Vijest
13.07.2020

Tri projekta Sveučilišta u Zagrebu dobila financiranje Hrvatske zaklade za znanost u okviru natječaja IP-CORONA-2020-04

Tri projekta Sveučilišta u Zagrebu dobila su financiranje za provedbu istraživanja u okviru natječaja „Upravljanje zaraznim bolestima uzrokovanim koronavirusima te društvenim i obrazovnim aspektima pandemije (IP-CORONA-2020-04)” Hrvatske zaklade za znanost.

Riječ je o projektu „Stvaranje preduvjeta za uvođenje SARS-CoV-2 seroterapije u Hrvatskoj (CoVIg)“ koji će pod vodstvom dr. sc. Beate Halassy provoditi Centar za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji Sveučilišta u Zagrebu, projektu „Obnavljanje društva: Longitudinalno istraživanje društvenog oporavka u Hrvatskoj nakon pandemije  koronavirusa“ Filozofskoga fakulteta koji vodi prof. dr. sc. Dinka Čorkalo Biruški, te projektu „Varijabilnost sojeva koronavirusa SARS-CoV-2 i genetička podloga domaćina kao biomarkeri za otkrivanje čimbenika rizika tijekom pandemije COVID-19“ Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta koji će se provoditi pod vodstvom prof. dr. sc. Kristiana Vlahovičeka.

Hrvatska zaklada za znanost raspisala je natječaj IP-CORONA-2020-04 potkraj ožujka 2020. Na natječaj je pristiglo 98 prijava, a na temelju procesa vrednovanja u kojem su sudjelovali domaći i međunarodni znanstvenici, Upravni odbor HRZZ-a donio je krajem lipnja odluku o financiranju 11 najbolje rangiranih projekata, od čega njih tri sa Sveučilišta u Zagrebu.

Odabrani projekti usmjereni su na istraživanja koja stvaraju novo i unapređuju postojeće znanje o zaraznim bolestima uzrokovanim koronavirusima te društvenim aspektima pandemije.

Projekt „Stvaranje preduvjeta za uvođenje SARS-CoV-2 seroterapije u Hrvatskoj (CoVIg)“ Centra za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji Sveučilišta u Zagrebu usmjeren je na tri glavna cilja. Prvi uključuje organizaciju etičkih i infrastrukturnih pretpostavki za uspostavu nacionalne banke plazme specifične za SARS-CoV-2 virus koja će biti dobro karakterizirana i provjereno bez prisutnosti virusa, pri čemu će svakom uzorku plazme biti izmjerena sposobnost neutralizacije virusa. Drugi je cilj projekta uspostava uzgoja virusa SARS-CoV-2 u kulturi stanica, razvoj metodologije za određivanje količine infektivnoga virusa i sposobnosti plazme/antitijela da taj virus neutraliziraju. Uspostavljena metodologija predstavljat će osnovu svih budućih istraživanja djelotvornosti novih lijekova i cjepiva protiv ovoga virusa. Treći je cilj projekta usmjeren na pripravu prototipa za SARS-CoV-2 specifični imunoglobulin koji ispunjava regulatorne zahtjeve kvalitete za taj tip lijeka. Namjera je razviti proizvodni proces njegove priprave na laboratorijskoj skali te uspostaviti i optimizirati metode za kontrolu njegove kvalitete, a koje bi zainteresirane kompanije i institucije mogle lako prenijeti u fazu razvoja lijeka za humanu primjenu.  Projekt „Stvaranje preduvjeta za uvođenje SARS-CoV-2 seroterapije u Hrvatskoj (CoVIg)“ realizirat će znanstvenici i stručnjaci iz četiriju institucija – Centra za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskoga zavoda za transfuzijsku medicinu, Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ i Imunološkoga zavoda.

