potrebe i interesne sfere ureda za razvoj karijera. Na Fakultetu prometnih znanosti taj je ured vrlo usklađen ne samo sa studentskim potrebama nego i pojedinom studijskom programu, tako da se više bavi praktičnim radom, usklađivanjem teorije s praksom u konkretnom okružju i pružanjem potpore mladima. U rad su dodatno uključeni volonterski angažirani mentori. Također održavaju radionice o poslovnom dopisivanju, komunikaciji itd. Te su radionice važne, kao i laboratorijske vježbe.

Slijedilo je predstavljanje Centra za razvoj karijere Filozofskoga fakulteta. Gospođa Jana Kiralj istaknula je kako se njihov Centar odlično nosi s heterogenošću svojih studenata. Imaju individualna savjetovanja jedan-na-jedan, rade na usavršavanju i razvoju kompetencija sa studentima, usmjeravaju ih, aktivni su i organiziranjem edukacijskih radionica, a najvećim izazovom smatraju regulative i resurse. Budući da je riječ o kolegicama iz područja psihologije, njihova su savjetovanja ponajviše usredotočena na taj dio. Za glavni izazov navode financijske resurse.

I na kraju nam se javila gospođa Matea Butigan iz Karijernoga centra Prirodoslovno-matematičkog fakulteta. Glavna pitanja na koja se trudi pronaći odgovore i kojima se trenutačno bavi su kako olakšati rad karijernih centara te kako uključiti nastavnike u njihov rad. Njihov centar aktivno radi na aplikaciji koja će se ponajviše odnositi na praćenje studentske prakse između poslodavca, studenta i sastavnice. Otvoreni su za svu pomoć ne samo studentima nego i kolegama drugih sastavnice.

Iako nam se okrugli stol produžio za neočekivanih 45 minuta, ipak smo uspjeli proći svu unaprijed određenu formu istog. Vjerujemo da bi svaka od sastavnica trebala imati svoj centar za razvoj karijera studenata u kojem bi bile zaposlene osobe multidisciplinarnoga profila i koje bi studentima, ali i partnerima poduzetnicima pružale potporu u dijelu servisa odnosa, spajanja i regulativa kako bi se netom diplomiranim studentima olakšao pronalazak posla.

Vjerujemo da su karijerni centri žarišta gdje tvrtke mogu pronaći svoje mlade stručnjake te ih dalje oblikovati prema svojim potrebama i tako im omogućiti najbolji razvoj ne samo kao zaposlenicima nego i aktivnim poslovnim članovima društva u kojem živimo.

 



Top