Projekt „Obnavljanje društva: Longitudinalno istraživanje društvenog oporavka u Hrvatskoj nakon pandemije koronavirusa“ Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu bavi se pitanjima oporavka društva nakon pandemije koronavirusa. Osim što je usmjeren na analizu utjecaja pandemije na mentalno zdravlje, a sada već postaje jasnije kako je taj utjecaj izvjestan, glavno je pitanje projekta kako smo kao društvo reagirali na pandemiju i na koji će se način društvo nastaviti razvijati, što su središnja pitanja društvenoga oporavka. Istraživanje će biti longitudinalno, a provest će se na uzorku od 1200 odraslih građana Republike Hrvatske u dobi od 18 do 75 godina. Istraživači će biti usmjereni na pitanje kako će (hrvatsko) društvo izgledati nakon pandemije, odnosno kakvu budućnost hrvatskoga društva predviđaju građani Hrvatske. Specifično, ispitat će se kako individualna obilježja pojedinaca, te iskustva pojedinaca i zajednice tijekom borbe protiv epidemije, određuju percepciju društva u sadašnjosti i budućnosti, nakon završetka epidemije. Temeljni doprinos istraživanja istraživači vide u identificiranju obilježja pojedinaca koji su se (ne)uspješno nosili s pandemijom, kao i u identificiranju razmjera percipiranih i očekivanih društvenih promjena, koje će se pratiti u trima valovima, tijekom razdoblja od godinu dana. Također, na temelju analize razmjera očekivanih društvenih promjena i longitudinalnog praćenja stabilnosti tih očekivanja moći će se donijeti preporuke za upravljanje društvenom promjenom koja će se izvjesno dogoditi. Interdisciplinarni projektni tim čine istraživačice i istraživači, psiholozi, sociolozi i politolozi uglavnom mlađe generacije i doktorandi s domaćih i međunarodnih institucija (Filozofski fakultet, Fakultet političkih znanosti, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Sveučilište Cambridge) u suradnji s eminentnim profesorima sa Sveučilišta St. Andrews iz Velike Britanije i Sveučilišta u Lausanni, Švicarska.

Projekt Varijabilnost sojeva koronavirusa SARS-CoV-2 i genetička podloga domaćina kao biomarkeri za otkrivanje čimbenika rizika tijekom pandemije COVID-19“ Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta usmjeren je na ispitivanje postoji li povezanost između težine kliničkih simptoma i genetičke podloge pojedinaca oboljelih od bolesti COVID-19. Riječ je o interdisciplinarnom istraživanju u kojem sudjeluje više od 20 istraživača iz triju kliničkih bolnica (KB Dubrava, KBC Sestre Milosrdnice, Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“), Instituta Ruđer Bošković, Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“, te predstavnici čak četiriju sastavnica Sveučilišta u Zagrebu (Prirodoslovno-matematički fakultet, Medicinski fakultet, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Farmaceutsko-biokemijski fakultet). Upotrebom najnovijih generacija tehnologije sekvenciranja genetičke informacije utvrdit će se individualne genetičke slike do 200 zaraženih pojedinaca, nakon čega će one biti povezane s težinom i oblikom simptoma te će se utvrditi postoje li određene genetičke značajke koje bi mogle poslužiti kao pouzdan dijagnostički pokazatelj visokoga rizika u razvoju težih oblika bolesti. Također, u okviru projekta bit će određen i zasebni genetički slijed virusa svake zaražene osobe, istražit će se u kojoj su mjeri zastupljene mutacije virusne RNA unutar hrvatske populacije, pratit će se brzina i stopa kojom virus mutira, te ispitati kako na tijek bolesti utječe međuodnos virusnih mutacija i genetičke podloge pojedinca. Istraživači i njihovi timovi uključeni u ovaj projekt spajaju nekoliko znanstvenih područja, od infektologije, epidemiologije i kliničke biokemije, preko genomike, molekularne i računalne biologije, do računarstva i podatkovnih znanosti. U projekt su uključeni i međunarodni stručnjaci iz talijanske regije Friuli Venezia Giulia te suradnici iz dijaspore s njemačkoga Sveučilišta u Tübingenu.



Top